Arhive oznaka: Spotify

IFPI Global Music Report 2019: Rast glazbene industrije ohrabruje dodatna ulaganja u lokalni repertoar

U doba streaminga valja nam znati kako se na Spotify dnevno uploada 20 tisuća pjesama.  I zato je važno imati diskografsku kompaniju iza sebe. Da vam poveća vidljivost.

 

Global Music Market 2018 in Numbers

Ukupan rast prodajnog dijela globalne glazbene industrije zbiva se ponajviše zbog sve većeg korištenja streaming servisa za uživanje u glazbi. Izvor: IFPI Global Music Report 2019

 

Prodaja glazbe na globalnoj razini u porastu je četvrtu godinu zaredom, a glazbeni streaming danas donosi gotovo polovicu prihoda diskografske industrije. To je osnovni naglasak iz godišnjeg izvještaja o glazbenom poslovanju koji je prošloga tjedna objavila Svjetska diskografska federacija IFPI. U brojkama to iznosi 19,1 milijarda dolara uz porast od 9,7 posto u odnosu na godinu dana ranije. Radi se o najvećem godišnjem porastu prihoda još od 1997. godine, kada je IFPI počeo mjeriti situaciju na kompletnom tržištu svijeta.

Izvještaj se odnosi na 2018. godinu, a grafikoni pokazuju kako je prihodima nadmašena i 2007. godina,. No, još uvijek je podosta udaljena od diskografski najsnažnije godine ovoga stoljeća – 2001. godine je diskografska industrija generirala 23,9 milijardi dolara prihoda. No, tada je u strukuturi prihoda 99,4 posto činila zarada od prodaje fizičkih diskografskih formata. Današnji prihodi donose više sastavnica: streamanje glazbe, digitalnu prodaju, prava od izvođenja snimaka, prihodi od korištenja glazbe za druge svrhe i prodaja fizičkih nosača zvuka.

U strukturi prihoda od straminga – koji čini najvažniji poticaj snažnom rastu indusrije, kako diskografske tako i glazbene ukupno – razlikuju se prihodi od pretplate na streaming servise i oni koji dolaze od slobodnog streamanja glazbe podržanog slušanjem reklamnih poruka. Ovo posljednje je, primjerice, uobičajeni poslovni model YouTube-a i djelomični model koji njeguje Spotify. Pretplata na streaming servise kao što su Spotify, Apple Music, Deezer i Amazon Music dostigao je rast od 33 posto. Njegov rast najveći je u Sjevernoj Americi gdje već nekoliko godina dostiže dvoznamenkastu stopu rasta. I on je dovoljan da, komentira Billboard, nadoknadi 10-postotni pad fizičke prodaje na godišnjoj razini, jednako kao i pad digitalnog downloada.

 

Global Recorded Music Industry Revenues

Porast prihoda od prodaje glazbe ostvaruje se četvrtu godinu zaredom, a najveće svjetsko glazbeno tržište je tržište Sjedinjenih Država. Izvor: IFPI Global Music Report 2019

 

Stu Bergen, predssjednik međunarodnog odjela Warner Music Group, pojasnio je kako živimo u doba streaminga i da, primjerice, Spotify daje jednake šanse velikim kompanijama i samostalnim izvođačima. To se može činiti dobitnom kombinacijom, biti sam svoj majstor na svjetskim platformama. Ipak, valja nam znati kako se na Spotify dnevno uploada 20 tisuća pjesama. I onda treba biti prepoznat i proširiti vidljivost svojega rada. ‘Pristup ‘uradi sam’ također traži dodatna ulaganja’, istaknuo je Bergen, ‘jer netko to mora učiniti kako bi se postigli rezultati.’

‘Četverogodišnji uzastpopni rast kompletno mijenja industriju’, izjavila je izvršna direktorica IFPI-ja Frances Moore na globalnoj konferenciji za medije, ‘potencijal i vizija su različiti no ranije, jer kada imate rast, tada možete i investirati. Ranije ste morali živjeti od-dana-do-dana. Radi se o odličnom polazištu za optimizam na razini industrije.’ Francis Moore je dodala kako uspjeh predvode najuspješniji izvođači, ‘privrženost i strast’ ljudi industrije i investicije u nove talente: ‘Potencijal je snažan, a rast industrije omogućuje nam da on bude iskorišten.’

