Arhive kategorije: Biznis

Streamanje glazbe omogućilo novi rast glazbene industrije

Američka glazbena industrija ostvarila je rast od 11,9 posto u odnosu na prošlu godinu, objavio je Billboard. Rast prihoda zahvaljuje se digitalnom streamingu. Podaci pokazuju kako je porast prihoda digitalnih platformi dvoznamenkast treću godinu zaredom.

 

U.S. Music Industry 01

Glazbena indusrija u Sjedinjenim Državama ostvaruje iznimne rezultate. Glazba je redovni suputnik naše svakodnevice. (screenshot: RIAA 2018 Yera-End Music Industry Revenue Report)

 

Podaci američke diskografske industrije koje je u četvrtak objavila Recording Industry Association of America (RIAA) govore o skoku na 9,846 milijardi dolara u 2018. godini u odnosu na 8,797 miljiardi dolara godinu dana ranije. Billboard navodi sintagmu ‘eksplozivni rast streaminga’ kako bi osnažio podatke koji govore o trećoj godini zaredom u kojoj platforme za streamanje glazbe rastu u dvoznamenkastim brojkama. Što se tiče prošle godine, radi se o porastu od 30,1 posto i iznosi 7,37 milijardi dolara. I to samo u jednoj godini. S dodatkom kako se stopa rasta povećala, jer je, primjerice, u protekle dvije godine rast straminga iznosio 15,5 odnosno 11,4 posto. Tome valja pridodati i kako je porastao broj pretplatnika servisa kao što su Spotify i Apple Music. I to za 42, 4 posto u odnosu na 2017. godinu.

 

U.S. Music Industry 02.png

Streamanje glazbe najvažnija je navika svakodnevnog uživanja u glazbi. (screenshot: RIAA 2018 Yera-End Music Industry Revenue Report)

 

Unutar streaminga, poslovni modeli slušanja sadržaja na zahtjev dominirali su prihodima sa 6,163 milijarde dolara dok su programirani straming poput radijskoga i satelitski radijski prijenosi donijeli 934 milijjuna dolara. Ti iznosi uključuju i prihode koje je osigurala kolektivna neprofitna organizacija SoundExchange zadužena za prikupljanje prihoda od diskografskih prava, jednako kao i izravna plaćanja servisima kao što je Pandora Radio. Istovremeno, rast prihoda praćenja oglasa na zahtjev – poslovnih modela kakve njeguju YouTube i djelomično Spotify – povećao se na 759,5 milijuna dolara. Međutim, od takvog načina poslovanja, koji čini trećinu ukupne usluge streamanja u Americi, industrija ima svega osam posto ukupnog prihoda.

Most popular music streaming services in teh United States

Najpopularniji streaming servisi na tržištu Sjedinjenih Država – Apple Music i Spotify – još nisu došli u Hrvatsku. (screenshot: statista.com)

 

Izvještaj koji je RIAA objavila, jednako tako, pokazuje pad digitalnog downloada i prodaje  fizičkih formata kao što su CD i vinilna ploča. Fizičko posjedovanje glazbe sve manje je privlačno, važnije je imati mogućnost uživanja u pjesmama ili albumima bez potrebe da ih posjedujete. Digitalni download pjesama i digitalni download albuma pali su za oko 27,8 posto kod pjesama i 25,2 posto kod albuma. Pao je i prihod od prodaje ringtonova, nekadašnjih perjanica digitalnog downloada. Cijene pjesama i albuma u digitalnom downloadu ostale su na sličnim razinama od oko 1,23 dolara po pjesmi odnosno deset dolara po albumu.

Istovremeno jaku godinu je imala prodaja prava za korištenje glazbe u audio-vizualnim djelima i marketingu kao što su korištenje glazbe za filmove, televizijske emisije, video igre ili marketinške kampanje. Porast tog dijela prihoda ostvaren je na razini od 23 posto.

