Arhive oznaka: Spotify

Diskografi se bore protiv manipuliranja brojkama glazbenog streaminga

Odakle dolaze milijuni lažnih pregleda videospotova na YouTubeu ili streamanih pjesama na Dezeru? Plaćeno ‘gledanje’ ili ‘preslušavanje’ unosi nered u glazbeno poslovanje.

 

Deezer Algorithm

Streaming servis će vam, putem algoritma, ponuditi preslušavanje pjesama na temelju različitih podataka no oni mogu biti podložni manipulaciji. Screenshot: Personalizirana sugestija na servisu Deezer

 

Koalicija diskografskih kuća, publishera i agencija za zaštitu autorskih prava okupila se ne bi li stala na kraj manipulaciji brojkama streamanja ili pregleda pojedinih pjesama ili njihovih videospotova, objavio je Billboard. Akcija organizacija koje čine osnovu svjetske glazbene industrije dolazi u trenutku kada je korištenje streaming servisa dovelo do rekordno uspješnog poslovanja industrije i stvaranja pretpostavki za daljnji rast. Kako se naglašava, za umjetno napuhavanje brojeva slušanja ili gledanja pojedinih pjesama odnosno videospotova, koriste se botovi ili timovi ljudi s radnim zadacima usmjerenima na novi oblik ‘glazbene promocije’.

Problem te vrtse ‘glazbene promocije’ složeniji je no što se čini. Jer se na temelju brojki streamanja i video pregleda danas računaju mnogi podaci poput broja prodanih primjeraka albuma, pozicioniranja na listama popularnosti i ukupna aktivnost ‘na terenu’. Kod toga ‘na terenu’, recimo, brojka pregleda spota na YouTubeu ne donosi direktnu monetizaciju, ali može ‘zavarati’ potencijalnog organizatora koncerta izvođača. Sa sličnim iskustvima se svakodnevno susreću vlasnici klubova ili dvorana u Hrvatskoj kada im izvođači u pregovorima odvažno pokažu brojke pregleda videospota koje su umjetno napumpali putem profesionalnih servisa iz Kanade, Indije, Rusije ili Sjedinjenih Država. Uostalom, priznajmo, znalo se dogoditi da se upitamo odakle dolaze silne stotine tisuća ili milijuni pregleda spota regionalnih i domaćih izvođača u jednome danu?

 

caspar-camille-rubin-680342-unsplash

Nekoliko sati nakon lansiranja, pjesme dosežu izrazito velike broje pregleda ili streamanja, no jesu li uvijek točne? Foto: Caspar Camille Rubin on Unsplash

 

Rolling Stone prenosi izjavu suosnivača konzultantske tvrtke za strateško medijsko pozicioniranje Salt + Vinegar, koji ističe kako se ‘kupnja streamova’ obavlja u mnogim zemljama poput Brazila i Argentine. Manipulacija se – to ste na YouTubeu mogli primijetiti – radi i na način da se pod imenom poznatog izvođača poput Rihanne ili Drakea uploada glazba sasvim nepoznatih izvođača. nakon što ostvari velik broj ‘znatiželjnih’ pregleda, stvar se jednostavno preimenuje u stvarno ime pjesme i njegova izvođača.

U akciji ‘protiv manipulacija streamingom’ okupili su se najveći i to cijeloj priči daje jasnu snagu. Glavne kompanije diskografskog poslovanja – Sony, Universal Music, Warner Music Group, Kobalt i Concord, primjerice – nalaze se među potpidnicima globalne kampanje.  Sšotify, Deezer i Amazon Music nalaze se, pak, među 24 tvrtke koje podupiru cijelu priču. Među ostalim potpisnicima nalaze s IFPI, IMPALA, Merlin, RIAA i Međunarodna konfederacija za glazbeni publishing. U središtu ove inicijative nalazi se ‘Code of Best Practice’. Kodeks sadržava 21 točku uputa usmjerenih ka sprečavanju i otkrivanju manipulacije uslugama audio i video streaminga. Kodeks se posebno obrušava na ‘slušanje glazbe’ putem automatiziranih procesa, neautentičnih (pretplatničkih) računa ili metoda ‘pay-for-play’.

Metoda ‘pay-for-play’ omogućuje plaćanje streamanja ili ‘gledanja’ glazbe i njome se prošle godine iscrpno bavio The New York Times u novinarskom istraživanju gledanja video sadržaja na platformi YouTubeu. Novinar njujoršskog dnevnika tada je osobno sudjelovao u procesu osnaživanja pregleda različitih vrsta sadržaja poutem tvrtki iz Kanade ili Sjedinjenih Država. Radilo se o manipuliranju brojem pregleda za račun promocije najrazličitijih oblika intelektual nih djela među kojima su bili književna i glazbena djela. slična priča – ali na drugačijoj, nedigitalnoj razini – moguća je pri manipuliranju brojem emitiranja pjesama u programima radijskih stanica. Na manjim glazbenim tržištima, poput hrvatskog, moguće je uplatiti iznos namijenjen ciljanom emitiranju pojedine pjesme u radijskom eteru i ostvariti veću vidljivost singla ili repozicioniranje na listi popularnosti.

Prava priča se, međutim, skriva u naknadama za emitiranje ‘umjetno napuhanih’ djela. Jer, svako emitiranje u radijskom eteru ili glazbenom streamingu – za razliku, recimo, od slušanja na YouTubeu – donosi konkretan novac autoru i izvođaču. I to je, također, jedna od bitnih stavki kojoj se ovom inicijativom kani stati na kraj.

 

Kodeks protiv manipulacije streamingom

Kodeks protiv manipulacije brojkama glazbenog streaminga potpisala je većina najvažnijih sudionika glazbenog poslovanja. Screenshot: Code of Best Practice

 

Ranije ovoga tjedna je, prenosi Digital Music News, osnivač indie etikete Hopeless Louis Poen objasnio kako stvarna cijena ‘fake’ streamova na godišnjoj razini iznosi 300 milijuna dolara. Manipulacija stremanjem, objašnjava može značiti kako se ‘umjetno napumpana’ brojka nrkoliko dana drži velikom da bi potom pala na stvarnu vrijednost. Dodao je kako su se sličnim trikom služili kreatiri nekoliko playlista na servisu Spotify kada su u prvome tjednu ostvarili iznimno velik broj followera i potom tjednima ostali na istoj brojci.

Sličnoj priči godinama prisustvujemo na mrežama poput Facebooka kada netko ‘kupi’ ‘lajkere’ i odjednom ih ima više stotina tisuća. Lažni ‘lajkeri’ detektiraju se jednostavnim uvidom u društvenu vrijednost svakoga pojedinog posta. Ako je stvar umjetno napuhana, naime, objave imaju nemjerljivo manji broj interakcija negoli bi bilo očekivano obzirom na broj ‘lajkera’ ili ‘followera’.

Potpisivanjem kodeksa, navodi Billboard, nositelji prava pristaju poduzeti “razumne istrage” kako bi identificirali manipulaciju streamingom i poduzeli razmjerno djelovanje tamo gdje je otkriveno. Ako je suditi prema odlučnosti potpisnika, cijela priča će se doslijedno provoditi, jer je streaming prerastao u dominantnu glazbenu platformu.

“Rukovanje streamanjem ima potencijal ne samo prouzročiti ekonomsku štetu pružateljima usluga streaminga, nositeljima prava, umjetnicima i oglašivačima, nego i iskriviti dojmove medija i obožavatelja u vezi razumijevanja popularnosti određenih snimaka i utjecati na rezultate algoritamske reprodukcije pjesama putem algoritma’, stoji u potpisanom Kodeksu. Kod ovoga posljednjeg, radi se o direktnom utjecaju na sugestiju koju će vam servis (Deezer ili YouTube, svejedno) dati nakon što odslušate stvar koju ste izričito tražili. Pomislite samo, koliko puta vas je algoritam odveo glazbi koja bi vam se potencijalno mogla svidjeti. Jeste? A sada zamislite koliko puta se to zbilo zato što je netko platio da se to dogodi i time, zapravo, utjecao na vaš osobni glazbeni ukus. I time, zapravo, posredno grubo narušio vašu privatnost, suptilno maipulirajući ivama samima. Na to se nadovezuje, dakako, novac koji će – zbog učestalog streamanja algoritamski ‘sugeriranih’ pjesama biti isplaćen njihovim autorima ili izvođačima.

 

Streaming services

Razvoj tehnologije brži je od razvoja zaštita od njezine manipulacije. Screenshot: Streaming servisi na mobilnoj platformi kompanije Apple

 

Potpisnici idu dalje i upozoravaju na mogućnost širenja neetične prakse po principu domino efekta. ‘Osim ekonomske štete, ovakva praksa šteti umjetnicima na način da im pruža potencijalno obmanjujuće i umjetne podatke. I ostavlja ih da se ili natječu s umjetno napuhanim brojem streamanja ili da razmisle o uključivanju u te skupe, neetične i nepravilne postupke’, ističe izjava. U kodeksu se ističe kako postoji nulta tolerancija za korištenje plejanja u svrhu marketinških ili promotivnih kampanja za pojedine izvođače ili njihoive snimke.

Helen Smith, izvršna direktorica međunarodne organizacije nezavisnih diskografa IMPALA izjavila je, prenosi Billboard, kako manipulacija streamingom neovisnim etiketama odnosi ‘bogatstvo’ i kako ovaj kodeks šalje jasnu poruku da se neće tolerirati.

Na razini industrije već su u tijeku potezi za rješavanje problema širenja manipulacije glazbenim streamingom, saznaje se. Ranije ovog mjeseca, naime, Sony Music je uveo vlastitu politiku koja zaposlenicima ili trećim stranama koje djeluju u ime kompanije zabranjuje manipulaciju streamingom.

Vrijedno je spomenuti kako je norveška agencija za zaštitu autorskih prava Tono prošle godine pdonijela zahtjev za istragu ponašanja streaming servisa Tidal. Tono je uložio žalbu nakon napisa norveških medija – koji su koristili podatke anonimnog izvora – kako je Tidal koristio stvarne korisničke račune ne bi li ojačao brojke streamanja albuma Kanye Westa i Beyonce. Tidal je tužbu odbacio kao ‘prljavu kampanju’ u kojoj se koriste ‘laži i neistiniti navodi’ no slučaj istražuje norveški odjel za gospodarski i ekološki kriminal.

Goran Komerički

 

 

 

Oglasi

New Skool Rules: Kako ostvariti vidljivost u svijetu glazbe?