Najbrže rastuća regija je Južna Amerika, a iza nje slijedi rast u Aziji i Australiji gdje je posebice potaknut globalnim uspjehom južnokorejske glazbene scene i izvođačima kao što su BTS i BLACKPINK. Zanimnljivo je kako je Europa ostala na sličnoj razini prihoda u odnosu na prošlu godinu, a to se objašnjava kontrastima između tržišta pojedinih zemalja. Njemačka je, primjerice, ostvarila pad od deset posto dok tržišta Velike Britanije, Švedske i Norveške osnažuju rast. Njemačka prolazi snažnu tranziciju iz tržišta usmjerenog na prodaju fizičkih kopija prema digitalnome, govore podaci. Godišnji izvještaj apostrofira Austriju i Irsku kao zemlje koje ostvaruju velik uspon diskografskih prihoda, onaj austrijski iznosi respektabilnih dvadeset posto. Na globalnoj razini najveće glazbeno tržište je tržište Sjedinjenih Država, a slijedi ga japansko. Velika Britanija je od Njemačke preuzela treću poziciju, a potom su Francuska i Južna Koreja. Kina je sedma s impresivnih 33 milijuna pretpaltnika streaming servisa, a među deset najuspješnijih lokalnih tržišta smjestili su se Australija, Kanada i Brazil.

 

2018 Figures by Format

Premda postoje snažna tržišta na kojima dominira prodaja fizičkih nosača zvuka, poput japanskog, poljskog ili njemačkog, nekada dominantni vid prodaje glazbe i dalje je u padu. Izvor: IFPI Global Music Report 2019

 

Nama značajan naglasak s londonskog lansiranja godišnjeg izvještaja IFPI-ja jest taj da je glazbeno poslovanje postalo globalno kao nikada ranije, ali i da je lokalni repertoar sve važniji i važniji. Adam Granite, izvršni potpredsjednik kompanije Universal Music, to je ilustrirao riječima kako su ‘mogućnosti izvođača da nađu put do globalne publike i povežu se direktno s obožavateljima jednostavnije no ikada’. Stu Bondell, izvršni potpredsjednik kompanije Sony, naglasio je kako postoji puno prilika na novorastućim lokalnim tržištima poput Kine ili Latinske Amerike. I dodao kako je mogućnost da lokalni hit iz bilo kojeg kuta svijeta postane globalnim hitom, veća negoli ikada ranije. ‘To može biti i pjesma na ne-engleskom jeziku’, podvukao je, ističući primjere izvođača iz Južne Amerike i Južne Koreje koji su uspjeli širom svijeta. J Balvin, primjerice, dolazi iz Kolumbije, a BTS s korejskog poluotoka.

‘Svako lokalno tržište traži jedinstveni pristup, ali ono što ohrabruje jest da na tržištima s najvećim potencijalima značajno raste lokalni repertoar’, pojasnio je Adam Granite, ‘zajednička nit koja povezuje sve teritorije jest naša odlučnost da se pronađu najbolji izvođači. Tu su važni naši lokalni timovi, jednako kao i spremnost na dugoročne inveesticije.’ U tom smislu su predstavnici najvećih diskografskih kompanija najavili dodatna ulaganja u lokalni repertoar u Europi i Latinskoj Americi. Stu Bergen prisnažio je cijelu priču podatkom kako bi Warnerove akvizicije poput kompanija Songkick, EMP ili Uproxx bile nezamislive bez ovakvog rasta prihoda unutar industrije. Izvršni direktor nezavisne etikete Concord Glen Barros objasnio je, također, kako cijeli razvoj donosi nove velike mogućnosti i malim kućama odakle, reći će,  ‘dolazi najveći broj inovacija i kretaivnosti. I to sve zajedno dovodi do većeg ulaska glazbe u živote ljudi’.

‘Ovo je doba investiranja u glazbu’, stoji u godišnjem izvještaju Svjetske diskografske federacije. Ali, jednako je važna i strast prema glazbi i menedžiranju glazbe. Ili, kako bi rekao izvršni potpredsjednik kompanije Warner Music za poslovni razvoj i diskografski veteran Ole Obermann: ‘Osnova funkcioniranja naše tvrtke je u tome da su svi u potpunosti fokusirani na rad s izvođačima na našem rosteru. Želimo da se naši umjetnici mogu usredotočiti na umjetnost i zato ćemo mi brinuti o poslu. Postoji ta predanost cilju kakva ne postoji kod drugih igrača u glazbenom ekosustavu. Samo diskografska kuća ima takav fokus, sposobnost i neophodno uvjerenje u mogućnost otkrivanja i podrške izvođačima.’

 

Global Top 10 Singles & Albums of 2018

Među globalno najuspješnijim singlovima i albumima, s dva izdanja su zastupljeni Ed Sheeran i grupa BTS. Izvor: IFPI Global Music Report 2019

 

Globalno najuspješniji izvođači u 2018. godini bili su Drake, BTS i Ed Sheeran. Najuspješnije pjesme godine glazbenoga poslovanja su ‘Havana’ Camile Cabello i Younga Thuga, Drakeova ‘God’s Plan’ i ‘Shape of You’ Eda Sheerana. Globalno najuspješniji albumi su soundtrack iz filma ‘The Greatest Showman’ i dvije ploče grupe BTS – ‘Love Yourself: Answer” i ‘Love Yourself: Tear’.

Lansiranje izvještaja ‘IFPI Global Music Report 2019’ održano je u Londonu. Putem globalne telefonske konferencije prisustvovali su mu novinari iz 19 zemalja svijeta, a među njima i hrvatski predstavnici, urednici Sound Reporta i Airplay Radio Charta.