 

U.S. Music Industry 03

Pretplata na streaming servise donosi najveći prihod unutar kanala za streamanje glazbe. (screenshot: RIAA 2018 Yera-End Music Industry Revenue Report)

 

Najveći gubitnik u poslovanju glazbene industrije svakako je format CD-a. Ukupna prodaja na područuju Sjedinjenih Država iznosila je 52 milijuna jedinica što je za 40,7 posto manje od 87,7 milijuna u prošloj godini. U međuvremenu je ‘omiljeni format zaljubljenika indie glazbe’, kako će format vinilne ploče titulirati Billboard, ostvario rast od 7,2 posto i dosegao brojku od 16,7 milijuna primjeraka. U prihodima taj porast iznosi 7,9 posto jer – unatoč padu prodaje – cijene CD-a i vinila rastu.

Kada se svi ovi podaci uzmu u obzir, tada dolazimo do toga da – u ukupnim prihodima od snimljene glazbe u Sjedinjenim Državama – 85,4 posto prihoda dolazi od digitalnog poslovanja. Fizički formati čine 11,7 posto, a prodaja glazbe za korištenje svega 2,9 posto.

 

HDU Istraživanje navike slušanja glazbe 02

Maleni broj ispitanika Istraživanja o navikama slušanja glazbe u Hrvatskoj opredijelilo se za najjednostavniju metodu uživanja u glazbi. (screenshot: HDU Istraživanje o navikama slušanja glazbe 2018.)

 

Kada je o Hrvatskoj riječ, udio prihoda od streamanja glazbe u ukupnom poslovanju domaće glazbene industrije daleko su manji. Prošlogodišnje Istraživanje o navikama slušanja glazbe, koje je naručila Hrvatska diskografska udruga (HDU), pokazalo je kako svega 16 posto ljudi u našoj zemlji sluša glazbu putem streaming servisa.

Hrvatska ima mogućnost streamanja glazbe putem dva streaming servisa – Deezera i Google Playja. Najveći svjetski igrači – kao što su Spotify i Apple Music – još nisu dostupni u našoj zemlji. A samim time niti privlačnost korištenja digitalnih kolekcija, personaliziranih playlista i radijskih podcasta u glazbenom mainstreamu.

 

Oglasi

Drake: Od ‘Michaela Jacksona svjetskoga streaminga’ do najuspješnijeg umjetnika glazbene industrije

Prema podacima globalne prodaje i glazbenoga streaminga Drake je najuspješniji izvođač na svijetu, objavila je Svjetska diskografska federacija IFPI. Lista odražava globalne trendove prošle kalendarske godine.

IFPI Global Artist Chart

foto: Top 10 globalnoga uspjeha za 2018. godinu prema podacima IFPI-ja (izvor: IFPI)

Drake je globalno najuspješniji izvođač prema podacima streaminga i prodaje. Tako je i službeno potvrđeno ono što se moglo pretpostaviti slijedom događaja u diskografskoj godini. Jer, u jednom trenutku činilo se kako se ono što Drake dotakne, istog trena pretvori u zlato.  Međunarodna organizacija koja predstavlja svjetsku diskografsku industriju je kanadskom reperu dodijelila priznanje ‘Global Recording Artist Of The Year Award’. Vlasnik hit-singlova ‘God’s Plan’, ‘Nice for What’ i ‘In My Feelings’ jedini je izvođač u svijetu koji je po drugi put zaslužio ovo priznanje. Prethodno mu je bilo dodijeljeno 2016. godine.

Podsjetimo, Drake je posve obiolježio impresivnu glazbenu godinu. Streaming servis Apple Music, na kojemu je sredinom ljeta dosegao nevjerojatnu brojku od 10 milijardi streamova, nazvat će ga alkemičarem glazbene i društvene virtualnosti, a kreativni direktor globalnog radija Beats 1 Zane Lowe izreći će kako je kanadska hip hop zvijezda ‘Michael Jackson svjetskoga streaminga’. Njegovo prvo prošlogodišnje izdanje – EP ‘Scary Hours’ – donijelo mu je milijardu streamanja u jednome tjednu, a dvostruki album Scorpion rušenje rekorda starog 54 godine. Drake se, naime, među prvih deset najutjecajnije svjetske liste singlova, američkog Hot 100, istovremeno našao sa njih sedam. Koliko je to velika stvar, reći će nam podatak kako su prijašnji rekorderi iz 1964. godine bili članovi grupe The Beatles. Liverpulska četvorka imala ih je – šest.

Istovremeno, album ‘Scorpion’ je prvi album čije pjesme su dosegle milijardu slušanja putem različitih platformi za streamanje glazbe. Prema podacima servisa Apple Music, album se plasirao na prvu poziciju u čak 92 zemlje.