Ako ste izvođač ili umjetnik bilo kojeg područja, postoji niz mogućnosti koje vam se pružaju želite li ostvariti međunarodnu glazbenu karijeru. Glazbene konferencije, primjerice. S panelima, predavanjima, konkretnim savjetima i mogućnošću umrežavanja. I još! Vaš sadržaj je vaše najveće bogatstvo. Stvarajte ga!

 

New Skoolz Rules 2019 Phat Phillie 01

Kada novi izvođač piše nekome iz glazbene industrije, dobro je da u subjectu postoji riječ koja privlači pažnju. Poput ‘ATTENTION Blackout’ ili ‘ATTENTION Phat Phillie New Artist, molim vas poslušajte’. Na konferenciji u Rotterdamu bio je DJ Lord iz grupe Public Enemy. Na fotografiji s Phatom Philliejem. Foto: Phat Phillie

 

New Skool Rules je must. Jedna od onih poslovnih konferencija na koju je uputno doći. Tako će reći Phat Phillie, domaći ambasador hip hop kulture i čovjek koji na nju dolazi već deset godina.

Konferencija u Rotterdamu svoj početak stavlja u 2009. godini i u potpunosti je vezana uz urbanu kulturu, hip hop R&B i ostale bliske žanrove koji su danas i reggaeton i afrobeat i grime i UK hip hop. Phillie je tamo sudjelovao i kao predavač i kao sudionik panela različitih tema iz okrilja glazbene industrije i industrijskih komunikacija.

Koncept same konferencije je takav da svoja iskustva razmjenjuje dvadesetak do tridesetak profesionalaca – od glazbenih managera i festivalskih promotera preko novinara i diskografskih A&R managera do ljudi iz publishinga. I oni na nekoliko panela razgovaraju o različitim temama. 

Ja sam konkretno bio na četiri panela. Jedan je, primjerice, bio festivalski i na njemu smo razgovarali o tome kako se mladi izvođači mogu prijaviti na različite festivale. Na panelu o managementu govorili su se savjeti na temelju iskustva iz upravljanja karijerama mladih ili etabliranih izvođača. Na medijskom panelu govorilo se o tome kako napraviti press release odnosno poslati e-mail da se tvoj e-mail zaista pročita. Dakle, što je bitno staviti u subject i na koji način složiti i napisati taj mail. Na taj način smo mladim izvođačima dali niz savjeta važnih za razvoj karijere. Izvođači su uglavnom bili iz Nizozemske, Kanade i Amerike. Osim mene, iz naše regije nije bio više nitko, ali je bilo Engleza i, primjerice, ljudi iz Singapura i Malezije.

Bila je to jedna vrlo interesantna i informativna konferencija gdje smo se dobro zabavljali i uspostavili neke nove veze u poslovnom svijetu. Na konferenciji su bili ljudi iz etiketa Atlantic i Roc Nation, kompanije koje je vlasnik JAY Z. Bio je Tracey Lee, koji je devedesetih surađivao s Notoriousom B.I.G.-jem. Bio je Masspike Miles, bilo je sjajnih DJ-ja iz Londona i Kanade.

 

New Skool Rules Facebook 2019 May

Dolazak na konferencije omogućava povezivanje s važnim ili umjetnički srodnim ljudima iz cijelog svijeta. Foto: Facebook Fan page New Skool Rules

 

Svima koji se bave ovom ili sličnom vrstom glazbe preporučio bih da provjere New Skool Rules i slijedeće godine dođu i informiraju se. Imat će priliku steći nove kontakte, jer se u Rotterdamu uvijek nađe puno up-and-coming izvođača. Oni se druže, a neki od njih naprave zajedničke pjesme i surađuju na tim nekim međunarodnim osnovama. Ako ste u glazbenom biznisu i imate afinitete izaći iz okvira Hrvatske, preporučujem nekoliko tih zanimljivih konferencija koje se održavaju na sat ili dva udaljenosti avionom od Zagreba i ostatka Hrvatske.

Vrlo bitno je personalizirati mail

Phat Phillie je, na panelu koji se bavio medijskim komunikacijama, sudjelovao kao vlasnik i osnivač popularnog bloga blackouthiphop.com. S njim je na pozornici bio Jay Knox, prezenter jutarnjeg showa s radijske stanice The Beat London 103.6 FM. Kako, dakle, izvođač treba napisati mail pa da ga netko primijeti, otvori i pročita?

Ono što smo obojica zaključili je da je – prije slanja samog maila – vrlo bitno istražiti kome se šalje mail i maksimalno ga personalizirati tako da bude jasno da znaš kome se obraćaš. Jer svi volimo dobiti mail iz kojega je vidljivo kako glazbenici ili ljudi koji ih predstavljaju – manageri ili ljudi iz njihovog PR-a – znaju što radimo.

Zatim je dobro da u subjectu postoji riječ koja privlači pažnju. Poput ‘ATTENTION Blackout’ ili ‘ATTENTION Phat Phillie New Artist, molim vas poslušajte’. Dobro je da mi netko tko se javlja, napiše nekoliko rečenica iz koji se vidi da zna što moj sajt predstavlja i koju vrstu zvuka i hip hopa uopće promovira. Dakle, važno je da se radi o personaliziranom mailu i da bude što kraći. S dvije ili tri informacije o artistu, njihovim uspjesima do sada. S linkovima na SoundCloud ili YouTube gdje se možemo upoznati s izvođačem.

Dovoljno je nekoliko crtica iz biografije i jedna lijepa fotografija koja govori više o tome na koji način uzvođač tretira svoju umjetnost. Jer mislimo da ljudi koji se ozbiljno bave glazbom moraju imati jedan zanimljiv press clip i jednu press fotku koja će pričati više od toga što, recimo, njegov mail može.

Vrlo je bitno da se ljudima iz hip hop biznisa ne šalju mailovi iz, recimo, country glazbe ili iz rock & rolla nego da se šalju mailovi iz stila koji taj određeni medij predstavlja. To su sitni savjeti, ali mislim da je mladim izvođačima na konferenciji bilo jako drago čuti kako je moguće to napraviti.

Upamtite kako je follow-up jako važan

I onda, recimo, follow-up. Ako se netko ne javi na prvi mail, onda može reagirati na drugi. Ako se ne javi na drugi, onda postoji još jedna šansa. Taj follow-up e-mail je vrlo bitan u biznisu. Puno posla se napravi nakon drugoga ili trećeg e-maila. Zato što ljudi – uključujući i mene – zbog količine posla ili dnevne količine dobivenih mailova, ne mogu u stvarnom vremenu odgovoriti baš na svaki mail.

 

New Skool Rules 2019 Phat Phillie 06

Radio je vrlo važan za vaše pozicioniranje. Zajednička akcija prema svim platformama može napraviti razliku između nekoga tko će ostati lokalni artist ili će se prometnuti u nekoga tko može napraviti međunarodnu karijeru. Phat Phillie na fotki s Vivian Barcley (Warner Chappel Canada) i Rodney Meye (Utrecht). Foto: Phat Phillie

 

Jesi li na konferenciji dobio dojam kako je glazbena industrija danas izuzetno snažna i da ostvaruje rekordne prihode?

Apsolutno. Na samoj konferenciji bilo je nekoliko ljudi koji su baš na vrhu te piramide. Ne kao izvođači, ali kao izuzetno uspješni manageri. Recimo, na New Skool Rules je bio Pablo Batista koji iz Miamija vodi kompletan odjel za reggaeton na etiketi Roc Nation. On je govorio o fenomenu uspjeha reggateon glazbe koji dolazi iz zemalja Latinske Amerike, posebice iz Kolumbije.

Bio je tamo A&R manager Shawn Barron iz Atlantica. Ljudi poput njega potpisuju nove izvođače za velike diskografske kompanije. On je govorio o uspjehu hip hop scene Los Angelesa. Za njega su, primjerice, potpisali Ty Dolla $ign i Cardi B. Bilo je zanimljivo čuti načine na koji oni funkcioniraju.

Konferencija je, osim toga, vrlo zanimljiva jer mladi izvođači imaju priliku osobno razgovarati s ovažnim ljudima iz glazbene industrije.

Čini se kako je ovo uzbudljivo vrijeme za hip hop. Ali i za cijelu glazbenu industriju.

Svakako mi se čini da je urbani dio današnje scene vrlo uspješan. Rekao bih da iskače iz normativa drugih glazbenih žanrova, jer se pod hip hopom otvara nebrojeno novih žanrova poput afrobeata ili reggaetona koji brzinom svemira osvajaju i top ljestvice.

Položaj radija u sustavu medija

Vrijeme je digitalizacije. Baš smo razgovarali o tome jesu li tradicionalni mediji i dalje interesantni ili ćemo se samo fokusirati na naše društvene mreže, na Spotify i ostale streaming servise. Smatramo da je zajednička akcija prema svim platformama vrlo bitna i ona može napraviti razliku između nekoga tko će ostati lokalni artist ili će se prometnuti u nekoga tko može napraviti međunarodnu karijeru.

Koja je važnost radija u hip hop kulturi? Kako stoji u novom sustavu medija?

Stoji sjajno. Pogotovo u Velikoj Britaniji i Americi. Radio je iznimno bitan medij. Od tradicionalnih pa do digitalnih radijskih stanica. BBC Radio 1 Xtra, Beats 1 i Sirius su, primjerice, vrlo važni. Nitko ne govori o tome da je radio zastarjela platforma ili da se današnja generacija samo fokusira na streaming servise dostupne preko telefona.

Osim toga, nemojmo zaboraviti da nisu samo mladi ljudi ti koji kupuju nosače zvuka ili slušaju glazbu. Glazbu slušaju različite generacije i tako su posloženi radijski formati. Normalno je da će jedan Hot 97 slušati mlađa populacija. Međutim, u New Yorku postoji nebrojeno različitih radijskih stanica koje se isto tako obraćaju malo starijoj ekipi.

Razvoj radija je otišao vrlo daleko, mediji su se specijalizirali. Točno se zna tko što predstavlja i koliki mu je domet. Na kraju krajeva, o tome koliko ste prezentni u tim medijima ovisi i do kuda možete odskočiti.

 

New Skool Rules Party Facebook 2019 May

Phat Phillie je u Rotterdamu sudjelovao u poslovnom i zabavnom dijelu konferencije New Skool Rules. Foto: Facebook fan page New Skool Rules

 

Spotify je sinonim novog načina slušanja glazbe

Streaming servisi su bitno osnažili diskografsku industriju kao dio glazbene industrije. Koliko se na konferenciji osjećala snaga koju donose Spotify, Apple Music, Deezer ili Tidal?