(Goran Komerički)

 

 

Oglasi

Milenijalci i Generacija Z: Važnije je raspoloženje od glazbenog žanra.

Najvažnija razlika koja će nove generacije dijeliti od starih, čulo se na panelu ‘Playlista naših mladih: Koga slušaju Milenijalci – Štulića ili Cecu?’, jest taj da nestaju razlike među žanrovima. Uživanje u glazbi prepoznaje osjećaj prema pjesmi, a ne prema ladici u koju je svrstana.

 

Billie Eilish Glow in the Dark Bundle

Znate li kako heroina Generacije Z svoj novi album objavljuje i u formatima vinila i kasete? Foto: Službena internetska stranica Billie Eilish

 

Stvari su ovako postavljene. Želite li što prije preslušati novi album Billie Eilish, čekat ćete da otkuca ponoć i sekundu nakon toga pronaći kompletan projekt na zaslonu kompjutora ili, još bolje, pametnoga telefona. U trenutku izlaska albuma ‘When We Fall Asleep, Where Do We Go?’, nalazit ćete se gdje bilo i požudno slušati pjesme na streaming servisu. Vaša aplikacija za Deezer, Spotify, Google Play ili Apple Music je vaš dućan, a Billie je heroina kojoj se divite. Tako to jednostavno funkcionira – udobno i u skladu s prednostima novoga doba.  

Nekada je bilo drugačije – ploče Johnnyja Štulića, sastava ET, Tonyja Cetinskog ili grupe U2 čekale su se u ponoć ispred omiljenog dućana s pločama, kasetama i CD-jima. Uz malo sreće, dečki iz ET-ja bi se došetali do točno određene prodavaonice i potpisivali album u trenutku kad se pojavio. Ova druženja, dakako, nisu nestala: Taylor Swift, Pravila igre, Ariana Grande ili Ogenj i danas će se naći s ljudima koji ih vole u nekom od shopova ili store-ova. U Miamiju, Splitu, Osijeku, Londonu ili Zagrebu, svejedno. I družiti se, snimati selfieje i ponešto izvesti uživo. Ali, pristup čekanju glazbe i slušanju onoga što volimo – promijenio se. I ta promjena je, ako ćemo pravo, dobrodošla. A ona najviše zahvaća ljude koji se slabo sjećaju života bez interneta ili ne poznaju život bez Instagrama. Milenijalce ili pripadnike Generacije Z.

 

The New York Times će Generaciju Z opisati progresivnijom od mnogih u modernoj povijesti. Foto: Twitter profil The New York Times Styles

 

Glazba se danas sluša bilo kad i bilo gdje. I sluša se – sve više. Na svjetskoj razini to iznosi dva i pol sata, a u Americi četiri i pol sata dnevno. Najčešće u automobilu, ali učestalo i za šetnje ulicama ili rada za kompjutorom. Navike ljudi su takve da u svijetu 86 posto ljudi, navodi IFPI, sluša glazbu putem streaminga – u trenutku kada želi i što želi. Najzastupljenija platforma je YouTube, ali u kategoriji mlade publike – one u dobi između 16 i 24 godine – u glazbi se najviše uživa putem pretplate na odabrani streaming servis. Ipak, nova glazba se najčešće otkriva – putem radijskih programa. U svijetu. Je li tako i u Hrvatskoj? Prošlogodišnje Istraživanje HDU-a o navikama slušanja glazbe potvrdilo je da je i kod nas slično.

Istraživanje o glazbenim preferencijama Generacije Z koje je prošle godine provela kalifornijska medijska kompanija Sweety High – a prenio Forbes – govori kako mladi ljudi rođeni nakon 1996. godine najvažnijim izborom za otkrivanje i slušanje glazbe smatraju streaming servis Spotify. Na drugome mjestu za uživanje u glazbi nalazi se – radio. Zanimljivo je, ističe poslovni magazin, kako je u ovoj dobnoj skupini YouTube pao tek na četvrto mjesto, a prije njega smjestilo se i slušanje glazbe na formatu CD (!) albuma.

Ipak, radijske stanice namijenjene Generaciji Z našoj zemlji nedostaju. Oni i Milenijalci će zato glazbene heroje prvenstveno potražiti na drugim adresama. Na digitalnim platformama i glazbenim festivalima, u kafićima ili klupskim prostorima, svejedno. No, kao i sve ranije generacije, i mladi ljudi novoga doba na svoj će način pristupati glazbi i različito je tretirati. Kojem će se žanru najčešće prikloniti, ovisi o nizu faktora. No, sudeći po nedavnu istraživanju koje je proveo The New York Times, Generacija Z ima drugačiju vrstu svjesnosti, interesa, samostalnosti i odnosa prema seksualnom identitetu u odnosu na ranije generacije. A u skladu s time idu i preferencije prema stvaranju i slušanju glazbe različitih žanrova. U rasponu od Vojka V i Mimi Mercedez preko Mije Dimšić i Domenice do Jelene Karleuše i Seke Aleksić. Uzori su različiti – zovu li se oni Silente, Dua Lipa, Lay Z, Petar Grašo ili Billie Eilish, zapravo je svejedno. Glazba je globalnija kao nikada do sada, rečeno je na konferenciji IFPI-ja ovoga tjedna. Ali je i lokalna scena sve utjecajnija.