I još! Videospotovi ‘God’s Plan’ i ‘In My Feelings’ postali su mu viralni i pokazali – ljudskost. Primjer empatije u postupku darovanja milijuna dolara neznanim ljudima na ulicama Miamija – među kojima su izbjeglice, beskućnici, nadareni studenti, tinejdžeri, vatrogasna društva, domovi za napuštene osobe, dječji vrtići i ljudi u supermarketu – ovjekovječenog u spotu za ‘God’s Plan’ pokazuje koliko je moguće daleko ići u širenju dobra. S druge strane, iznimna viralnost koreografije povodom videa za ‘In My Feelings’ nagnala je javne službe Sjedinjenih Država da objave molbu stanovnicima Amerike da budu pažljivi u prometu prilikom snimanja vlastite video koreografije.

Album ‘Scorpion’ donio je njegove dvije glazbene strane – hip hop i R&B – ali i utkao u sebe mnoštvo introspektivne i lirike u kojoj se tražilo podosta odgovora na pitanja iz njegova privatnoga života, a godinu je proveo gostujući na nizu singlova sudionika glazbene scene – od Kanye Westa do Bada Bunnyja. Drake je postao puno više od glazbene zvijezde i prometnuo se u kulturni fenomen modernoga doba.

Priznanje ‘IFPI Global Recording Artist of the Year’ dodjeljuje se šestu godinu zaredom kao priznanje koje odražava umjetnikov svjetski uspjeh u digitalnim i fizičkim glazbenim formatima, od streama do vinila. Prijašnjih godina primatelji prestižne nagrade bili su i One Direction (2013.), Taylor Swift (2014.), Adele (2015.) i Ed Sheeran (2017.).

Kriteriji priznanja ‘IFPI Global Recording Artist of the Year’ uključuju podatke o prodajnim i rezultatima ekvivalentne prodaje albuma u različitim digitalnim i fizičkim formatima i na različitim platformama. Podaci se odnose na cijelu kalendarsku godinu, a objavljena lista uključuje svu glazbu svakog pojedinog izvođača, a ne samo jednu pjesmu ili album.

Artwork Drake Scorpion

Album ‘Scorpion’ potvrdio je Drakea kao neprikosnovenog vladara svjetskoga streaminga i globalnog glazbenog uspjeha.

‘To što je Drake po drugi put osvojio ovu nagradu svjedoči o njegovom kontinuiranom globalnom prizivu i njegovoj sposobnosti angažiranja i povezivanja sa svojim slušateljima’, izjavila je Frances Moore, izvršna direktorica IFPI-ja. Iza Drakea, na listi su se – redom – našli BTS, Ed Sheeran, Post Malone, Eminem, Queen, Imagine Dragons, Ariana Grande, Lady Gaga i Bruno Mars. Analiza toga poretka pruža nam odgovore i na pitanja globalnih trendova prošle kalendarske godine. Među njima se nalaze filmski naslovi (‘A Star Is Born’, ‘Bohemian Rhapsody’), koncertne turneje (Ed Sheeran, Imagine DRagons), veliki stadionski događaji (Bruno Mars na SuperBowlu), snaga hip hop kulture (Drake, Post Malone, Eminem), globalni uspjeh K-popa (BTS) i događaji oko nove vladarice pop scene (Ariana Grande).

Nagrada ‘IFPI Global Recording Artist of the Year’ i lista najuspješnijih globalnih izvođača jedini su službeni rang koji donosi precizne podatke o uspjehu glazbenika i njihovih radova na globalnoj razini.

 

Radijska platforma u svijetu bilježi najveći doseg. Gdje je radio u Hrvatskoj?

‘Čak i u današnjem svijetu digitalnih komunikacija, radio doseže više ljudi negoli bilo koja druga medijska platforma’, poručio je glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres povodom Svjetskoga dana radija.

World Radio Day 2019.jpg-large

foto: UNESCO

Hoćete li se iznenaditi podatkom kako je AM/FM radio medijska platforma s najvećim dosegom u svijetu medija? Aktualni podaci agencije Nielsen pokazuju kako je radio na području Sjedinjenih Država sa svojih 93 posto dostupnosti nadmašio televiziju za punih pet posto. I još! Radio je jači i od Googlea. Brojke pokazuju kako američki građani u većem broju slušaju radio negoli što posjećuju tražilice ili društvene mreže.