Jako se osjetilo. U svim razgovorima o streaming servisima ili bilo kojoj glazbenoj platformi, prvo ime koje se ističe svakako je Spotify. Mislim da je Spotify postao sinonim za novi način distribuiranja glazbe uopće. Nije se toliko razgovaralo ni o YouTubeu ni o Deezeru ni o Tidalu ni o Google Playju i ostalim platformama. Uglavnom se spominje Spotify.

Mladi izvođači uglavnom, kada nam šalju mailove, šalju i svoje linkove na Spotify. Premda ne razumiju da Spotify, na žalost, nije dostupan u Hrvatskoj. Tako da ja ne mogu provjeriti njihov link i onda inzistiram na SoundCloudu ili YouTubeu.

Sve platforme donose određeni prihod

Ono što je interesantno je da vam sve te platforme – ukoliko ste mladi glazbenik – donose određeni prihod. Postoji online lista svih platformi za streaming i zna se koliko određena platforma plaća za svaki stream. Prodana glazba ne računa se isključivo na temelju prodanih fizičkih primjeraka CD-ja, kasete ili vinila nego se računa u streaming servisima. Važno je koliko ste streamova imali. Tako da je mladim ljudima važno da dobiju host na tvom ili mom blogu, a posebice da budu prisutni na Spotifyju. Moj klik ili tvoj klik donijet će im cent ili dva. Prihod vam mogu donijeti i SoundCloud i YouTube. Naravno, ako ste monetizirali svoju stranicu i ako na nju stavljate svoje autorske stvari. I onda skupljate subscribere.

Spotify funkcionira po drugom principu. Tu morate plasirati svoju pjesmu na važnu playlistu. Recimo, u hip hop svijetu ta playlista je RapCaviar. Ona vam u startu osigurava milijun streamova, jer ste na takvoj playlisti koja je jako slušana. Vaša pjesma će se – kroz taj shuffle i random play – izvrtjeti sigurno milijun puta u cijelome svijetu.

Postoje i druge digitalne platforme. Netflix, recimo. Postoji Ambrosia for Heads TV za ljude iz hip hopa. S pretplatom od 99 centi mjesečno možete gledati sadržaj koji ne postoji na drugim platformama kao što su arhivske i druge snimke različitih hip hop dokumentaraca i intervjua. Tamo ja imam svoju stranicu na kojoj sam objavio neke svoje arhivske stvari. Postoji platforma u San Franciscu koja radi arhivu radijskih emisija u obliku podcasta na kojoj također, putem streaminga, možete ostvariti nekakav prihod.

Važno je proizvoditi vlastiti sadržaj

Dakle, kažu da je content novac. Treba ga proizvoditi, treba ga snimati. Treba raditi dokumentarce, glazbu, video i sve to skupa objaviti. Kada poput mene, recimo, imate 25 godina iza sebe, onda to nešto znači. Premda nisam klasični glazbenik, više sam DJ odnosno netko tko je producirao glazbu. Ali imam određenu količinu intervjua, imam originalni sadržaj radijskih emisija i sve sad to treba staviti na platforme, sjediti i čekati da vam svaka tri ili četiri mjeseca stigne izvještaj o tome koliko ste privredili. I tu se kroz godinu dana može skupiti ozbiljnija svota novca. Zato što sve te platforme gađaju cijeli svijet i onda je sa svojim stvarima lakše doprijeti do ljudi u Aziji, Africi i na ostalim kontinentima. Vrlo je bitno imati sve te stvari pokrivene.

 

New Skool Rules 2019 Phat Phillie 02

Sve nam je danas dostpuno na internetu, svaka informacija i intervju. Putem njih ljudi mogu dobiti određenu informaciju i motivaciju da nastave raditi. Ali je važno biti i na mjestima gdje se događaji zbivaju. Zajednička fotka na kojoj su Mr. Play, Phat Phillie, Jay Knox i Chuck Creekmoore (allhiphop.com). Foto: Phat Phillie

 

Isto tako smo razgovarali kako više nema potrebe stvari promovirati više mjeseci unaprijed. Kada ste spremni, u roku od 24 sata možete biti na svim platformama u isto vrijeme. Postoje digitalne distribucije koje vas u doslovno jedan dan stave na sve platforme i onda krećete s promocijom na društvenim mrežama. To su platforme koje vam koriste da obavijestite svoje fanove kako su vaši materijali vani i dostupni za streamanje. Instagram je trenutno najjači.

Ali je važno za reći da svaka od tih platformi – uključujući Instagram, Twitter, Facebook, Spotify, SoundCloud i YouTube – ima svoja pravila i svoje načine na koje njima pristupamo.

Tako je. Ali bih mogao reći da svi funkcioniraju po principu u kojemu je zaštita autorskih prava izuzetno bitna. Netko tko nema autorska prava na određeni sadržaj, ne može to stavljati na svoju stranicu. Možda ćete i moći uploadati na SoundCloud ili YouTube, ali brzo će biti skinut. Znači da je vrlo važno proizvoditi originalni sadržaj. Ili studijske snimke ili svoje intervjue, svoje radijske emisije i svoje fotografije, ukoliko ste fotograf.

Za uspjeh je važno umrežavanje

Na koji način hip hop izvođač može doći na prestižnu playlistu poput RapCaviara na Spotifyju?

Nemam preciznu informaciju o tome, ali postoje takozvani čuvari tih vrata, gate keeperi u tim streaming platformama. Oni po hypeu izvođača određuju na koju playlistu dolazi. A postoje i kompanije kojima se plati za uslugu pozicioniranja tvoje pjesme na streaming servisu ili na playlistu koja će vam omogućiti da u vrlo kratkom periodu povratite taj novac i zaradite.

Radi se o umrežavanju. Treba upoznati tog lika koji vodi RapCaviar i onda komunicirati s njim. On je u svakodnevnom kontaktu s poslovnim kompanijama iz cijelog svijeta, posebice iz Amerike. I onda se njemu pitchaju stvari i on odlučuje tko gdje ide i u kojem trenutku.

Naravno da tu ima jako puno politike glazbene industrije. Vrlo teško će se netko iz Zagreba ili iz Hrvatske iz prve fantastično pozicionirati na neku listu. Pa i ako radi na engleskom jeziku. Međutim, ukoliko kreirate taj buzz kroz svoje društvene mreže – prvo u svojim kvartovima pa u svom gradu pa krenete malo internacionalno, moguće je.  To je sjajno uspjelo Frenkieju iz FMJAM-a. On je, putem sjajnog glazbenog kataloga, uspio ostvariti da mu se, recimo, verificiraju računi na Instagramu ili YouTubeu.

Zato je važno da ne budete lijeni. Sve nam je danas dostpuno na internetu, svaka informacija i intervju. Pa čak i ovaj razgovor s tobom. Putem njih ljudi mogu dobiti određenu informaciju i motivaciju da nastave raditi.

Ono gdje sam, primjerice, bio jak su putovanja, investiranja u avionske karte i odlasci na mjesta događaja. Prije bavljenja hip hopom, radio sam različite poslove kako bih zaradio. Onda sam krenuo putovati i skužio da su moje veze s ljudima, sve što vrijedi u glazbenoj industriji. Danas telefonskim pozivom mogu doći do najvećih managera i razgovarati o različitim sferama glazbenog poslovanja.

Goran Komerički

 

 

 

 

Banka Goldman Sachs najavljuje miljardu ljudi na streaming servisima

Posljednji puta kada je Goldman Sachs objavio izvještaj o diskografskoj industriji, ističe analitička platforma Music Business Worldwide, to je izazvalo val fiskalnog povjerenja u i oko glazbene industrije.

 

Screen Shot GS Music in The Air

Optimizam u vezi s poslovanjem glazbene industrije na globalnoj razini tiče se i ‘tržišta u razvoju’. Screenshot: Goldman Sachs Music in the Air

 

Dopuna izvještaja ‘Music in the Air’ investicijske banke isijava optimizmom vezanim uz poslovanje u glazbenoj industriji, posebice u domeni koju pokrivaju diskografske kompanije. I, u tom smislu, najpotpunije se dotiče streaming servisa. Goldman Sachs procjenjuje kako bi globalna diskografska industrija 2030. godine povukla 45 milijardi dolara od čega će pretplata na streaming servise generirati 27.5 milijardi dolara. Ukupni godišnji prihodi bi, prema ovim projekcijama, trebali iznositi 37.2 milijarde dolara, a u njih je uključena i zarada od marketinga u usluzi slobodnog streaminga.

Milijarda ljudi na streaming servisima

Kako se ističe, 2030. godine na streaming servise bilo pretplaćeno više od milijarde ljudi (govori se o brojci od 1.15 milijardi) i ta je brojka iznimno značajna da naglasi optimizam koji prati glazbeno poslovanje. Još zanimljivije je kako Goldman Sachs predviđa da će dvije trećine pretplatnika dolaziti s ‘tržišta u razvoju’, a to je podatak zbog kojega valja zatitrati osmijeh sudionicima glazbene industrije u Hrvatskoj. Istovremeno će, kao rezultat tog rasta na tržištima u nastajanju, globalni godišnji prihod po korisniku pasti s prošlogodišnjih 32.70 na 24.60 dolara u 2030. godini.

Danas objavljena nadopuna izvještaja iz 2017. godine navodi kako će Spotify ostati najsnažniji streaming servis na globalnoj razini, ali će njegov tržišni udio iznositi 32 posto u odnosu na današnjih 38 posto.

 

Screen Shot GS Streaming services

Investicijska banka predviđa uspon streaminga do visokih razmjera i smanjenje ukupnog udjela najsnažnijeg servisa Spotify. Screenshot: Goldman Sachs Music in the Air

 

Razmjeri predviđenog napretka koje je objavila investicijska banka su iznimni, jer godišnji izvještaj IFPI-ja za 2018. godinu govori o globalnom diskografskom prihodu od 19.1 milijardi dolara. Od toga sedam milijardi otpada na prihode od usluga streamanja glazbe.

Izvještaj je idealan za Universal Music

Aktualni izvještaj investicijske banke Goldman Sachs došao je u idealno vrijeme za konglomerat Vivendi koji kani prodati do pedeset posto vlasničkog udjela u kompaniji Universal Music. Diskografski gigant –  čija je ovogodišnja najprodavanija vedeta Billie Eilish – na meti je mnogih potencijalnih investitora među kojima se u poslovnoj zajednici spominju Tencent, Alibaba, KKR, Apple, Verizon, Amazon i Liberty Media.

