Arhive kategorije: Biznis

Kako biti vidljiv? Na Spotify dolazi 40 tisuća pjesama dnevno.

Jedan od najčešće korištenih podataka u glazbenoj industriji, s novim je izvještajem osnivača švedskog streaming servisa dobio svoje novo ažuriranje. Do sada smo baratali s 20 tisuća uploada dnevno. Sada je službeni podatak udvostručen.

 

Spotify

Spotify je dosegao broj od 100 milijuna pretplatnika, prenosi Billboard.

 

Podatak o tome kako se ‘blizu 40 tisuća pjesama’ dnevno postavi na jedan od najvećih streaming servisa svijeta izrekao je, prenose mediji, osnivač Spotifyja Daniel Ek u razgovoru s investitorima. I to je podatak koji zapanjuje i navodi na razmišljanje. Kako se upoznati sa svime onime što ljudi rade? Kako biti vidljiv u takvom moru glazbe? Kako odabrati ono što bi ljudi mogli najradije slušati? Način razmišljanja će se razlikovati ovisno o tome s koje točke gledišta pristupate situaciji. Kao ljubitelj glazbe, primjerice, izvođač ili radijski glazbeni urednik. No, hajdemo sada vidjeti što taj podatak, u stvari, znači.

Kada bismo se poigrali brojkama, došli bismo do jednostavnog podatka kako se tjedno doda 280 tisuća pjesama na servis. Mjesečno to onda iznosi milijun i 120 tisuća, a kada pobrojimo sve tjedne u godini – njih 52 – dobivamo brojku od 14 i pol milijuna traka. Pedeset milijuna novih pjesama tim tempom će na Spotify stići u tri i pol godine. Dakle, do kraja 2022. godine.

Jeste li ostali u čudu? Jer, ovo je doista zapanjujuće. I to s kojega god kuta gledali. Pa i onoga najobičnijeg: kako to, u poslovnom smislu, oplemeniti.

 

Daniel Ek Facebook 2017 April

‘Spotify nastavlja biti pokretačkom silom novoga rasta glazbene industrije’, izjavio je Daniel Ek za Music Week. Foto: Facebook profil Daniel Ek

 

No, hajdemo se sada vratiti na današnji dan i još malo poigrati podacima. Kako biste odslušali 40 tisuća pjesama trajanja tri minute – koliko ih, dakle, dnevno dolazi na Spotify – trebalo bi vam 2 000 sati. Dvije tisuće. U danima, kada i ne biste sklopili oka niti sekunde, za upoznavanje s jednodnevnim unosom glazbe trebalo bi vam 83 dana.

Podaci koje je Daniel Ek – u razgovoru s investitorima – dalje navodio jednako su tako zanimljivi. Poput onoga kako je broj ljudi koji se bave platformom nastavio rasti i u prvom tromjeseječju ove godine i došao do ‘preko 3,9 milijuna’. U toj brojci nalaze se glazbenici i proizvođači audio podcasta. Daniel Ek je, prenose mediji glazbenog poslovanja, komentirao kako to dovodi do panike među umjetnicima koji nezavisno stvaraju i objavljuju glazbu. Točnije, onima koji nisu potpisali ugovore s diskografskim kućama. Dodao je kako je povećanje broja glazbenika uvećano za 20 posto na godišnjoj razini. Istovremeno se za 29 posto povećao broj glazbenika s više od 100 tisuća slušatelja. S takvim podatkom se na mjesečnoj razini, recimo, može pohvaliti Severina. Ali, prema našem uvidu, nitko drugi s domaće glazbene scene.

‘Vjerujemo kako je ovoliki angažman izvođača, umjetnika i publishera važan znak kako postoji veći interes za pronalaženjem novih alata i usluga na tržištu’, istaknuo je osnivač servisa i dodao kako su novi alati za otkrivanje pojedinih pjesama i izvođača nikada nisu bili važniji korisnicima streaming servisa. Ali i samim umjetnicima.

 

Popis najstreamanijih ženskih izvođača na servisu Spotify predvodi Billie Eilish.