 

Danas je moguće pratiti rezultate popularnosti na dnevnoj razini. Ali, pogledajte koliko je glazbnih žanrova smješteno u Top 5 najstreamanijih pjesama. Foto: Instagram profil Victoria Monet

 

Forbes prenosi kako 97 posto ljudi iz Generacije Z na dnevnoj bazi sluša glazbu pet različitih žanrova. Stoga je i slušanje folk glazbe u Hrvatskoj daleko manje kontroverzni odabir no što je to bilo ranije, istaknuto je na zagrebačkom panelu u organizaciji Hrvatske diskografske udruge. Pri tome je, ističe američko istraživanje, pripadnicima najmlađe generacije glazba važna ili vrlo važna u životu i sluša se ponajviše na temelju raspoloženja. Dakle, na način da najbolje ilustrira trenutni mood.

I to je značajno za znati. Jer, svako doba ima svoje trendove i svoje pristupe. I načine na koji ti trendovi i ti pristupi utječu na glazbenu kulturu mladih. Na nama je da ih prepoznamo.

Na panelu ‘Playlista naših mladih: Koga poznaju Milenijalci – Štulića ili Cecu?’ sudjelovali su rock kritičar Hrvoje Horvat, kreativna direktorica diskografske kuće Croatia Records Nikolina Mazalin, urednica portala SoundReport Maja Trstenjak, član sastava Pravila igre Goran Belošević i novinarka s radija Laganinini FM Ivona Lenard. Pred potpuno ispunjenom dvoranom Muller zagrebačkog kina Europa, panel je vodila Adela Juhas iz Hrvatske diskografske udruge.

(Goran Komerički)

 

 

Jonas Brothers i njihov ‘come back’: Australija, The Voice, Elvis Duran i James Corden

Braća su debitirala na prvome mjestu britanskoga Official Trending Charta, a singl ‘Sucker’ je u prvome danu dospio na sam vrh najstreamanijih pjesama na servisima Apple Music i Spotify.

 

Artwork Jonas Brothers Sucker

Za obnovu grupe zaslužan je ‘dokumentarni film iscjeljenja’, reći će Nick Jonas. Foto: naslovnica singla ‘Sucker’

 

Ako ste zaljubljeni i spremni za svoju ljubav prevaliti velike razdaljine, tada bi ovaj komad power popa mogao biti idealan za vas. Jer, singl ‘Sucker’ grupe Jonas Brothers ostvaruje idealan ‘come back’, onakav kakav bi poželjeli članovi mnogih obnovljenih bendova. Stvar je napisana u suradnji s Ryanom Tedderom i koproducirana sa strane Franka Dukesa, a odmah po objavi našla se na vrhu ili pri vrhu lista svjetskoga streaminga. Trojica braće  debitirala su na prvome mjestu britanskoga Official Trending Charta, objavila je Official Charts Company, a singl je u prvome danu dospio na prva mjesta najstreamanijih pjesama na servisima Apple Music i Spotify. Istovremeno je videospot predstavljan uzastopnim gostovanjem u televizijskom showu Jamesa Cordena. Braća Jonas su tajnu o svojemu novom okupljanju čuvali sedam do osam mjeseci sve dok priču nije otkrio dnevnik USA Today.

 

Za obnovu grupe zadužan je James Corden tako što ih je kidnapirao, reći će skeč iz ovotjednog televizijskog showa.

 

Kada govorimo o ‘come backu’, kod braće Jonas to je već viđena priča. Jer, bend je u nezivjesnosti opstanka i nadi obnove živio još u doba kada je ‘kreativno razlilaženje’ između Joea, Kevina i Nicka postajalo sve očitije. Njihov razlaz trajao je poput prekida duge ljubavne veze. Mjeseci nastojanja održavanja neodrživoga doveli su napokon do prekida muka po Jonasu i u 2013. godini cijela priča je otišla u povijest.

“Bio sam više usredotočen na svoju obitelj i njezino podizanje i želio sam provesti vrijeme radeći ono što je bilo tako ugodno’, rekao je Kevin za gostovanja u radijskom showu Elvisa Durana u programu Z100, ‘ali sada smo se opet našli i stvaramo nešto  kao  obitelj’.  Dodao je kako vjeruje da će braća biti u ‘mogućnosti podržati jedni druge u našim individualnim životnim trenucima. Svi ti trenuci su isto tako dio benda i to pokazuje naš video’. O čemu se radi? O zajedništvu, rekli bismo. Jer, videospot pjesme ‘Sucker’ sniman je u Hatfield Houseu u britanskom Hertfordshireu, dvorcu u kojemu je odrastala kraljica Elizabeta II. U njemu se Joe, Kevin i Nick Jonas pojavljuju sa svojim suprugama i zaručnicama. Video je vrlo brzo pregledan preko 47 milijuna puta.