Bloomberg je nedavno javio kako je u zadnji trenutak propao dogovor o prodaji između francuskog Vivendija i kineskog Tencenta ‘zbog nestrpljivosti pojedinih privatnih investitora’. Glasilo je navelo kako mu je jedan izvor naglasio da su u pitanju ‘visoka cijena Universala i spori tempo’ kojime se odvija prodaja. Sudeći po procjeni Goldman Sachsa, ono prvo može samo rasti.

 

Billie Eilish Album Cover When

Billie Eilish je ostvarila najbolju prodaju u prvom tromjesječju ove godine od izvođača kompanije Universal Music. Foto: Naslovnica albuma ‘When We All Fall Asleep, Where Do We Go?’

 

Originalni izvještaj o globalnom glazbenom poslovanju – datirano još u kolovozu 2017. godine – govorilo je o nešto manjem usponu diskografske industrije, ali je također bilo iznimno pozitivno. Tada se govorilo o brojkama od 901 milujna pretplatnika na streaming servise u istoj godini i 44 milijarde dolara godišnjeg obrtaja (što je za milijardu manje od sadašnje prognoze). Izvještaj o diskografskoj industriji tada je izazvao val fiskalnog povjerenja u i oko glazbene industrije, ističe analitička platforma Music Business Worldwide.

Goran Komerički

 

 

 

Kako stoje stvari s piratiziranjem glazbe namijenjene streamanju?

Porast ‘stream-rippinga’ u Sjedinjenim Državama iznosi trinaest posto. Podaci pristigli iz Velike Britanije sugeriraju pad korištanja platformi za ripanje glazbe.

 

Streaming services

Servisi za streamanje glazbenih, video i radijskih sadržaja omogućuju trenutni pristup milijunima pjesama. Međutim, na temelju njih razvile su se i aplikacije koje omogućuju novi način glazbenog piratstva.

 

Sedamnaest milijuna ljudi je tijekom prošle godine nezakonito preuzelo glazbu licenciranu za streaming u Sjedinjenim Državama, prenosi Billboard. Rezulat je pristigao u godišnjoj studiji MusicWatch objavljenoj ovoga četvrtka. Radi se o porastu od 13 posto odnosno brojci od dva milijuna ljudi više.

O čemu se radi? Streaming servisi su nam omogućili udobnije uživanje u glazbi, ali su sa sobom doveli i drugačiji način nelegalnog dolaska do glazbe. To, zapravo, znači kako su ‘naslijeđeni oblici piratstva putem P2P datoteka’ sasvim u padu i smatraju se zastarjelima. No, dio glazbene publike u želji osobnog posjedovanja digitalnih albuma i pjesama koristi internetske lokacije i aplikacije koje olakšavaju preuzimanje glazbe licencirane isključivo za streamanje putem servisa kao što su Spotify, Apple Music, Deezer, Tidal ili Amazon Music. Servis za marketinško istraživanje i analzu specijaliziranju za područje glazbene i industrije zabave u blogu navodi kako je to suprotno očekivanjima industrije.

‘Streaming i jednostavan, brz pristup glazbi trebao je riješiti pitanje pirastva i nesankcioniranog dijeljenja glazbe’, ističe se. Istraživanje donosi podatak kako je trideset posto ‘stream-rippera’ kopiralo prosječno 112 datoteka dok je 46 posto njih navelo kako to čine ne bi li im glazba bila dostupna i kada nisu spojeni na mrežu. Zanimljivo je kako takvu uslugu – spremanje glazbe za slušanje bez povezivanja s interenetom – nude, primjerice, Spotify i Deezer.

 

Deezer Billie Eilish Twitter 2019 March

Billie Eilish je jedan od najstreamanijih izvođača u Hrvatskoj. Foto: Twitter profil Deezer

 

Stream-ripping je danas postao najrasprostranjenijim oblikom kršenja autorskih prava putem interneta. Izjava organizacije BPI – koja reprezentira sudionike britanske diskografske industrije – podvukla je kako ‘stream-ripanje lišava umjetnike i sudionike industrije značajnog dijela prihoda’.

Zanimljivo je kako je MusicWatch putem bloga izričito naveo Google kao kompaniju koja nedovoljno radi na rješavanju toga problema, jer se putem tražilice jednostavno dolazi do različitih vrsta konvertera. Glazbeni novinar Hugh McIntyre je u magazinu Forbes objasnio kako ‘postoji nekoliko desetaka web-lokacija i programa koje svatko može pronaći brzim Googleovim pretraživanjem’: ‘One omogućuju bilo kojem korisniku da pretvori datoteku s gotovo bilo koje streaming platforme u onu koja se može preuzeti i zadržati trajno.’ MusicWatch je u izveštaju pobrojao najpopularnije aplikacije za tu vrstu glazbenog piratstva. U pitanju su YouTube Downloader, Free YouTube to Mp3 Converter i Mp3 Video Converter.

 

Screen Shot MusicWatch 2019-06-02

Razlozi za nelegalno skidanje glazbe različiti su, ali američki ispitanici najčešće navode ‘mogućnost slušanja glazbe kada su offline’. Screenshot: MusicWatch

 

U središtu ove kontroverze se ranije ove godine našao YouTube. Blog TorrentFreak – koji se smatra odličnim izvorom podataka iz područja digitalnog piratstva – se u travnju pozabavio ovim fenomenom kako bi istražio zašto se to uopće zbiva. posebice zato što postoji legalna usluga slušanja glazbe izvan internetskog dosega u okviru premium usluge na streaming servisima.

Glasnogovornik mreže YouTube je tada izrazio ‘duboku predanost’ YouTubea osiguravanju mogućnosti da se kršenje autorskih prava ne bi događalo u budućnosti. Uz izjavu kako je uložen dodatan napor ‘angažiranjem timova i tehnologije za borbu protiv ovoga pitanja’, naznačeno je i kako ‘uvjeti pružanja usluge YouTube zabranjuju preuzimanje ili kopiranje videozapisa bez prethodnog odobrenja usluhe YouTube ili vlasnika odnosno ovlaštenika autorskog prava’. Svemu tome pridodano je i kako servis ‘poduzima tehničke korake kako bi se spriječilo takvo ponašanje’.

Ipak, navodi TorrentFreak, kopiranje s usluge YouTube samo je dio problema. I dodaje kako se ipak čini da je situacija u Velikoj Britaniji drugačija negoli u Sjedinjenim Državama, jer podaci antipiratske tvrtke MUSO pokazuju pad korištenja platformi za ripanje glazbe. U godinu dana, naime, broj korištenja platformi pao je sa 743,6 milijuna na 589,4 mlijuna posjeta.

Zašto bi se netko danas bavio nelegalnim skidanjem glazbe s interneta ili konvertiranjem videozapisa s YouTubea? Takav oblik pospremanja glazbe u ‘vlastitu biblioteku’ zahtjeva vrijeme za sam download, ali i imenovanje svake snimke i sortiranje na hard discu. I još je manje kvalitetnoga zvuka od onoga koji dobivate slušanjem istih pjesama na streaming servisu. A na tom istom servisu – Spotifyju, Apple Musicu ili Deezeru, svejedno – glazba je dostupna u sasvim lijepo dizajniranom sučelju.

 

Playlista Rap Appetite Deezr 2019-06-02

Streaming servisi omogućuju najudobnije uživanje u slušanju glazbe. Playlistu Rap Appetite na servisu Deezer ažuriramo svake subote.

 

Kada je Hrvatska u pitanju, razlog bi mogao biti u neznanju odnosno manjoj vidljivosti samog streaming servisa i njegove prednosti. A tek onda bi trebalo razmišljati o financijama kao problemu koji priječi širenje korištenja usluga servisa za slušanje glazbe. Ovo potonje tim je manje vjerojatnije, jer se cijena mjesečne pretplate svodi na cijenu dva pića u lokalnoj pivnici.

MusicWatch navodi kako je prosječan američki ‘stream-ripper’ obrazovan i dolazi iz kućanstva s visokim prihodima. Servis podvlači, međutim, da bi se problem lako mogao preliti na video platforme poput Netflixa. A tu bi mogao dovesti do većega nereda, jer bi ljudi mogli ‘manje ići u kino, igrati video igre ili odustajati od pretplate na Netflix ili Hulu’. ‘Ako će piratizirati glazbu, vjerojatno će preuzimati i filmove, TV emisije i druge oblike intelektualnog vlasništva’, ističe se i zaključuje kako je ‘obeshrabrivanje ‘stream-rippinga’ dobro za cijeli ekosustav industrije zabave’.

Goran Komerički

 

 

 

Ed Sheeran, Daddy Yankee, Logic i David Guetta na listi za radijsku rotaciju

Popis singlova za radijsku rotaciju nalazi se podno teksta, a možete ih preslušati putem naše playliste ABC Radio na streaming servisu Deezer.

 

Ed Sheeran I Don't care Facebook 2019 May

Videospot pjesme ‘I Don’t Care’ bit će lansiran ovoga petka, obavijestio je Ed Sheeran putem društvenih mreža. Foto: Facebook Fan Page Ed Sheeran

 

Svake srijede ažuriramo odabir aktualnih stvari sa svjetske scene. I podsjećamo koliko su tematski zanimljive, žanrovski različite, zvukom privlačne i posve radiofonične.

Ed Sheeran feat. Justin Bieber – I Don’t Care

Srušili su rekord streamanja u prvome danu na servisu Spotify, nalaze se na prvome mjestu globalne liste streamanja na servisu Apple Music i spremaju se zauzeti drugo mjesto liste Hot 100. Na Spotifyju to znači nešto manje od 11 milijuna slušanja pjesme ‘I Don’t Care’ u 24 sata od izlaska. Taj rezultat su, prenosi Forbes, do sada ostvarile tek tri pjesme – ‘All I Want for Christmas Is You’ Mariah Carey, singl ‘Sad!’ koji potpisuje XXXTentacion i ‘7 Rings’ Ariane Grande.

Billboard je javio kako bi Ed Sheeran i Justin Bieber mogli imati najviši novi ulaz na američkoj listi singlova – Lil Nas X se zabetonirao na prvome mjestu s temom ‘Old Town Road’ – dok Beats 1 izvještava kako zvjezdani duet sedmi dan u nizu predvodi globalni streaming. Pjesma se nalazi i na vrhu liste domaćeg streaminga na servisu Deezer. U međuvremenu su Ed i Justin, putem društvenih mreža, najavili lansiranje videospota za ovaj petak.