Sa sličnim izazovom susreću se i ostali streaming servisi. Kompanija Apple je prije nekoliko mjeseci objavila kako je preuzela proizvođače softwarea koji su radili na sličnim alatima i dalje ih razvijali kako bi Apple Music u budućnosti svojim korisnicima donio što veću vidljivost i udobnost pri traženju i preslušavanju glazbe. Kada stvar dodatno stavimo u kontekst, vrijedi se podsjetiti i odluke servisa Pandora Radio da u sve većem broju angažira selektore glazbe umjesto oslanjanja isključivo na algoritme. Jer, taj ‘ljudski dodir’ donosi bolja iskustva senzibiliziranog slušatelja glazbe putem streaminga.

Billboard prenosi kako je Spotify potvrdio da je krajem ožujka došao do broja od 100 milijuna pretplatnika. Broj aktivnih korisnika je 127 milijuna na mjesečnoj razini. Music Week ističe kako je ovaj podatak značajan za švedsku kompaniju i iz perspektive kompetitivnosti na tržištu glazbenog poslovanja. Prema ovogodišnjim podacima, Apple Music je u Sjedinjenim Državama nadmašio Spotify prema broju korisnika. Na globalnoj razini, prenosi glasilo britanske glazbene industrije, Apple Music je ovoga trenutka upola slabiji od Spotifyja koji ostaje tžišni lider glazbenoga streaminga. No, u igru dolaze igrači koji također rastu ili bi mogli postati ozbiljni konkurenti, poput servisa Amazon Music ili YouTube Music.

 

Izvršni direktor kompanije Spotify s optimizmom gleda na nastavak poslovne godine.

 

‘Spotify nastavlja biti pokretačkom silom novoga rasta glazbene industrije’, izjavio je Daniel Ek za Music Week i dodao kako s optimizmom gleda na nastavak godine i ‘dugoročnu mogućnost da postanu najveća svjetska kompanija audio streaminga’. Takva ambicija najavljena je početkom veljače na newsroomu Spotifyja sa sloganom ‘audio first’. Prihod od oglasa porastao je za 24 posto u odnosu na prethodnu godinu, a uvođenje usluge Spotify Publishing Analytics omogućilo je diskografima da vide kada se njihove pjesme dodaju na pojedine playliste i prepoznaju koje playliste utječu na snaženje slušanosti pojedinih pjesama. Kako prenosi Music Week, do sada se tom uslugom bavilo četrdeset značajnih diskografa.

Švedska kompanija je tijekom veljače lansirala svoje usluge u Indiji i tamo sada ima dva milijuna korisnika. Vjeruje se kako će Spotify tijekom godine nastaviti sa svojim širenjem na tržišta na kojima još nije prisutan.

Goran Komerički

 

 

Oglasi

Record Store Day omogućio rekordnu prodaju vinilnih izdanja

Dan prodavaonica ploča generirao je najveću prodaju vinila u RSD tjednu do sada i donio treći najuspješniji tjedan za format vinila od 1991. godine naovamo, javio je Billboard. Prodaja vinilnih ploča porasla je i u Hrvatskoj.

 

RSD 2019 Dancing Bear Ogenj

Na Dan prodavaonica ploča u Hrvatskoj se organizirao program u različitim glazbenim dućanima. Prizor je s nastupa grupe Ogenj u zagrebačkom Dancing Bear Shopu.

 

Dvanaesto izdanje globalne proslave kulture uživanja u glazbi na vinilu donijelo je brojku od 827 tisuća prodanih primjeraka albuma u tom formatu na tržištu Sjedinjenih Država. Tako govore podaci agencije Nielsen. U izvještaju se dodaje kako je tjedan Dana prodavaonica ploča treći najuspješniji u posljednja gotovo tri desetljeća. Zanimljivo je kako su dva najbolja ostvarena za razdoblja Božićne kupovine u prosincu prošle godine, a tada se prodaja zaustavila na brojci od 905 tisuća. Takav raspored uspješnosti podvlači kako je ljepota uživanja u obredu slušanja glazbe na vinilu ponovno sve privlačnija.

Ono što također ohrabruje kulturu slušanja glazbe i glazbenu industrije jest podatak kako je 81 posto prodanih vinilnih izdanja ostvareno upravo putem malih nezavisnih dućana. Brojka od 673 tisuće tako prodanih albuma je najuspješnija u povijesti mjerenja agencije Nielsen, prenosi Billboard. U odnosu na prošlu godinu to čini uspon od 16 posto. Tome, podsjeća glasilo, pridonosi činjenica kako se u čast svečanosti glazbe svake godine objave stotine jedinstvenih i posebnih izdanja koja su, uglavnom, dostupna samo u malim dućanima.