 

Premijera videospota ‘Sucker’ bila je na njujorškom Times Squareu.

 

Ključni trenutak koji je presudio obnovi benda bilo je neformalno okupljanje u Australiji,  objasnila su braća u razgovoru za radijski show ‘Smallzy’s Surgery’ australske komercijalne stanice Nova 96.9. Joe je prošle godine, naime, bio sudionikom sedme sezone australskog izdanja talent showa The Voice i tada se snimao dokumentarac o životima članova grupe. Susret na šestome kontinentu omogućio je da se sve emocionalne, kreativne i ljudske prepreke koje su nekada vodile njihovu nerazumijevanju prevladaju. Na taj način su se Jonas Brothers ponovno našli na sceni. Joe će to nazvati ‘rastom braće, u obiteljskom i profesionalnom smislu’, a Nick progovoriti o ‘dokumentarnom filmu iscjeljenja’. Koliko je, s druge strane, ponovno okupljanje grupe Jonas Brothers bio željena vijest, govori nam tweet pristigao u vrijeme njihova razgovora za britanski PopBuzz: ‘Prodala bih svoje prvorođeno dijete za ulaznice povratničkoga koncerta grupe Jonas Brothers.’

 

Jonas Brothers jedan su od bendova s najboljim come backom. Potražnja fanova dovodi do različitih tweetova.

 

Jonas Brothers su glazbenu karijeru počeli albumom ‘It’s About Time’, a nastupali su i snimali u Disneyjevim showovima, ostvarujući suradnje s izvođačima kao što su Selena Gomez, Miley Cyrus i Demi Lovato. Njihova posljednja tri izdanja bila su albumi snimaka uživo, a zadnja studijska ploča ‘Lines, Vines and Trying Times’ objavljena je još 2009. godine. Do danas su prodali više od 17 milijuna primjeraka albuma i skupili više od milijardu streamova.

Članovi grupe Jonas Brothers su u jutarnjem showu Elvisa Durana izjavili kako su snimili 30 do 40 novih pjesama, a ovoga petka će imati svoj povratnički live nastup u New Yorku.

 

Jonas Brothers Monday Motivation

Fotka iz serijala #MondayMotivation. Izvor: Facebook Fan page Jonas Brothers

 

Pjesma ‘Sucker’ dio je naše playliste za idealnu radijsku rotaciju. Playlistu ABC Radio možete pronaći na profilu Airplay Radio Charta na streaming servisu Deezer.

Streamanje glazbe omogućilo novi rast glazbene industrije

Američka glazbena industrija ostvarila je rast od 11,9 posto u odnosu na prošlu godinu, objavio je Billboard. Rast prihoda zahvaljuje se digitalnom streamingu. Podaci pokazuju kako je porast prihoda digitalnih platformi dvoznamenkast treću godinu zaredom.

 

U.S. Music Industry 01

Glazbena indusrija u Sjedinjenim Državama ostvaruje iznimne rezultate. Glazba je redovni suputnik naše svakodnevice. (screenshot: RIAA 2018 Yera-End Music Industry Revenue Report)

 

Podaci američke diskografske industrije koje je u četvrtak objavila Recording Industry Association of America (RIAA) govore o skoku na 9,846 milijardi dolara u 2018. godini u odnosu na 8,797 miljiardi dolara godinu dana ranije. Billboard navodi sintagmu ‘eksplozivni rast streaminga’ kako bi osnažio podatke koji govore o trećoj godini zaredom u kojoj platforme za streamanje glazbe rastu u dvoznamenkastim brojkama. Što se tiče prošle godine, radi se o porastu od 30,1 posto i iznosi 7,37 milijardi dolara. I to samo u jednoj godini. S dodatkom kako se stopa rasta povećala, jer je, primjerice, u protekle dvije godine rast straminga iznosio 15,5 odnosno 11,4 posto. Tome valja pridodati i kako je porastao broj pretplatnika servisa kao što su Spotify i Apple Music. I to za 42, 4 posto u odnosu na 2017. godinu.

 

U.S. Music Industry 02.png

Streamanje glazbe najvažnija je navika svakodnevnog uživanja u glazbi. (screenshot: RIAA 2018 Yera-End Music Industry Revenue Report)

 

Unutar streaminga, poslovni modeli slušanja sadržaja na zahtjev dominirali su prihodima sa 6,163 milijarde dolara dok su programirani straming poput radijskoga i satelitski radijski prijenosi donijeli 934 milijjuna dolara. Ti iznosi uključuju i prihode koje je osigurala kolektivna neprofitna organizacija SoundExchange zadužena za prikupljanje prihoda od diskografskih prava, jednako kao i izravna plaćanja servisima kao što je Pandora Radio. Istovremeno, rast prihoda praćenja oglasa na zahtjev – poslovnih modela kakve njeguju YouTube i djelomično Spotify – povećao se na 759,5 milijuna dolara. Međutim, od takvog načina poslovanja, koji čini trećinu ukupne usluge streamanja u Americi, industrija ima svega osam posto ukupnog prihoda.