WMF I-03 - Monthly U.S. Reach Places

Doseg radija veći je od dosega internetskih tražilica i društvenih mreža. Izvor: The 2018 Audio Today Report istraživačke agencije Nielsen.

Je li se tome za čuditi? Nimalo. Jer, način života 21. stoljeća i radio vole se javno. Životne navike, tempo svakodnevice i prenosivost digitalne tehnologije doveli su do toga da su audio sadržaji potpuno zavladali hijerarhijom sadržaja. Slušanje glazbe u izrazitom je porastu (samo u Americi glazba se sluša 32 sata dnevno što je porast od sedam sati u dvije godine), a podaci – kako oni iz ‘360 Report Highlights’ Radagencije Nielsen za američko, tako i HDU-a o ‘Navikama slušanja glazbe’ za Hrvatsku – govore kako ljudi novu glazbu traže prvenstveno na radiju. A radijsku stanicu će 70 posto slušatelja odabrati na temelju odabira glazbe.

Istovremeno, radio i dalje dominira automobilom, ali se sluša i na pametnom telefonu, tabletu, stolnom kompjutoru – uživo ili u obliku podcasta, putem zaslona na IPTV platformama i pomoću radijskih aplikacija.

WMF I-01 - Weekly U.S. Reach

Radijska platforma stabilan je u svim dobnim skupinama. Izvor: The 2018 Audio Today Report istraživačke agencije Nielsen.

Radijski podcasti su još jedna velika priča. Susan Marjatti, izvršna direktorica Radija Canada u izjavi za HR2 objasnila je kako su u samo jednoj godini s njihove platformeza podcaste – u državi koja ima 40 milijuna ljudi – oni downloadani preko 100 milijuna puta. Istovremeno, Briatnska medijska kompanija Global Media Entertainment – vlasnikstanicaCapital Radio, Classic FM, LBC, i Heart – je početkom prošle godine objavila porast godišnjeg prihoda od marketinga za dvanaest milijuna funti. I zato riječradio danas poprima novo značenje. Jer, radio jest sasvim vintage, ali i ‘slijedeća velika stvar’ u svijetu medija. To je još 2006. godine u Zagrebu najavio Philip Kotler i tome danas u svijetu zorno svjedočimo.

Radijska industrija u Hrvatskoj se, međutim, suočava s posve drugačijim izazovima. Ona se bavi osnovnim radijskim receptima i ponavlja desetljećima staru mantru: ‘Radio će opstati’. Premda se čini suprotno, formatiranih stanica – uglavnom rađenih po recepturi sredine prošloga desetljeća – razmjerno je malo i sliče kao jaje jajetu. S druge strane, privatni sektor, primjerice, ne prepoznaje model news/talk ili sportskog radija kao poticajne programske forme. Multimedijalne platforme za plasman radijskih sadržaja slabo se razvijaju, a prihodi od marketinga ne rastu sukladno snazi dosega i prisutnosti radijskih sadržaja. ‘Osobni’ PR radijske medijske platforme nalazimo u tragovima, a senzibiliziranje poslovnih subjekata za prepoznavanjem prednosti radija maleno je. Uz to, kod nas ne postoje slojevite metode istraživanja programa i slušanosti radijskih stanica, prijeko potrebnih uspješnom poslovanju. Tome možemo pridodati zastarjeli software koji se upotrebljava na većini radijskih stanica i izgubljeni entuzijazam, toliko potreban za razvoj kreativnosti i poslovne uspješnosti radijskih projekata.

WMF I-02 Formats

Od mnoštva radijskih formata, domaća radijska industrija preoznaje tek koji.  Izvor: The 2018 Audio Today Report istraživačke agencije Nielsen.

Zanimljivo je kako američko istraživanje agencije Nielsen (za Hrvatsku takva vrsta istraživanja nije objavljena) pokazuje kako Milenijalci slušaju AM/FM radio otprilike u istom omjeru kao i ukupno stanovništvo dok je televizija zabilježila pad od frapantnih deset posto. U toj kategoriji publike, pametni telefon je druga platforma po snazi dosega (radio je prvi). Postoci su 92 posto za radio, 90 za smartphone, a 78 za televiziju. I to su podaci koji zorno pokazuju kako se radijska industrija sadržajem i pristupom prilagodila novim zahtjevima digitalnoga doba.