 

Daddy Yankee + Katy Perry feat. SNoW – Con Calma

Brojka na YouTubeu je impresivna. Tih 867 milijuna pregleda učinilo je pjesmu ‘Con Calma’ jednom od najgledanijih ove godine, a njihove autore superuspješnima. Daddy Yankee je, prenosi Rolling Stone, lansiranjem pjesme u siječnju učinio i veliku stvar za kanadskog reggae umjetnika SNoWa koji se zadnji puta na listama popularnosti našao prije više od 25 godina sa svojim singlom ‘Informer’. Stvar iz 1992. godine je, uostalom, i bila inspiracijom za aktualni singl, a sudjelovanje Katy Perry – tog kameleona pop glazbe, kako je titulira američki magazin – omogućilo je daljnje snaženje cijele priče i bolji ulaz pjesme na radijske pop formate.

Stihovi koje je Katy ispjevala na španjolskom i engleskom jeziku dvojako su shvaćeni. Dok engleska linija povezuje Perry s njezinim singlom ‘California Gurls’ dotad španjolski verse, podvlači Forbes, pojednostavljuje stereotipe latino naslijeđa u međukulturnoj razmjeni na američkom kontinentu. Daddy Yankee je sudionik velikog uspjeha pjesme ‘Despacito’ pa Forbes komentira kako bi suradnja s Katy Perry mogla pjesmu odvesti na novu razinu popularnosti, sličnu onoj koja se zbila hitu Luisija Fonsija nakon verzije s Justinom Bieberom.

 

David Guetta feat. Raye – Stay (Don’t Go Away)

Premda suradnja Davida Guette i Raye ne bilježi onoliko dobre rezultate kakve bismo očekivali – nešto više od 480 tisuća pregleda na YouTubeu u tjedan dana, skromnija mjesta globalnog streaminga – valja istaknuti kako je lansiranje pjesme bilo skromnijega kalibra od onoga drugih velikih zvijezda. Ipak, David Guetta je, čini se, ponovno posložio stvar koju bismo ovoga ljeta mogli puno susretati u programima domaćih radijskih stanica. David Guetta će ovoga ljeta imati rezidenciju na Ibizi sa svojim novim underground  konceptom Jack Back. Rezidencija će ići petkom u periodu od 7. lipnja do 14. listopada.

 

Logic feat. Will Smith – Don’t Be Afraid to Be Different

I dok čekamo dolazak filma ‘Aladdin’ u kina širom svijeta, glavni glumac glazbene fantazije Guyja Ritchieja pridružio se Logicu u pjesmi s njegova novoga albuma ‘Confessions of a Dangerous Mind’. Will Smith u pjesmi ‘Don’t Be Afraid to Be Different’ –  produkcijski napravljenom u stilu zlatnoga doba hip-hopa – donosi reference na svoju karijeru iz vremena dueta DJ Jazzy Jeff & Fresh Prince. Uostalom, na svojemu Instagram profilu, Will Smith je objavu sa svojim sudjelovanjem u ovoj pjesmi ilustrirao fotkom iz doba kada je s Jazzyjem Jeffom osvojio svoj prvi Grammy.

Stvar se čini idealnom za različite formate glazbenih radijskih programa – od Free Form preko Rhythmic Contemporary do Adult Hits, Hot Adult i CHR. Logicova suradnja s Eminemom u pjesmi ‘Homicide’ se nalazi na prvome mjestu liste najtraženijih pjesama na platfromi Genius, specijaliziranoj za objavljivanje tekstova pjesama. Pjesma se nalazi i na našoj playlisti Rap Appetite, a priču o albumu ‘Confessions of a Dangerous Mind’ potražite na blogu.

 

 

Na našoj playlisti za idealnu radijsku rotaciju nalaze se 44 pjesme koje su podijeljene u tri dijela, prema prijedlogu učestalosti za radijsko emitiranje u formatima radijskih stanica u rasponu od CHR do Hot Adult.

A lista (1-14)
Ed Sheeran feat. Justin Bieber – I Don’t Care
Billie Eilish – Bad Guy

Lil Nas X feat. Billy Ray Cyrus – Old Town Road (Remix)
Taylor Swift feat. Brendon Urie – ME!
Avicii feat. Aloe Blacc – SOS
Shawn Mendes – If I Can’t Have You
BTS feat. Halsey – Boy with Luv
Vampire Weekend – This Life
Bruce Springsteen – Hello Sunshine
Jonas Brothers – Sucker

P!nk – Walk Me Home
Meduza feat. Goodboys – Piece of Your Heart
Calvin Harris feat. Rag’n’Bone Man – Giant
Ava Max – So Am I

 

 

B lista (15-28)
Jax Jones & Martin Solveig feat. Madison Beer – All Day and Night
Mark Ronson feat. Lykke Li – Late Night Feelings
James Arthur – Feeling Like the Stars
Dean Lewis – 7 Minutes
Billie Eilish – Bury a Friend
Daddy Yankee + Katy Perry feat. SNoW – Con Calma
David Guetta feat. Raye – Stay (Don’t Go Away)
George Ezra – Pretty Shining People
Lewis Capaldi – Someone You Loved
Mary J. Blige feat. Nas – Thriving
BLACKPINK – Kill This Love
Madonna feat. Maluma – Medellin
The Black Keys – Eagle Birds
Kygo feat. Rita Ora – Carry On

 

 

C lista (29-44)
Unperfect – Looking for a Hug
Noel Gallagher’s High Flying Birds – Black Star Dancing
Jonas Blue feat. Theresa Rex – What I Like About You
Ava Max – Sweet But Psycho
Mark Ronson feat. Miley Cyrus – Nothing Breaks Like a Heart
Kylie Minogue – New York City
Ariana Grande – 7 Rings
Benny Blanco with Tainy, Selena Gomez and J Balvin – I Can’t Get Enough
Fitz and the Tantrums – I Need Help!
Billie Eilish – Wish You Were Gay
Lady Gaga feat. Bradley Cooper – Shallow
Logic feat. Will Smith – Don’t Be Afraid to Be Different
Bastille – Joy
Beck – Saw Lightning
Sigrid – Don’t Feel Like Crying
Hugel feat. Amber Van Day – Mamma Mia

 

 

Playlistu ABC Radio možete pronaći na našem profilu streaming servisa Deezer.

 

 

Taylor Swift, Unperfect, Bruce Springsteen i The Black Keys na playlisti za radijsku rotaciju

Svake srijede ažuriramo odabir aktualnih stvari sa svjetske scene. I podsjećamo koliko su tematski zanimljive, žanrovski različite, zvukom privlačne i posve radiofonične. Popis singlova za radijsku rotaciju nalazi se podno teksta, a možete ih preslušati putem naše playliste ABC Radio na streaming servisu Deezer.

 

Taylor Swift ME! Video Twitter 2019 April

Prizor sa snimanja videospota ‘ME!’ Taylor Swift i Brendona Urieja. Foto: Twitter profil Taylor Swift

 

TAYLOR SWIFT FEAT. BRENDON URIE – ME!

Snažan airplay američkih radijskih stanica različitih formata donio je pjesmi ‘ME!’ ulaz na Hot 100 magazina Billboard nakon svega tri dana od lansiranja singla. Tomu je svakako pomogla i iznimno velika gledanost videospota na mreži YouTube, ali i snažan streaming na servisima Apple Music i Spotify. Taylor Swift i dalje sjajno i, prije svega, prisno komunicira sa Swiftiesima putem društvenih mreža, a duet s Brendonom Uriejem pojavljuje se na billboardima velikih servisa u američkim gradovima. U međuvremenu, objavljeno je i vinilno izdanje na 7-inchnom i 10-inchnom vinilu u ograničenoj nakladi i trodnevnoj prodaji koja traje do 2. svibnja. Pjesma ‘ME!’ najviše se emitirala u radijskim formatima Adult Contemporary, Adult Hits, Mainstream Pop i Rhythmic.

 

 

BRUCE SPRINGSTEEN – HELLO SUNSHINE

Pjesma ‘Hello Sunshine’ doziva sjetu, priziva daljine i osjeća romansu. Neku daleku romansu koja se trebala dogoditi, ali nije. Ili bliskost koja postoji, ali se propušta ostvariti.  I sa svakim svojim emitiranjem u radijskom programu omogućuje mislima da lutaju. ‘Zvuk nostalgije došao je pravo vrijeme i to ne samo radi svoje blagosti’, ispisuje Rolling Stone. I podsjeća koliko toga je nova pojavnost Brucea Springsteena povezala s glazbenom atmosferom kraja šezdesetih i početka sedamdesetih. Te daljine Zapada i taj huk Kalifornije s egzistencijalizmom stihova – u kojima američko glasilo pronalazi poveznicu sa sadašnjom erom izgubljenih obećanja – čine se idealnim soundtrackom easy listening radija.

 

 

THE BLACK KEYS – EAGLE BIRDS

Ako postoji radiofonični zvuk koji bi rock pjesmi mogao omogućiti jednostavniji ulaz u radijski eter modernog radija za odrasle, tada je to onaj koji dolazi sa singlom grupe The Black Keys. Grupu čine Patrick Carney i Dan Auerbach, a pjesma najavljuje skorašnji album ‘Let’s Rock’. Ploču koja bi trebala biti objavljena krajem lipnja. Patrick Carney je pjesmu opisao kao hommage električnoj gitari, a kolege s američkog javnog radijskog servisa NPR usporedili su je s pjesama ‘Gold on the Ceiling’ i ‘Howlin’ for You’ iz njihovih ranijih razdoblja.

 

 

UNPERFECT – LOOKING FOR A HUG

Nova stvar novog ženskog pop sastava iz Velike Britanije može savršeno funkcionirati na više načina i u više udarnih radijskih termina. Onome jutarnjem – za uhodavanje u  obaveze radnoga dana – ali i onome kasnovečernjem, kada osjećamo želju za jednom drugom vrstom slobode. Iza sastava Unperfect stoji produkcijska kuća Xenomania, a članice sastava sebe će opisati kao ‘nezavisne cure koje su sasvim na zemlji’. I zaista, kada čujete pjesmu i odgledate video, postane vam jasno koliko točnoga ima u tome opisu Chloe, Siobhan, Soipan i Tiah. Tražite li zagrljaj, možda ga pronađete u klubu, plešući upravo uz pjesmu ‘Looking for a Hug’.