Most popular music streaming services in teh United States

Najpopularniji streaming servisi na tržištu Sjedinjenih Država – Apple Music i Spotify – još nisu došli u Hrvatsku. (screenshot: statista.com)

 

Izvještaj koji je RIAA objavila, jednako tako, pokazuje pad digitalnog downloada i prodaje  fizičkih formata kao što su CD i vinilna ploča. Fizičko posjedovanje glazbe sve manje je privlačno, važnije je imati mogućnost uživanja u pjesmama ili albumima bez potrebe da ih posjedujete. Digitalni download pjesama i digitalni download albuma pali su za oko 27,8 posto kod pjesama i 25,2 posto kod albuma. Pao je i prihod od prodaje ringtonova, nekadašnjih perjanica digitalnog downloada. Cijene pjesama i albuma u digitalnom downloadu ostale su na sličnim razinama od oko 1,23 dolara po pjesmi odnosno deset dolara po albumu.

Istovremeno jaku godinu je imala prodaja prava za korištenje glazbe u audio-vizualnim djelima i marketingu kao što su korištenje glazbe za filmove, televizijske emisije, video igre ili marketinške kampanje. Porast tog dijela prihoda ostvaren je na razini od 23 posto.

 

U.S. Music Industry 03

Pretplata na streaming servise donosi najveći prihod unutar kanala za streamanje glazbe. (screenshot: RIAA 2018 Yera-End Music Industry Revenue Report)

 

Najveći gubitnik u poslovanju glazbene industrije svakako je format CD-a. Ukupna prodaja na područuju Sjedinjenih Država iznosila je 52 milijuna jedinica što je za 40,7 posto manje od 87,7 milijuna u prošloj godini. U međuvremenu je ‘omiljeni format zaljubljenika indie glazbe’, kako će format vinilne ploče titulirati Billboard, ostvario rast od 7,2 posto i dosegao brojku od 16,7 milijuna primjeraka. U prihodima taj porast iznosi 7,9 posto jer – unatoč padu prodaje – cijene CD-a i vinila rastu.

Kada se svi ovi podaci uzmu u obzir, tada dolazimo do toga da – u ukupnim prihodima od snimljene glazbe u Sjedinjenim Državama – 85,4 posto prihoda dolazi od digitalnog poslovanja. Fizički formati čine 11,7 posto, a prodaja glazbe za korištenje svega 2,9 posto.

 

HDU Istraživanje navike slušanja glazbe 02

Maleni broj ispitanika Istraživanja o navikama slušanja glazbe u Hrvatskoj opredijelilo se za najjednostavniju metodu uživanja u glazbi. (screenshot: HDU Istraživanje o navikama slušanja glazbe 2018.)

 

Kada je o Hrvatskoj riječ, udio prihoda od streamanja glazbe u ukupnom poslovanju domaće glazbene industrije daleko su manji. Prošlogodišnje Istraživanje o navikama slušanja glazbe, koje je naručila Hrvatska diskografska udruga (HDU), pokazalo je kako svega 16 posto ljudi u našoj zemlji sluša glazbu putem streaming servisa.

Hrvatska ima mogućnost streamanja glazbe putem dva streaming servisa – Deezera i Google Playja. Najveći svjetski igrači – kao što su Spotify i Apple Music – još nisu dostupni u našoj zemlji. A samim time niti privlačnost korištenja digitalnih kolekcija, personaliziranih playlista i radijskih podcasta u glazbenom mainstreamu.

 

Ariana Grande: Što nas ne ubije, to nas ojača

Možemo li otpakirati vlastitu emotivnu prtljagu? Možda je krajinje vrijeme da to sada i učinimo.

 

ariana grande thank u next

 

‘Album sam napravila s prijateljima tijekom vrlo kratkog vremenskog razdoblja i to mi je, na neki način, spasilo život’, rekla je Ariana Grande u razgovoru za radijski show Zacha Sanga, emisiju koja se emitira na više od 70 radijskih stanica širom Sjedinjenih Država. ‘Ne pamtim da mi je u životu ikada bilo tako loše kao kada smo počeli’, dodala je najveća pop zvijezda trenutka i time nas podsjetila na uzrečicu toliko točnu, koliko i poučnu.

Što nas ne ubije, naime, to nas ojača.