Kod generacije Z postoje novi izazovi koji se usmjeravaju i prema pronalaženju optimalnih načina distribucije radijskih sadržaja i njihove dostupnosti na različitim platformama. Ali, stvari su jednostavne. Glazba je – govore istraživanja – za uspjeh komercijalnog radija najvažnije sredstvo. S druge strane, prepoznavanje duha vremena leži u kreaciji atraktivnih sadržaja, komunikacije i radijskih personalityja bliskih generaciji Z. Hoće li oni biti radijski influenceri ili vrhunski DJ-ji tek je pitanje poslovnog modela.

WMF I-07 - Teens

Prema istraživanju, tinejdžeri u Americi radijske programe slušaju više od prosjeka. Izvor: The 2018 Audio Today Report istraživačke agencije Nielsen.

Hrvatska u tome smislu iznimno zaostaje, jer je stav kako je ‘radio pregazilo vrijeme’ ukorijenio toliko duboko da u moru od 150 radijskih stanica u zemlji, radijske formate za populaciju mlađu od 25 godina možemo prebrojati na prste jedne ruke. Ako i toliko. I to je, svakako, jedno od tržišta na kojemu se mogu pronaći nove mogućnosti i novi izazovi. A borba za naklonost slušatelja?

Lewis Carnie, glavni urednik najslušanije europske radijske stanice BBC-jeva Radija 2, u programu HR2 je sasvim lijepo to objasnio rečenicom kako je ‘glazba vrlo važna, ali nije najvažnija’. I dodao: ‘Za nas su najvažniji ljudi koji prezentiraju. Slavni prezenteri dovode publiku.’ Jedan od recepata, dakako, glasi: jasno odabrana ciljana publika, kontinuitet glazbene slike, svakodnevna pojavnost atraktivnih prezentera i aktivnost radija koji će biti svugdje gdje se nalaze njegovi slušatelji. I koji će za njih organizirati događaje: u eteru, virtualnom svijetu i na javnom prostoru.

Dakle? Na Svjetski dan radija podsjećamo se njegove snage i činjnice kako je radio, istaknut će  Antonio Guterres, ‘osobna, interaktivna platforma na kojoj ljudi mogu prenijeti svoje poglede, brige i pritužbe’. Uz dodatak: ‘Radio može stvoriti zajednicu. A to i jest ono posebno u svijetu brzoga tempa i raspršenih komunikacija.

(Goran Komerički)

Global Release Day

Petak, 10. srpnja označit će novo doba u distribuciji glazbe. Taj će dan biti prvi globalno usklađeni dan za objavljivanje nove glazbe, takozvani Global Release Day. Nakon mjeseci pregovora IFPI-ja, Međunarodne udruge diskografa, s predstavnicima glazbenika, njihovim udrugama, potom s trgovcima i samim diskografskim kućama, postignut je dogovor o petku kao danu za objavljivanje novih izdanja.

Dogovor je podržalo više od 45 zemalja, uključujući SAD, Veliku Britaniju, Francusku, Njemačku i Australiju, prenosi Billboard. Ipak nekoliko je zemalja, posebno u Aziji zadržalo pravom objavljivanja domaćih izdanja neki drugi dan. U Japanu će, naprimjer, domaći glazbenici objavljivati srijedom.

Trenutačno se glazbena izdanja na različitim tržištima objavljuju u različite dane u tjednu – ponedjeljkom u Velikoj Britaniji i Francuskoj, utorkom u SAD-u i Kanadi, petkom u Australiji, Irskoj i Njemačkoj.

Dogovorivši petak kao jedinstveni dan za objavljivanje novih izdanja na mnogim tržištima, bilo da se radi o singlovima ili albumima, fizičkim ili digitalnim izdanjima, u Međunarodnoj udruzi diskografa nadaju se da će stvoriti veće zanimanje za nova izdanja i, a to je poseban razlog, pomoći u prevenciji piratstva.