 

 

Na našoj playlisti za idealnu radijsku rotaciju nalaze se 44 pjesme koje su podijeljene u tri dijela, prema prijedlogu učestalosti za radijsko emitiranje u formatima radijskih stanica u rasponu od CHR do Hot Adult.

A lista (1-14)
Billie Eilish – Bad Guy
Taylor Swift feat. Brendon Urie – ME!
Ava Max – So Am I
BTS feat. Halsey – Boy with Luv
Calvin Harris feat. Rag’n’Bone Man – Giant
Lil Nas X feat. Billy Ray Cyrus – Old Town Road (Remix)
Dean Lewis – 7 Minutes
BLACKPINK – Kill This Love

Jonas Brothers – Sucker
Lewis Capaldi – Someone You Loved
Madonna feat. Maluma – Medellin
Vampire Weekend – This Life
Avicii feat. Aloe Blacc – SOS
Jax Jones & Martin Solveig feat. Madison Beer – All Day and Night

 

 

B lista (15-28)
Mark Ronson feat. Lykke Li – Late Night Feelings
Ava Max – Sweet But Psycho
Mark Ronson feat. Miley Cyrus – Nothing Breaks Like a Heart
P!nk – Walk Me Home
George Ezra – Pretty Shining People
Billie Eilish – Bury a Friend
Benny Blanco with Tainy, Selena Gomez and J Balvin – I Can’t Get Enough
Bruce Springsteen – Hello Sunshine
Lady Gaga feat. Bradley Cooper – Shallow
Lil Dicky – Earth
Jonas Blue feat. Theresa Rex – What I Like About You
Blueface feat. Cardi B & YG – Thotiana
Lizzo feat. Missy Elliott – Tempo
Ariana Grande – 7 Rings

 

 

C lista (29-44)
Sigrid – Don’t Feel Like Crying
Khalid – Talk
Beck – Saw Lightning
LSD feat. Sia, Diplo & Labrinth – No New Friends
Rosalia feat. J Balvin & El Guincho – Con Altura
Hugel feat. Amber Van Day – Mamma Mia
Unperfect – Looking for a Hug
Antony & Cleopatra – Hurt Like Hell
SZA, The Weeknd, Travis Scott – Power Is Power
Mumford & Sons – Beloved
Billie Eilish – Wish You Were Gay
The Black Keys – Eagle Birds
Kygo feat. Rita Ora – Carry On
Cardi B feat. Bruno Mars – Please Me
Tame Impala – Borderline

 

 

Playlistu ABC Radio možete pronaći na našem profilu streaming servisa Deezer.

 

 

Kako biti vidljiv? Na Spotify dolazi 40 tisuća pjesama dnevno.

Jedan od najčešće korištenih podataka u glazbenoj industriji, s novim je izvještajem osnivača švedskog streaming servisa dobio svoje novo ažuriranje. Do sada smo baratali s 20 tisuća uploada dnevno. Sada je službeni podatak udvostručen.

 

Spotify

Spotify je dosegao broj od 100 milijuna pretplatnika, prenosi Billboard.

 

Podatak o tome kako se ‘blizu 40 tisuća pjesama’ dnevno postavi na jedan od najvećih streaming servisa svijeta izrekao je, prenose mediji, osnivač Spotifyja Daniel Ek u razgovoru s investitorima. I to je podatak koji zapanjuje i navodi na razmišljanje. Kako se upoznati sa svime onime što ljudi rade? Kako biti vidljiv u takvom moru glazbe? Kako odabrati ono što bi ljudi mogli najradije slušati? Način razmišljanja će se razlikovati ovisno o tome s koje točke gledišta pristupate situaciji. Kao ljubitelj glazbe, primjerice, izvođač ili radijski glazbeni urednik. No, hajdemo sada vidjeti što taj podatak, u stvari, znači.

Kada bismo se poigrali brojkama, došli bismo do jednostavnog podatka kako se tjedno doda 280 tisuća pjesama na servis. Mjesečno to onda iznosi milijun i 120 tisuća, a kada pobrojimo sve tjedne u godini – njih 52 – dobivamo brojku od 14 i pol milijuna traka. Pedeset milijuna novih pjesama tim tempom će na Spotify stići u tri i pol godine. Dakle, do kraja 2022. godine.

Jeste li ostali u čudu? Jer, ovo je doista zapanjujuće. I to s kojega god kuta gledali. Pa i onoga najobičnijeg: kako to, u poslovnom smislu, oplemeniti.

 

Daniel Ek Facebook 2017 April

‘Spotify nastavlja biti pokretačkom silom novoga rasta glazbene industrije’, izjavio je Daniel Ek za Music Week. Foto: Facebook profil Daniel Ek

 

No, hajdemo se sada vratiti na današnji dan i još malo poigrati podacima. Kako biste odslušali 40 tisuća pjesama trajanja tri minute – koliko ih, dakle, dnevno dolazi na Spotify – trebalo bi vam 2 000 sati. Dvije tisuće. U danima, kada i ne biste sklopili oka niti sekunde, za upoznavanje s jednodnevnim unosom glazbe trebalo bi vam 83 dana.

Podaci koje je Daniel Ek – u razgovoru s investitorima – dalje navodio jednako su tako zanimljivi. Poput onoga kako je broj ljudi koji se bave platformom nastavio rasti i u prvom tromjeseječju ove godine i došao do ‘preko 3,9 milijuna’. U toj brojci nalaze se glazbenici i proizvođači audio podcasta. Daniel Ek je, prenose mediji glazbenog poslovanja, komentirao kako to dovodi do panike među umjetnicima koji nezavisno stvaraju i objavljuju glazbu. Točnije, onima koji nisu potpisali ugovore s diskografskim kućama. Dodao je kako je povećanje broja glazbenika uvećano za 20 posto na godišnjoj razini. Istovremeno se za 29 posto povećao broj glazbenika s više od 100 tisuća slušatelja. S takvim podatkom se na mjesečnoj razini, recimo, može pohvaliti Severina. Ali, prema našem uvidu, nitko drugi s domaće glazbene scene.

‘Vjerujemo kako je ovoliki angažman izvođača, umjetnika i publishera važan znak kako postoji veći interes za pronalaženjem novih alata i usluga na tržištu’, istaknuo je osnivač servisa i dodao kako su novi alati za otkrivanje pojedinih pjesama i izvođača nikada nisu bili važniji korisnicima streaming servisa. Ali i samim umjetnicima.

 

Popis najstreamanijih ženskih izvođača na servisu Spotify predvodi Billie Eilish.

Sa sličnim izazovom susreću se i ostali streaming servisi. Kompanija Apple je prije nekoliko mjeseci objavila kako je preuzela proizvođače softwarea koji su radili na sličnim alatima i dalje ih razvijali kako bi Apple Music u budućnosti svojim korisnicima donio što veću vidljivost i udobnost pri traženju i preslušavanju glazbe. Kada stvar dodatno stavimo u kontekst, vrijedi se podsjetiti i odluke servisa Pandora Radio da u sve većem broju angažira selektore glazbe umjesto oslanjanja isključivo na algoritme. Jer, taj ‘ljudski dodir’ donosi bolja iskustva senzibiliziranog slušatelja glazbe putem streaminga.

Billboard prenosi kako je Spotify potvrdio da je krajem ožujka došao do broja od 100 milijuna pretplatnika. Broj aktivnih korisnika je 127 milijuna na mjesečnoj razini. Music Week ističe kako je ovaj podatak značajan za švedsku kompaniju i iz perspektive kompetitivnosti na tržištu glazbenog poslovanja. Prema ovogodišnjim podacima, Apple Music je u Sjedinjenim Državama nadmašio Spotify prema broju korisnika. Na globalnoj razini, prenosi glasilo britanske glazbene industrije, Apple Music je ovoga trenutka upola slabiji od Spotifyja koji ostaje tžišni lider glazbenoga streaminga. No, u igru dolaze igrači koji također rastu ili bi mogli postati ozbiljni konkurenti, poput servisa Amazon Music ili YouTube Music.

 

Izvršni direktor kompanije Spotify s optimizmom gleda na nastavak poslovne godine.

 

‘Spotify nastavlja biti pokretačkom silom novoga rasta glazbene industrije’, izjavio je Daniel Ek za Music Week i dodao kako s optimizmom gleda na nastavak godine i ‘dugoročnu mogućnost da postanu najveća svjetska kompanija audio streaminga’. Takva ambicija najavljena je početkom veljače na newsroomu Spotifyja sa sloganom ‘audio first’. Prihod od oglasa porastao je za 24 posto u odnosu na prethodnu godinu, a uvođenje usluge Spotify Publishing Analytics omogućilo je diskografima da vide kada se njihove pjesme dodaju na pojedine playliste i prepoznaju koje playliste utječu na snaženje slušanosti pojedinih pjesama. Kako prenosi Music Week, do sada se tom uslugom bavilo četrdeset značajnih diskografa.

Švedska kompanija je tijekom veljače lansirala svoje usluge u Indiji i tamo sada ima dva milijuna korisnika. Vjeruje se kako će Spotify tijekom godine nastaviti sa svojim širenjem na tržišta na kojima još nije prisutan.

Goran Komerički

 

 

IFPI Global Music Report 2019: Rast glazbene industrije ohrabruje dodatna ulaganja u lokalni repertoar

U doba streaminga valja nam znati kako se na Spotify dnevno uploada 20 tisuća pjesama.  I zato je važno imati diskografsku kompaniju iza sebe. Da vam poveća vidljivost.

 

Global Music Market 2018 in Numbers

Ukupan rast prodajnog dijela globalne glazbene industrije zbiva se ponajviše zbog sve većeg korištenja streaming servisa za uživanje u glazbi. Izvor: IFPI Global Music Report 2019

 

Prodaja glazbe na globalnoj razini u porastu je četvrtu godinu zaredom, a glazbeni streaming danas donosi gotovo polovicu prihoda diskografske industrije. To je osnovni naglasak iz godišnjeg izvještaja o glazbenom poslovanju koji je prošloga tjedna objavila Svjetska diskografska federacija IFPI. U brojkama to iznosi 19,1 milijarda dolara uz porast od 9,7 posto u odnosu na godinu dana ranije. Radi se o najvećem godišnjem porastu prihoda još od 1997. godine, kada je IFPI počeo mjeriti situaciju na kompletnom tržištu svijeta.