Pa ako je snimanje ploče ‘Thank U, Next’ poslužilo samo tome da Ariani uruči prijeko potrebno ozdravljenje i smiraj u godini nevolja, tada je ispunio svrhu. I bez uspjeha na listama popularnosti, traženosti na streaming servisima i preslušavanja na zbavama njezinih obožavatelja.

‘Bilo je to naporno vrijeme’, izjavit će Victoria Monet – koautorica šest pjesama s albuma ‘Thank U, Next’ – u razgovoru za Rolling Stone, ‘ali glazba je prirodni mehanizam ozdravljenja.’ Posebno ako ste spremni suočiti se sa svojom boli. Pa i javno. Odbijajući odijevati se u lažni osmijeh, toliko imanentan sjaju industrije zabave i samozaštite svakoga od nas.

 

 

Kada je Ariana Grande odlučila o vlastitim tjeskobama progovoriti pred radijskim mikrofonima, učinila je to ogolivši se do suza pred milijunskim auditorijem. Time je pokazala kako je bijeg od vlasitih mentalnih patnji posve pogrešan put. I da je sakrivanje iza lažnoga osmijeha bolje zapakirati i poslati u pismu ljudima iz paralelnih svjetova. Jednako kao i svima onima koji su desetljećima, pa i stoljećima, javni život živjeli lažno. ‘I ta stvar je čini tako prokleto dopadljivom’, naglasit će magazin Slant. No, dopadljivosti na stranu, vjerojatno je sasvim malo poželjno kako biste se željeli naći u središtu takve vrste bitaka koje su snašle vlasnicu hit-singlova ‘Thank U, Next’ i ‘7 Rings’.

S umjetničkom posljedicom svega toga, pak, sasvim je druga priča. Vjerojatno biste bez razmišljanja potpisali mogućnost da se jednom izrazite toliko tankoćutno i slojevito, koliko je Ariana to učinila na nizu razina pjesama koje smo dobili na uvid.

Taj niz razina donosi posve neuobičajene izričajne smjerove i koheziju koju će britanski magazin The Line of Best Fit nazvati ‘puno većom iskrenošću od one kojoj smo se mogli nadati’ i pločom koja je istovremeno i osjećajna i snažna. U pitanju je, podvlači se, ‘slatka pop glazba upakirana u postojanom omotu’.

 

 

Promotrite li glazbenu strukturu albuma ‘Thank U, Next’, pronaći ćete niz izazovnih i neobičnih rješenja, ali i slojevitost kojoj se – u okružju pop izričaja i R&B miljea – valja diviti. Jer, ako je ‘Sweetner’ bio albumom koji je donio ‘ranjeno srce u ritmu trapa koji stoji podno njega’ – kako je za Fader izjavila Ariana Grande – onda je ‘Thank U, Next’ skup rješenja i metafora koje zadiru na nekoliko žanrovskih razina.

Strukturno gledajući, naglašava Rolling Stone, Ariana Grande je album posložila posve suprotno pop standardima. Oni, naime, upućuju na to da album počinje brzim hit-singleovima, a onda se u dijelovima mijenja tempo i završava laganim pjesmama. Umjesto toga, ‘Thank U, Next’ počinje tiho, s trima baladama, a završava tercetom brzih pjesama koje ruše rekorde digitalnog streaminga i radijskih rotacija.

Jameel Roberts, koauor pjesme ‘Imagine’, naglasit će kako su pojedine stvari na ploči toliko neuobičajene i zahtjevne da ćete ih rijetko pronaći u klasičnom pop repertoaru. ‘Za ‘In My Head’ nikada ne biste na prvome slušanju rekli da je Arianina pjesma’, objasnio je, ‘slična stvar je i sa singlom ‘Imagine’. U  tonovima koje je ispjevala na kraju pjesme uočavamo koliko je narasla.’

 

 

Magazin Rolling Stone naglašava kako je novi album Ariane Grande raritetan i važan po još jednom podatku. Da su devet od dvanaest pjesama, naime, supotpisale dvije ili više ženskih autorica. I to je tim značajnije u tjednu Grammyja koji su pokazali kako je, podvući će The New York Times, prošla glazbena godina bila godinom žena.

Pa ako je već tako, je li onda iznenađenje kako je, odmah po izlasku, ‘Thank U, Next’ dobio unisonu podršku svjetske glazbene javnosti? Ta podrška, naime, generirala je 88 od 100 postotnih bodova na agregatu Metacritic. A s umjetničkom vrijednošću, došao je i komercijalni rezultat. Album je u prvome danu dospio na prvo mjesto streaming servisa Apple Music u 84 države svijeta, a u svega dva dana akumulirao je preko 120 milijuna streamanja na servisu Spotify. Billboard je već objavio očekivanja kako će sasvim sigurno zauzeti vrh američke liste albuma u tjednu izlaska. Podatak kako se s najavnim singlovima pridružila Mariah Carey i Drakeu u rušenju novih rekorda liste Hot 100 čini samo dio globalnog uspjeha.

