Diskografi se bore protiv manipuliranja brojkama glazbenog streaminga

Odakle dolaze milijuni lažnih pregleda videospotova na YouTubeu ili streamanih pjesama na Dezeru? Plaćeno ‘gledanje’ ili ‘preslušavanje’ unosi nered u glazbeno poslovanje.

 

Deezer Algorithm

Streaming servis će vam, putem algoritma, ponuditi preslušavanje pjesama na temelju različitih podataka no oni mogu biti podložni manipulaciji. Screenshot: Personalizirana sugestija na servisu Deezer

 

Koalicija diskografskih kuća, publishera i agencija za zaštitu autorskih prava okupila se ne bi li stala na kraj manipulaciji brojkama streamanja ili pregleda pojedinih pjesama ili njihovih videospotova, objavio je Billboard. Akcija organizacija koje čine osnovu svjetske glazbene industrije dolazi u trenutku kada je korištenje streaming servisa dovelo do rekordno uspješnog poslovanja industrije i stvaranja pretpostavki za daljnji rast. Kako se naglašava, za umjetno napuhavanje brojeva slušanja ili gledanja pojedinih pjesama odnosno videospotova, koriste se botovi ili timovi ljudi s radnim zadacima usmjerenima na novi oblik ‘glazbene promocije’.

Problem te vrtse ‘glazbene promocije’ složeniji je no što se čini. Jer se na temelju brojki streamanja i video pregleda danas računaju mnogi podaci poput broja prodanih primjeraka albuma, pozicioniranja na listama popularnosti i ukupna aktivnost ‘na terenu’. Kod toga ‘na terenu’, recimo, brojka pregleda spota na YouTubeu ne donosi direktnu monetizaciju, ali može ‘zavarati’ potencijalnog organizatora koncerta izvođača. Sa sličnim iskustvima se svakodnevno susreću vlasnici klubova ili dvorana u Hrvatskoj kada im izvođači u pregovorima odvažno pokažu brojke pregleda videospota koje su umjetno napumpali putem profesionalnih servisa iz Kanade, Indije, Rusije ili Sjedinjenih Država. Uostalom, priznajmo, znalo se dogoditi da se upitamo odakle dolaze silne stotine tisuća ili milijuni pregleda spota regionalnih i domaćih izvođača u jednome danu?

 

caspar-camille-rubin-680342-unsplash

Nekoliko sati nakon lansiranja, pjesme dosežu izrazito velike broje pregleda ili streamanja, no jesu li uvijek točne? Foto: Caspar Camille Rubin on Unsplash

 

Rolling Stone prenosi izjavu suosnivača konzultantske tvrtke za strateško medijsko pozicioniranje Salt + Vinegar, koji ističe kako se ‘kupnja streamova’ obavlja u mnogim zemljama poput Brazila i Argentine. Manipulacija se – to ste na YouTubeu mogli primijetiti – radi i na način da se pod imenom poznatog izvođača poput Rihanne ili Drakea uploada glazba sasvim nepoznatih izvođača. nakon što ostvari velik broj ‘znatiželjnih’ pregleda, stvar se jednostavno preimenuje u stvarno ime pjesme i njegova izvođača.

U akciji ‘protiv manipulacija streamingom’ okupili su se najveći i to cijeloj priči daje jasnu snagu. Glavne kompanije diskografskog poslovanja – Sony, Universal Music, Warner Music Group, Kobalt i Concord, primjerice – nalaze se među potpidnicima globalne kampanje.  Sšotify, Deezer i Amazon Music nalaze se, pak, među 24 tvrtke koje podupiru cijelu priču. Među ostalim potpisnicima nalaze s IFPI, IMPALA, Merlin, RIAA i Međunarodna konfederacija za glazbeni publishing. U središtu ove inicijative nalazi se ‘Code of Best Practice’. Kodeks sadržava 21 točku uputa usmjerenih ka sprečavanju i otkrivanju manipulacije uslugama audio i video streaminga. Kodeks se posebno obrušava na ‘slušanje glazbe’ putem automatiziranih procesa, neautentičnih (pretplatničkih) računa ili metoda ‘pay-for-play’.

Metoda ‘pay-for-play’ omogućuje plaćanje streamanja ili ‘gledanja’ glazbe i njome se prošle godine iscrpno bavio The New York Times u novinarskom istraživanju gledanja video sadržaja na platformi YouTubeu. Novinar njujoršskog dnevnika tada je osobno sudjelovao u procesu osnaživanja pregleda različitih vrsta sadržaja poutem tvrtki iz Kanade ili Sjedinjenih Država. Radilo se o manipuliranju brojem pregleda za račun promocije najrazličitijih oblika intelektual nih djela među kojima su bili književna i glazbena djela. slična priča – ali na drugačijoj, nedigitalnoj razini – moguća je pri manipuliranju brojem emitiranja pjesama u programima radijskih stanica. Na manjim glazbenim tržištima, poput hrvatskog, moguće je uplatiti iznos namijenjen ciljanom emitiranju pojedine pjesme u radijskom eteru i ostvariti veću vidljivost singla ili repozicioniranje na listi popularnosti.