Izvještaj se odnosi na 2018. godinu, a grafikoni pokazuju kako je prihodima nadmašena i 2007. godina,. No, još uvijek je podosta udaljena od diskografski najsnažnije godine ovoga stoljeća – 2001. godine je diskografska industrija generirala 23,9 milijardi dolara prihoda. No, tada je u strukuturi prihoda 99,4 posto činila zarada od prodaje fizičkih diskografskih formata. Današnji prihodi donose više sastavnica: streamanje glazbe, digitalnu prodaju, prava od izvođenja snimaka, prihodi od korištenja glazbe za druge svrhe i prodaja fizičkih nosača zvuka.

U strukturi prihoda od straminga – koji čini najvažniji poticaj snažnom rastu indusrije, kako diskografske tako i glazbene ukupno – razlikuju se prihodi od pretplate na streaming servise i oni koji dolaze od slobodnog streamanja glazbe podržanog slušanjem reklamnih poruka. Ovo posljednje je, primjerice, uobičajeni poslovni model YouTube-a i djelomični model koji njeguje Spotify. Pretplata na streaming servise kao što su Spotify, Apple Music, Deezer i Amazon Music dostigao je rast od 33 posto. Njegov rast najveći je u Sjevernoj Americi gdje već nekoliko godina dostiže dvoznamenkastu stopu rasta. I on je dovoljan da, komentira Billboard, nadoknadi 10-postotni pad fizičke prodaje na godišnjoj razini, jednako kao i pad digitalnog downloada.

 

Global Recorded Music Industry Revenues

Porast prihoda od prodaje glazbe ostvaruje se četvrtu godinu zaredom, a najveće svjetsko glazbeno tržište je tržište Sjedinjenih Država. Izvor: IFPI Global Music Report 2019

 

Stu Bergen, predssjednik međunarodnog odjela Warner Music Group, pojasnio je kako živimo u doba streaminga i da, primjerice, Spotify daje jednake šanse velikim kompanijama i samostalnim izvođačima. To se može činiti dobitnom kombinacijom, biti sam svoj majstor na svjetskim platformama. Ipak, valja nam znati kako se na Spotify dnevno uploada 20 tisuća pjesama. I onda treba biti prepoznat i proširiti vidljivost svojega rada. ‘Pristup ‘uradi sam’ također traži dodatna ulaganja’, istaknuo je Bergen, ‘jer netko to mora učiniti kako bi se postigli rezultati.’

‘Četverogodišnji uzastpopni rast kompletno mijenja industriju’, izjavila je izvršna direktorica IFPI-ja Frances Moore na globalnoj konferenciji za medije, ‘potencijal i vizija su različiti no ranije, jer kada imate rast, tada možete i investirati. Ranije ste morali živjeti od-dana-do-dana. Radi se o odličnom polazištu za optimizam na razini industrije.’ Francis Moore je dodala kako uspjeh predvode najuspješniji izvođači, ‘privrženost i strast’ ljudi industrije i investicije u nove talente: ‘Potencijal je snažan, a rast industrije omogućuje nam da on bude iskorišten.’

Najbrže rastuća regija je Južna Amerika, a iza nje slijedi rast u Aziji i Australiji gdje je posebice potaknut globalnim uspjehom južnokorejske glazbene scene i izvođačima kao što su BTS i BLACKPINK. Zanimnljivo je kako je Europa ostala na sličnoj razini prihoda u odnosu na prošlu godinu, a to se objašnjava kontrastima između tržišta pojedinih zemalja. Njemačka je, primjerice, ostvarila pad od deset posto dok tržišta Velike Britanije, Švedske i Norveške osnažuju rast. Njemačka prolazi snažnu tranziciju iz tržišta usmjerenog na prodaju fizičkih kopija prema digitalnome, govore podaci. Godišnji izvještaj apostrofira Austriju i Irsku kao zemlje koje ostvaruju velik uspon diskografskih prihoda, onaj austrijski iznosi respektabilnih dvadeset posto. Na globalnoj razini najveće glazbeno tržište je tržište Sjedinjenih Država, a slijedi ga japansko. Velika Britanija je od Njemačke preuzela treću poziciju, a potom su Francuska i Južna Koreja. Kina je sedma s impresivnih 33 milijuna pretpaltnika streaming servisa, a među deset najuspješnijih lokalnih tržišta smjestili su se Australija, Kanada i Brazil.

 

2018 Figures by Format

Premda postoje snažna tržišta na kojima dominira prodaja fizičkih nosača zvuka, poput japanskog, poljskog ili njemačkog, nekada dominantni vid prodaje glazbe i dalje je u padu. Izvor: IFPI Global Music Report 2019

 

Nama značajan naglasak s londonskog lansiranja godišnjeg izvještaja IFPI-ja jest taj da je glazbeno poslovanje postalo globalno kao nikada ranije, ali i da je lokalni repertoar sve važniji i važniji. Adam Granite, izvršni potpredsjednik kompanije Universal Music, to je ilustrirao riječima kako su ‘mogućnosti izvođača da nađu put do globalne publike i povežu se direktno s obožavateljima jednostavnije no ikada’. Stu Bondell, izvršni potpredsjednik kompanije Sony, naglasio je kako postoji puno prilika na novorastućim lokalnim tržištima poput Kine ili Latinske Amerike. I dodao kako je mogućnost da lokalni hit iz bilo kojeg kuta svijeta postane globalnim hitom, veća negoli ikada ranije. ‘To može biti i pjesma na ne-engleskom jeziku’, podvukao je, ističući primjere izvođača iz Južne Amerike i Južne Koreje koji su uspjeli širom svijeta. J Balvin, primjerice, dolazi iz Kolumbije, a BTS s korejskog poluotoka.

‘Svako lokalno tržište traži jedinstveni pristup, ali ono što ohrabruje jest da na tržištima s najvećim potencijalima značajno raste lokalni repertoar’, pojasnio je Adam Granite, ‘zajednička nit koja povezuje sve teritorije jest naša odlučnost da se pronađu najbolji izvođači. Tu su važni naši lokalni timovi, jednako kao i spremnost na dugoročne inveesticije.’ U tom smislu su predstavnici najvećih diskografskih kompanija najavili dodatna ulaganja u lokalni repertoar u Europi i Latinskoj Americi. Stu Bergen prisnažio je cijelu priču podatkom kako bi Warnerove akvizicije poput kompanija Songkick, EMP ili Uproxx bile nezamislive bez ovakvog rasta prihoda unutar industrije. Izvršni direktor nezavisne etikete Concord Glen Barros objasnio je, također, kako cijeli razvoj donosi nove velike mogućnosti i malim kućama odakle, reći će,  ‘dolazi najveći broj inovacija i kretaivnosti. I to sve zajedno dovodi do većeg ulaska glazbe u živote ljudi’.

‘Ovo je doba investiranja u glazbu’, stoji u godišnjem izvještaju Svjetske diskografske federacije. Ali, jednako je važna i strast prema glazbi i menedžiranju glazbe. Ili, kako bi rekao izvršni potpredsjednik kompanije Warner Music za poslovni razvoj i diskografski veteran Ole Obermann: ‘Osnova funkcioniranja naše tvrtke je u tome da su svi u potpunosti fokusirani na rad s izvođačima na našem rosteru. Želimo da se naši umjetnici mogu usredotočiti na umjetnost i zato ćemo mi brinuti o poslu. Postoji ta predanost cilju kakva ne postoji kod drugih igrača u glazbenom ekosustavu. Samo diskografska kuća ima takav fokus, sposobnost i neophodno uvjerenje u mogućnost otkrivanja i podrške izvođačima.’

 

Global Top 10 Singles & Albums of 2018

Među globalno najuspješnijim singlovima i albumima, s dva izdanja su zastupljeni Ed Sheeran i grupa BTS. Izvor: IFPI Global Music Report 2019

 

Globalno najuspješniji izvođači u 2018. godini bili su Drake, BTS i Ed Sheeran. Najuspješnije pjesme godine glazbenoga poslovanja su ‘Havana’ Camile Cabello i Younga Thuga, Drakeova ‘God’s Plan’ i ‘Shape of You’ Eda Sheerana. Globalno najuspješniji albumi su soundtrack iz filma ‘The Greatest Showman’ i dvije ploče grupe BTS – ‘Love Yourself: Answer” i ‘Love Yourself: Tear’.

Lansiranje izvještaja ‘IFPI Global Music Report 2019’ održano je u Londonu. Putem globalne telefonske konferencije prisustvovali su mu novinari iz 19 zemalja svijeta, a među njima i hrvatski predstavnici, urednici Sound Reporta i Airplay Radio Charta.

(Goran Komerički)

 

 

Milenijalci i Generacija Z: Važnije je raspoloženje od glazbenog žanra.

Najvažnija razlika koja će nove generacije dijeliti od starih, čulo se na panelu ‘Playlista naših mladih: Koga slušaju Milenijalci – Štulića ili Cecu?’, jest taj da nestaju razlike među žanrovima. Uživanje u glazbi prepoznaje osjećaj prema pjesmi, a ne prema ladici u koju je svrstana.

 

Billie Eilish Glow in the Dark Bundle

Znate li kako heroina Generacije Z svoj novi album objavljuje i u formatima vinila i kasete? Foto: Službena internetska stranica Billie Eilish

 

Stvari su ovako postavljene. Želite li što prije preslušati novi album Billie Eilish, čekat ćete da otkuca ponoć i sekundu nakon toga pronaći kompletan projekt na zaslonu kompjutora ili, još bolje, pametnoga telefona. U trenutku izlaska albuma ‘When We Fall Asleep, Where Do We Go?’, nalazit ćete se gdje bilo i požudno slušati pjesme na streaming servisu. Vaša aplikacija za Deezer, Spotify, Google Play ili Apple Music je vaš dućan, a Billie je heroina kojoj se divite. Tako to jednostavno funkcionira – udobno i u skladu s prednostima novoga doba.  

Nekada je bilo drugačije – ploče Johnnyja Štulića, sastava ET, Tonyja Cetinskog ili grupe U2 čekale su se u ponoć ispred omiljenog dućana s pločama, kasetama i CD-jima. Uz malo sreće, dečki iz ET-ja bi se došetali do točno određene prodavaonice i potpisivali album u trenutku kad se pojavio. Ova druženja, dakako, nisu nestala: Taylor Swift, Pravila igre, Ariana Grande ili Ogenj i danas će se naći s ljudima koji ih vole u nekom od shopova ili store-ova. U Miamiju, Splitu, Osijeku, Londonu ili Zagrebu, svejedno. I družiti se, snimati selfieje i ponešto izvesti uživo. Ali, pristup čekanju glazbe i slušanju onoga što volimo – promijenio se. I ta promjena je, ako ćemo pravo, dobrodošla. A ona najviše zahvaća ljude koji se slabo sjećaju života bez interneta ili ne poznaju život bez Instagrama. Milenijalce ili pripadnike Generacije Z.