Kada je u pitanju Mariah Carey, usporedbe u vokalnoj širini i izražajnosti između dviju zvijezda traju od samoga početka. Kada se, pak, radi o tekstualnoj širini, s ovom pločom Taylor Swift je – ističe Guardian – dobila slijednicu po pitanju hermetičnosti i različitih isčitavanja značenja pojedinih stihova. Stoga je i pravo značenje i smisao pjesme ‘Ghostin’ – stvar koristi sempl teme ‘2009’ Maca Millera s njegova prošlogodišnjeg albuma ‘Swimming’ – pravi izazov za tumačenje.

 

 

‘Pa premda novi album pokazuje kako je željna novoga zvuka i novih stavova’, podvlači Los Angeles Times, ‘on pokazuje i kako Ariana Grande sa svojim glasovnim sposobnostima može raditi staromodne stvari usporedive s Mariah, Whitney ili Celine.’

U novim smjerovima, s druge strane, pronalazimo izričaj pjesme ‘NASA’, stvari koja će – umjesto pojednostavljena klasificiranja dobrih i loših u odnosima među ljudima – uvesti romantičnu srednju zonu. ‘Onu koja je toliko ženska i toliko potrebna’, istaknut će Victoria Monet, ‘ženama je potrebno čuti da niste sigurni u to je li u ljubavi nešto dobro ili manje dobro.’

I u toj potrebi i toj identifikaciji leži ono što možemo iščitati iz cijeloga konteksta pop albuma. Način stvaranja ploče i brzina njezina snimanja – Rolling Stone prenosi kako je nastala u svega dva tjedna – daju nam na znanje kako je suočavanje sa mentalnim strahovima i ožiljcima prošlosti prijeko potrebno. I kako iz tog suočavanja možemo izaći snažniji negoili ikada ranije. Poput Ariane Grande nakon stvaranja albuma ‘Thank U, Next’.

Pa, dakle, možemo li otpakirati vlastitu emotivnu prtljagu? Možda je krajinje vrijeme da to sada i učinimo.

(Goran Komerički)

Fast Company odabrao najinovativnije kompanije u glazbenom svijetu

Poslovni magazin Fast Company koji piše o dizajnu, novim tehnologijama i novim poslovnim modelima, objavio je top-listu trenutačno najinovativnijih kompanija koje pomažu u prezentaciji i popularizaciji glazbenika i glazbe same.

Na deseto su mjesto smjestili YouTube jer, obrazlažu, raste i razvija se. Prošle su godine održali prvu dodjelu nagrada za najuspješnije videospotove, kad je o glazbi riječ, a odnedavno nisu samo platforma na kojoj se glazbenici mogu promovirati, već i plaćaju glazbenicima koji koriste YouTube. Prošle su godine isplatili više od milijardu dolara.

Na devetom je mjestu Ultra Music Festival, kojem, doduše, prvi put od osnutka 1999. godine, prijeti ukidanje zbog nemilih događaja na ovogodišnjem izdanju u Miamiju, no prošle se godine proširio i na nekoliko lokacija u svijetu – u Čile, Južnu Afriku i – Hrvatsku, na mjesta gdje je elektronička i dance glazba i popularnija nego u SAD-u.

Soundcloud, u osnovi besplatna platforma za predstavljanje glazbe, na osmom je mjestu jer je uspješno ponudio verziju koja se naplaćuje a korisnicima nudi više mogućnosti pri prezentaciji sadržaja.

Kompanija, odnosno nezavisna etiketa Macklemore LLC je sedma jer su unatoč velikom uspjehu uspjeli zadržati kontrolu nad svojim pjesmama, a dogovoriti uspješnu distribuciju u cijelom svijetu.

VEVO je još jedan uspješan video servis koji se sve više odvaja od YouTubea i prije svega vrlo uspješnoj mobilnoj aplikaciji ostvaruje odlične rezultate – više od pet milijardi pregleda videospotova mjesečno.

Mala etiketa Mad Decent postala je senzacija preko noći jer je, doduše ne njihovom zaslugom, Baauerova pjesma “Harlem Shake” zahvaljujući viralnim filmićima prodana u više od milijun primjeraka, završila je na vrhu billboardove top-liste, unatoč tome što je pjesma u bočetku ponuđena za besplatno skidanje.

Spotify, servis za preslušavanje glazbe, uspio je nagovoriti više od dvadeset pet milijuna ljudi da plati mjesečnu pretplatu za preslušavanje glazbe – zato je na trećem mjestu top-liste najinovativnijih kompanija koje se bave glazbom, kažu časopisu Fast Company.

Jedina velika diskografska kuća na popisu je Columbia Records, jer su, kažu, prošle godine uspješno odradili iznenadno objavljivanje novog Beyonceinog albuma i priredili su vrlo uspješnu kampanju za novi album Daft Punk.

Na drugom je mjestu kompanija YY koja se bavi distribucijom glazbe za karaoke, a na vrhu je Shazam, program, odnosno aplikacija za prepoznavanje glazbe.