Prava priča se, međutim, skriva u naknadama za emitiranje ‘umjetno napuhanih’ djela. Jer, svako emitiranje u radijskom eteru ili glazbenom streamingu – za razliku, recimo, od slušanja na YouTubeu – donosi konkretan novac autoru i izvođaču. I to je, također, jedna od bitnih stavki kojoj se ovom inicijativom kani stati na kraj.

 

Kodeks protiv manipulacije streamingom

Kodeks protiv manipulacije brojkama glazbenog streaminga potpisala je većina najvažnijih sudionika glazbenog poslovanja. Screenshot: Code of Best Practice

 

Ranije ovoga tjedna je, prenosi Digital Music News, osnivač indie etikete Hopeless Louis Poen objasnio kako stvarna cijena ‘fake’ streamova na godišnjoj razini iznosi 300 milijuna dolara. Manipulacija stremanjem, objašnjava može značiti kako se ‘umjetno napumpana’ brojka nrkoliko dana drži velikom da bi potom pala na stvarnu vrijednost. Dodao je kako su se sličnim trikom služili kreatiri nekoliko playlista na servisu Spotify kada su u prvome tjednu ostvarili iznimno velik broj followera i potom tjednima ostali na istoj brojci.

Sličnoj priči godinama prisustvujemo na mrežama poput Facebooka kada netko ‘kupi’ ‘lajkere’ i odjednom ih ima više stotina tisuća. Lažni ‘lajkeri’ detektiraju se jednostavnim uvidom u društvenu vrijednost svakoga pojedinog posta. Ako je stvar umjetno napuhana, naime, objave imaju nemjerljivo manji broj interakcija negoli bi bilo očekivano obzirom na broj ‘lajkera’ ili ‘followera’.

Potpisivanjem kodeksa, navodi Billboard, nositelji prava pristaju poduzeti “razumne istrage” kako bi identificirali manipulaciju streamingom i poduzeli razmjerno djelovanje tamo gdje je otkriveno. Ako je suditi prema odlučnosti potpisnika, cijela priča će se doslijedno provoditi, jer je streaming prerastao u dominantnu glazbenu platformu.

“Rukovanje streamanjem ima potencijal ne samo prouzročiti ekonomsku štetu pružateljima usluga streaminga, nositeljima prava, umjetnicima i oglašivačima, nego i iskriviti dojmove medija i obožavatelja u vezi razumijevanja popularnosti određenih snimaka i utjecati na rezultate algoritamske reprodukcije pjesama putem algoritma’, stoji u potpisanom Kodeksu. Kod ovoga posljednjeg, radi se o direktnom utjecaju na sugestiju koju će vam servis (Deezer ili YouTube, svejedno) dati nakon što odslušate stvar koju ste izričito tražili. Pomislite samo, koliko puta vas je algoritam odveo glazbi koja bi vam se potencijalno mogla svidjeti. Jeste? A sada zamislite koliko puta se to zbilo zato što je netko platio da se to dogodi i time, zapravo, utjecao na vaš osobni glazbeni ukus. I time, zapravo, posredno grubo narušio vašu privatnost, suptilno maipulirajući ivama samima. Na to se nadovezuje, dakako, novac koji će – zbog učestalog streamanja algoritamski ‘sugeriranih’ pjesama biti isplaćen njihovim autorima ili izvođačima.

 

Streaming services

Razvoj tehnologije brži je od razvoja zaštita od njezine manipulacije. Screenshot: Streaming servisi na mobilnoj platformi kompanije Apple

 

Potpisnici idu dalje i upozoravaju na mogućnost širenja neetične prakse po principu domino efekta. ‘Osim ekonomske štete, ovakva praksa šteti umjetnicima na način da im pruža potencijalno obmanjujuće i umjetne podatke. I ostavlja ih da se ili natječu s umjetno napuhanim brojem streamanja ili da razmisle o uključivanju u te skupe, neetične i nepravilne postupke’, ističe izjava. U kodeksu se ističe kako postoji nulta tolerancija za korištenje plejanja u svrhu marketinških ili promotivnih kampanja za pojedine izvođače ili njihoive snimke.

Helen Smith, izvršna direktorica međunarodne organizacije nezavisnih diskografa IMPALA izjavila je, prenosi Billboard, kako manipulacija streamingom neovisnim etiketama odnosi ‘bogatstvo’ i kako ovaj kodeks šalje jasnu poruku da se neće tolerirati.

Na razini industrije već su u tijeku potezi za rješavanje problema širenja manipulacije glazbenim streamingom, saznaje se. Ranije ovog mjeseca, naime, Sony Music je uveo vlastitu politiku koja zaposlenicima ili trećim stranama koje djeluju u ime kompanije zabranjuje manipulaciju streamingom.

Vrijedno je spomenuti kako je norveška agencija za zaštitu autorskih prava Tono prošle godine pdonijela zahtjev za istragu ponašanja streaming servisa Tidal. Tono je uložio žalbu nakon napisa norveških medija – koji su koristili podatke anonimnog izvora – kako je Tidal koristio stvarne korisničke račune ne bi li ojačao brojke streamanja albuma Kanye Westa i Beyonce. Tidal je tužbu odbacio kao ‘prljavu kampanju’ u kojoj se koriste ‘laži i neistiniti navodi’ no slučaj istražuje norveški odjel za gospodarski i ekološki kriminal.

Goran Komerički

 

 

 

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s