“Učinili smo to, prije svega, zbog potrošača”, istaknula je predsjednica udruge Frances Moore. “S različitih smo tržišta dobili informacije kako konzumenti glazbe petkom i subotom imaju najviše vremena za slušanje nove glazbe, jedinstveni dan objavljivanja će povećati aktivnosti na društvenim mrežama i, nadamo se, povećati prodaju.”

Nije slučajno odabran niti srpanj, jer tijekom ljetnih je mjeseci uvijek manje novih izdanja, pa se svi mogući problemi mogu bez većih poteškoća riješiti do jeseni.

Mnoge se uključene strane slažu kako je glazbeno tržište, uz digitalnu distribuciju, postalo tržište bez granica. Mnogi izvođači svoja nova izdanja već sad objavljuju na isti dan u cijelom svijetu.

Naravno, inicijativa nije prošla bez primjedbi, a jedna od većih je kako jedinstven dan objavljivanja pogoduje izvođačima srednje struje, dok će takozvana manja izdanja ostati u sjeni.

Hoće li i koliko nov način distribucije pomoći pri povećanju prodaje glazbenih izdanja, i kome, pokazat će vrijeme.

Prince na Facebooku

Prince je prošli utorak napokon pokrenuo svoju službenu stranicu na Facebooku. Do danas je skupio više od milijun i sedamsto tisuća fanova, a na stranici je objavljen cijeli niz linkova na njegove izvedbe i detalje vezane uz dva albuma koji su objavljeni prije nekoliko dana – samostalni “Art Official Age”, te “PLECTRUMELECTRUM”, prvi album koji je objavio sa svojim trenutačnim pratećim bendom, ženskim triom 3rdeyegirl.

Povodom pridruživanja Facebooku, Prince je pozvao obožavatelje da mu postave pitanja. Stiglo ih je više od četiri tisuće, no do danas je s tri riječi i s linkom na tekst odgovorio tek na jedno, neobično tehničko pitanje na koje odgovor mogu razumjeti i zanima vjerojatno tek najzagriženije audiofile.

S obzirom na poznato Princeovo obijanje korištenja društvenih mreža i općenito interneta kao nužnog zla, u tjedan dana smo dobili vjerojatno i više nego smo mogli očekivati.

Glazbena industrija: Mjerenje vrijednosti britanske glazbe / CD još uvijek “Big In Japan”

Ukupna vrijednost britanske glazbene industrije prošle je godine, u odnosu na godinu prije, narasla za 9 posto, na 3 milijarde i 800 milijuna funta – glavna je vijest koja se može iščitati iz novog izvješća koje je objavila organizacija UK Music, a prenosi The Guardian.

Iako se često izjednačava s diskografskim kućama i objavljivanjem glazbe, glazbena industrija uključuje i brojne druge aspekte trgovanja glazbom – koncerte i festivale, prava na korištenje glazbe u medijima, od reklamnih poruka, filmova i televizijskih emisija do interneta, potom studije za snimanje glazbe, menadžere, distributere glazbe i društva za skupljanje prihoda od emitiranja glazbe u medijima.

U dokumentu naslovljenom “Mjerenje glazbe” ističe se kako je prihod koji ostvaruju glazbenici, pjevači, skladatelji i autori tekstova narastao za 6 posto, a prihod koji je ostvaren koncertima za čak 20 posto u odnosu na 2013. godinu.

Kako se moglo i predvidjeti, jedino područje na kojem je ostvaren pad je prodaja snimljene glazbe.

U britanskoj glazbenoj industriji stalno je zaposleno više od 110 tisuća ljudi, od toga 67 tisuća profesionalnih glazbenika.

Treba spomenuti i kako u izvješće nisu uključeni prihodi mnogih djelatnosti koje ne čine jezgru glazbene industrije, ali su važne u njezinu funkcioniranju, a to su, među ostalim, prihodi trgovina za digitalnu i fizičku prodaju glazbe, prodaja glazbenih instrumenata, glazbene novine i portali, odvjetnici, knjigovođe i zaštitarske službe.

Komentirajući izvješće, britanski ministar kulture Sajid Javid istaknuo je kako glazba ne samo da pridonosi ekonomskom rastu, već ima i važnu ulogu u pronošenju britanske kulture u svakom kutku planeta.

Nastavi čitati Glazbena industrija: Mjerenje vrijednosti britanske glazbe / CD još uvijek “Big In Japan”