Najprodavanije posebno izdanje albuma pripada grupi Greatful Dead

Listu naprodavanijih posebno objavljenih izdanja predvodi arhivski akustični live album grupe Greatful Dead sa snimkama iz 1980. godine koji je objavljen u obliku dvostrukog LP-ja i dvostrukog CD albuma.

 

Greatful Dead Live San Francisco RSD 2019 Vinyl

Dio omota najprodavanijeg posebnog izdanja za Records Store Day na američkom tržištu.

 

Evo kako izgleda Top 10 najprodavanijih posebnih albumskih izdanja, objavljenih povodom Dana prodavaonica ploča. Podaci su agencije Nielsen.

1. Grateful Dead – ‘Warfield: San Francisco, California, October 9th, 1980 / October 10th, 1980’
2. Bob Dylan  ‘Blood on the Tracks: Test Pressing’
3. Green Day – ‘Green Day Live! Woodstock 1994’
4. Greta Van Fleet – ‘From the Fires’
5. Pink Floyd – ‘A Saucerful of Secrets’
6. Fleetwood Mac – ‘The Alternate Fleetwood Mac’
7. Prince  ‘His Majesty’s Pop Life / The Purple Mix Club’
8-9. Pearl Jam – ‘Live at Easy Street’
8-9. Weezer – ‘(Teal Album)’
10. The Doors – ‘London Fog: May, 1966’

The Rolling Stones imaju najprodavanije posebno izdanje singla

Najprodavaniji singl bio je onaj grupe The Rolling Stones koji je u 10-inchnom izdanju donio live snimku pjesme ‘She’s a Rainbow’, nastalu u Parizu tijekom listopada 2017. godine za vrijeme turneje ‘No Filter’. Izdanje je objavljeno u kolornoj varijanti žutoga vinila. Izdanje je bilo u službenoj prodaji samo na Record Store Day.

 

RSDvinyl_socials

Limited-time-only release grupe The Rolling Stones najprodavaniji je singl posebnih izdanja, objavljenih na Dan prodavaonica ploča. Foto: Universal Music

 

Evo kako izgleda Top 10 najprodavanijih posebnih singl izdanja, objavljenih povodom Dana prodavaonica ploča. Mjerenje je obavila agencija Nielsen.

1. The Rolling Stones – ‘She’s a Rainbow’
2. Death Grips – ‘Steroids (Crouching Tiger Hidden Gabber Megamix)’
3. Madonna – ‘La Isla Bonita (Super Mix)’
4. Cheech & Chong – ‘Up In Smoke’
5. Madonna – ‘True Blue (Super Club Mix)’
6. Julien Baker – ‘Red Door/Conversation Piece’
7. High On Fire – ‘Bat Salad’
8. Anderson .Paak – ‘Bubblin’’
9. Bad Religion – ‘My Sanity’
10. Queen – ‘Bohemian Rhapsody/I’m In Love With My Car’

Ukupna prodaja albuma na svim formatima – koji uključuju vinilne ploče, CD izdanja i digitalne albume, ali i one na kasetama – porasla je za 29,6 posto u odnosu na tjedan prije Record Store Dayja. Vinilne ploče su se prodale čak 193 posto više, a toga tjedna činile su 40,3 posto ukupne prodaje albuma. Podaci se odnose na američko diskografsko tržište.

 

008A7711

Dan prodavaonica ploča je jedinstveni dan u godini kada ljubitelji glazbe slave kulturu kupovine i obožavanja umjetnosti vinila. Prizor iz riječkog Dallas Music Shopa. Foto: Stephany Stefan

 

Prodaja vinila porasla je i u Hrvatskoj

Kada je riječ o Hrvatskoj, prodaja vinila porasla je u tjednu Dana prodavaonica ploča  odnosno u tjednu nakon globalnog glazbenog praznika. Informacije pristigle iz zagrebačkih shopova govore o razmjerno većem interesu za taj format. Kako ističu kolege iz Nove ploče, prodaja vinila je porasla u odnosu na prethodne tjedne, ali i ‘više nego prijašnjih godina’. I to bez obzira na jednake popuste kakvi su bili na snazi i ranije.