 

The New York Times će Generaciju Z opisati progresivnijom od mnogih u modernoj povijesti. Foto: Twitter profil The New York Times Styles

 

Glazba se danas sluša bilo kad i bilo gdje. I sluša se – sve više. Na svjetskoj razini to iznosi dva i pol sata, a u Americi četiri i pol sata dnevno. Najčešće u automobilu, ali učestalo i za šetnje ulicama ili rada za kompjutorom. Navike ljudi su takve da u svijetu 86 posto ljudi, navodi IFPI, sluša glazbu putem streaminga – u trenutku kada želi i što želi. Najzastupljenija platforma je YouTube, ali u kategoriji mlade publike – one u dobi između 16 i 24 godine – u glazbi se najviše uživa putem pretplate na odabrani streaming servis. Ipak, nova glazba se najčešće otkriva – putem radijskih programa. U svijetu. Je li tako i u Hrvatskoj? Prošlogodišnje Istraživanje HDU-a o navikama slušanja glazbe potvrdilo je da je i kod nas slično.

Istraživanje o glazbenim preferencijama Generacije Z koje je prošle godine provela kalifornijska medijska kompanija Sweety High – a prenio Forbes – govori kako mladi ljudi rođeni nakon 1996. godine najvažnijim izborom za otkrivanje i slušanje glazbe smatraju streaming servis Spotify. Na drugome mjestu za uživanje u glazbi nalazi se – radio. Zanimljivo je, ističe poslovni magazin, kako je u ovoj dobnoj skupini YouTube pao tek na četvrto mjesto, a prije njega smjestilo se i slušanje glazbe na formatu CD (!) albuma.

Ipak, radijske stanice namijenjene Generaciji Z našoj zemlji nedostaju. Oni i Milenijalci će zato glazbene heroje prvenstveno potražiti na drugim adresama. Na digitalnim platformama i glazbenim festivalima, u kafićima ili klupskim prostorima, svejedno. No, kao i sve ranije generacije, i mladi ljudi novoga doba na svoj će način pristupati glazbi i različito je tretirati. Kojem će se žanru najčešće prikloniti, ovisi o nizu faktora. No, sudeći po nedavnu istraživanju koje je proveo The New York Times, Generacija Z ima drugačiju vrstu svjesnosti, interesa, samostalnosti i odnosa prema seksualnom identitetu u odnosu na ranije generacije. A u skladu s time idu i preferencije prema stvaranju i slušanju glazbe različitih žanrova. U rasponu od Vojka V i Mimi Mercedez preko Mije Dimšić i Domenice do Jelene Karleuše i Seke Aleksić. Uzori su različiti – zovu li se oni Silente, Dua Lipa, Lay Z, Petar Grašo ili Billie Eilish, zapravo je svejedno. Glazba je globalnija kao nikada do sada, rečeno je na konferenciji IFPI-ja ovoga tjedna. Ali je i lokalna scena sve utjecajnija.

 

Danas je moguće pratiti rezultate popularnosti na dnevnoj razini. Ali, pogledajte koliko je glazbnih žanrova smješteno u Top 5 najstreamanijih pjesama. Foto: Instagram profil Victoria Monet

 

Forbes prenosi kako 97 posto ljudi iz Generacije Z na dnevnoj bazi sluša glazbu pet različitih žanrova. Stoga je i slušanje folk glazbe u Hrvatskoj daleko manje kontroverzni odabir no što je to bilo ranije, istaknuto je na zagrebačkom panelu u organizaciji Hrvatske diskografske udruge. Pri tome je, ističe američko istraživanje, pripadnicima najmlađe generacije glazba važna ili vrlo važna u životu i sluša se ponajviše na temelju raspoloženja. Dakle, na način da najbolje ilustrira trenutni mood.

I to je značajno za znati. Jer, svako doba ima svoje trendove i svoje pristupe. I načine na koji ti trendovi i ti pristupi utječu na glazbenu kulturu mladih. Na nama je da ih prepoznamo.

Na panelu ‘Playlista naših mladih: Koga poznaju Milenijalci – Štulića ili Cecu?’ sudjelovali su rock kritičar Hrvoje Horvat, kreativna direktorica diskografske kuće Croatia Records Nikolina Mazalin, urednica portala SoundReport Maja Trstenjak, član sastava Pravila igre Goran Belošević i novinarka s radija Laganinini FM Ivona Lenard. Pred potpuno ispunjenom dvoranom Muller zagrebačkog kina Europa, panel je vodila Adela Juhas iz Hrvatske diskografske udruge.

(Goran Komerički)

 

 

Jonas Brothers i njihov ‘come back’: Australija, The Voice, Elvis Duran i James Corden

Braća su debitirala na prvome mjestu britanskoga Official Trending Charta, a singl ‘Sucker’ je u prvome danu dospio na sam vrh najstreamanijih pjesama na servisima Apple Music i Spotify.

 

Artwork Jonas Brothers Sucker

Za obnovu grupe zaslužan je ‘dokumentarni film iscjeljenja’, reći će Nick Jonas. Foto: naslovnica singla ‘Sucker’

 

Ako ste zaljubljeni i spremni za svoju ljubav prevaliti velike razdaljine, tada bi ovaj komad power popa mogao biti idealan za vas. Jer, singl ‘Sucker’ grupe Jonas Brothers ostvaruje idealan ‘come back’, onakav kakav bi poželjeli članovi mnogih obnovljenih bendova. Stvar je napisana u suradnji s Ryanom Tedderom i koproducirana sa strane Franka Dukesa, a odmah po objavi našla se na vrhu ili pri vrhu lista svjetskoga streaminga. Trojica braće  debitirala su na prvome mjestu britanskoga Official Trending Charta, objavila je Official Charts Company, a singl je u prvome danu dospio na prva mjesta najstreamanijih pjesama na servisima Apple Music i Spotify. Istovremeno je videospot predstavljan uzastopnim gostovanjem u televizijskom showu Jamesa Cordena. Braća Jonas su tajnu o svojemu novom okupljanju čuvali sedam do osam mjeseci sve dok priču nije otkrio dnevnik USA Today.

 

Za obnovu grupe zadužan je James Corden tako što ih je kidnapirao, reći će skeč iz ovotjednog televizijskog showa.

 

Kada govorimo o ‘come backu’, kod braće Jonas to je već viđena priča. Jer, bend je u nezivjesnosti opstanka i nadi obnove živio još u doba kada je ‘kreativno razlilaženje’ između Joea, Kevina i Nicka postajalo sve očitije. Njihov razlaz trajao je poput prekida duge ljubavne veze. Mjeseci nastojanja održavanja neodrživoga doveli su napokon do prekida muka po Jonasu i u 2013. godini cijela priča je otišla u povijest.

“Bio sam više usredotočen na svoju obitelj i njezino podizanje i želio sam provesti vrijeme radeći ono što je bilo tako ugodno’, rekao je Kevin za gostovanja u radijskom showu Elvisa Durana u programu Z100, ‘ali sada smo se opet našli i stvaramo nešto  kao  obitelj’.  Dodao je kako vjeruje da će braća biti u ‘mogućnosti podržati jedni druge u našim individualnim životnim trenucima. Svi ti trenuci su isto tako dio benda i to pokazuje naš video’. O čemu se radi? O zajedništvu, rekli bismo. Jer, videospot pjesme ‘Sucker’ sniman je u Hatfield Houseu u britanskom Hertfordshireu, dvorcu u kojemu je odrastala kraljica Elizabeta II. U njemu se Joe, Kevin i Nick Jonas pojavljuju sa svojim suprugama i zaručnicama. Video je vrlo brzo pregledan preko 47 milijuna puta.

 

Premijera videospota ‘Sucker’ bila je na njujorškom Times Squareu.

 

Ključni trenutak koji je presudio obnovi benda bilo je neformalno okupljanje u Australiji,  objasnila su braća u razgovoru za radijski show ‘Smallzy’s Surgery’ australske komercijalne stanice Nova 96.9. Joe je prošle godine, naime, bio sudionikom sedme sezone australskog izdanja talent showa The Voice i tada se snimao dokumentarac o životima članova grupe. Susret na šestome kontinentu omogućio je da se sve emocionalne, kreativne i ljudske prepreke koje su nekada vodile njihovu nerazumijevanju prevladaju. Na taj način su se Jonas Brothers ponovno našli na sceni. Joe će to nazvati ‘rastom braće, u obiteljskom i profesionalnom smislu’, a Nick progovoriti o ‘dokumentarnom filmu iscjeljenja’. Koliko je, s druge strane, ponovno okupljanje grupe Jonas Brothers bio željena vijest, govori nam tweet pristigao u vrijeme njihova razgovora za britanski PopBuzz: ‘Prodala bih svoje prvorođeno dijete za ulaznice povratničkoga koncerta grupe Jonas Brothers.’

 

Jonas Brothers jedan su od bendova s najboljim come backom. Potražnja fanova dovodi do različitih tweetova.

 

Jonas Brothers su glazbenu karijeru počeli albumom ‘It’s About Time’, a nastupali su i snimali u Disneyjevim showovima, ostvarujući suradnje s izvođačima kao što su Selena Gomez, Miley Cyrus i Demi Lovato. Njihova posljednja tri izdanja bila su albumi snimaka uživo, a zadnja studijska ploča ‘Lines, Vines and Trying Times’ objavljena je još 2009. godine. Do danas su prodali više od 17 milijuna primjeraka albuma i skupili više od milijardu streamova.

Članovi grupe Jonas Brothers su u jutarnjem showu Elvisa Durana izjavili kako su snimili 30 do 40 novih pjesama, a ovoga petka će imati svoj povratnički live nastup u New Yorku.

 

Jonas Brothers Monday Motivation

Fotka iz serijala #MondayMotivation. Izvor: Facebook Fan page Jonas Brothers

 

Pjesma ‘Sucker’ dio je naše playliste za idealnu radijsku rotaciju. Playlistu ABC Radio možete pronaći na profilu Airplay Radio Charta na streaming servisu Deezer.