 

Record Store Day 2019 - Nova Ploča (99)

Hrvatska diskografska udruga je ove godine organizirala niz programa u glazbenim dućanima u nekoliko hrvatskih gradova. Prizor ispred zagrebačke Nove ploče. Foto: Marko Šolić i Igor Glavaš

 

U Dancing Bear Shopu su se najbolje prodavala izdanja posebno objavljena za Record Store Day. Primjerice, 12-inchna EP izddanja Madonne (‘La Isla Bonita’ i ‘True Blue’). Odlično su se prodavali soundtrackovi ‘Crow’ i ‘Lost Translation’, pojedinačni albumi Davida Bowieja (‘Pin Ups) odnosno grupa Disciplin A Kitschme (‘Think I See Myself on CCTV’, ‘Refresh Your Senses Now’, ‘Heavy Bass Blues’), Električni orgazam (‘Letim sanjam dišem’), Kojoti (‘Najboljih 11’), Green Day (‘Green Day Live! Woodstock 1994’), Pink Floyd (‘A Saucerful of Secrets’) i The Strange (‘Echo Chamber’).

Record Store Day 2019 - Dancing Bear (2)

Proslava Dana prodavaonica ploča donijela je sa sobom mogućnost kupovine niza stranih i domaćih albuma na vinilu. Prizor ispred zagrebačkog Dancing Bear Shopa. Foto: Marko Šolić i Igor Glavaš

 

Nova ploča je najbolje prodavala albume Amire Medunjanin (‘Ascending’, ‘Live at Arena’), Vlade Kreslina (‘Greatest Hits Collection’) i grupe Električni orgazam (‘Original Album Collection’). Zaljubljenici u glazbu su najviše razgledavali izdanja vezana za Record Store Day, ali su najviše kupovali različite albume koji su bili na popustu. Kada je u pitanju Aquariusov porodajni dućan, najviše su se prodavala izdanja Johna Lennona (‘Imagine: Raw Studio Mixes’), grupe U2 (‘The Europe EP’) i soundtrack filma ‘Bohemian Rhapsody’.

Diskografska kuća Menart na Dan prodavaonica ploča u prodaji je imala albume sastava Sly & the Family Stone (‘Woodstock Sunday August 17, 1969’), Janis Joplin (‘Woodstock Sunday August  17, 1969’), Jeffa Buckleyja (‘In Transition’) i Boba Dylana (‘Blood on the Tracks – Original New York Test Pressing’). Dallas Records je, s druge strane, ovom prigodom objavio albume Aljoše Šerića (‘Što ćemo raditi do kraja života’) i grupe Vatra (‘Nama se nikud ne žuri’).

 

Record Store Day 2019 - Nova Ploča (62)

Ambasadorica Dana prodavaonica ploča u Hrvatskoj bila je Franka. Foto: Marko Šolić i Igor Glavaš

 

Ideja je nastala za brainstorminga na poslovnom sastanku

Dan prodavaonica ploča je jedinstveni dan u godini kada ljubitelji glazbe slave kulturu kupovine i obožavanja umjetnosti vinila. Prigodom toga dana objavluju se posebna diskografska izdanja, a posebni programi u prodavaonicama ploča okupljaju glazbenike, poklonike glazbe i sudionike glazbene industrije. Radi se o jednome od najvažnijih događaja u glazbenom kalendaru ljudi svih kontinenata. Record Store Day je ove godine obilježen 13. travnja.

Izvorno zamišljen kao ideja koja bi bila pandan Danu besplatnih stripova (Free Comic Book Day), Dan prodavaonica ploča (Record Store Day) nastao je za vrijeme brainstorminga na poslovnom sastanku koji je okupio vlasnike nezavisnih glazbenih dućana u Baltimoreu u američkoj saveznoj državi Maryland. Hrvatska diskografska udruga je ove godine organizirala niz programa u glazbenim dućanima u nekoliko hrvatskih gradova.

Goran Komerički

 

 

 

 

 

 

IFPI Global Music Report 2019: Rast glazbene industrije ohrabruje dodatna ulaganja u lokalni repertoar

U doba streaminga valja nam znati kako se na Spotify dnevno uploada 20 tisuća pjesama.  I zato je važno imati diskografsku kompaniju iza sebe. Da vam poveća vidljivost.

 

Global Music Market 2018 in Numbers

Ukupan rast prodajnog dijela globalne glazbene industrije zbiva se ponajviše zbog sve većeg korištenja streaming servisa za uživanje u glazbi. Izvor: IFPI Global Music Report 2019

 

Prodaja glazbe na globalnoj razini u porastu je četvrtu godinu zaredom, a glazbeni streaming danas donosi gotovo polovicu prihoda diskografske industrije. To je osnovni naglasak iz godišnjeg izvještaja o glazbenom poslovanju koji je prošloga tjedna objavila Svjetska diskografska federacija IFPI. U brojkama to iznosi 19,1 milijarda dolara uz porast od 9,7 posto u odnosu na godinu dana ranije. Radi se o najvećem godišnjem porastu prihoda još od 1997. godine, kada je IFPI počeo mjeriti situaciju na kompletnom tržištu svijeta.

Izvještaj se odnosi na 2018. godinu, a grafikoni pokazuju kako je prihodima nadmašena i 2007. godina,. No, još uvijek je podosta udaljena od diskografski najsnažnije godine ovoga stoljeća – 2001. godine je diskografska industrija generirala 23,9 milijardi dolara prihoda. No, tada je u strukuturi prihoda 99,4 posto činila zarada od prodaje fizičkih diskografskih formata. Današnji prihodi donose više sastavnica: streamanje glazbe, digitalnu prodaju, prava od izvođenja snimaka, prihodi od korištenja glazbe za druge svrhe i prodaja fizičkih nosača zvuka.

U strukturi prihoda od straminga – koji čini najvažniji poticaj snažnom rastu indusrije, kako diskografske tako i glazbene ukupno – razlikuju se prihodi od pretplate na streaming servise i oni koji dolaze od slobodnog streamanja glazbe podržanog slušanjem reklamnih poruka. Ovo posljednje je, primjerice, uobičajeni poslovni model YouTube-a i djelomični model koji njeguje Spotify. Pretplata na streaming servise kao što su Spotify, Apple Music, Deezer i Amazon Music dostigao je rast od 33 posto. Njegov rast najveći je u Sjevernoj Americi gdje već nekoliko godina dostiže dvoznamenkastu stopu rasta. I on je dovoljan da, komentira Billboard, nadoknadi 10-postotni pad fizičke prodaje na godišnjoj razini, jednako kao i pad digitalnog downloada.

 

Global Recorded Music Industry Revenues

Porast prihoda od prodaje glazbe ostvaruje se četvrtu godinu zaredom, a najveće svjetsko glazbeno tržište je tržište Sjedinjenih Država. Izvor: IFPI Global Music Report 2019

 

Stu Bergen, predssjednik međunarodnog odjela Warner Music Group, pojasnio je kako živimo u doba streaminga i da, primjerice, Spotify daje jednake šanse velikim kompanijama i samostalnim izvođačima. To se može činiti dobitnom kombinacijom, biti sam svoj majstor na svjetskim platformama. Ipak, valja nam znati kako se na Spotify dnevno uploada 20 tisuća pjesama. I onda treba biti prepoznat i proširiti vidljivost svojega rada. ‘Pristup ‘uradi sam’ također traži dodatna ulaganja’, istaknuo je Bergen, ‘jer netko to mora učiniti kako bi se postigli rezultati.’

‘Četverogodišnji uzastpopni rast kompletno mijenja industriju’, izjavila je izvršna direktorica IFPI-ja Frances Moore na globalnoj konferenciji za medije, ‘potencijal i vizija su različiti no ranije, jer kada imate rast, tada možete i investirati. Ranije ste morali živjeti od-dana-do-dana. Radi se o odličnom polazištu za optimizam na razini industrije.’ Francis Moore je dodala kako uspjeh predvode najuspješniji izvođači, ‘privrženost i strast’ ljudi industrije i investicije u nove talente: ‘Potencijal je snažan, a rast industrije omogućuje nam da on bude iskorišten.’

Najbrže rastuća regija je Južna Amerika, a iza nje slijedi rast u Aziji i Australiji gdje je posebice potaknut globalnim uspjehom južnokorejske glazbene scene i izvođačima kao što su BTS i BLACKPINK. Zanimnljivo je kako je Europa ostala na sličnoj razini prihoda u odnosu na prošlu godinu, a to se objašnjava kontrastima između tržišta pojedinih zemalja. Njemačka je, primjerice, ostvarila pad od deset posto dok tržišta Velike Britanije, Švedske i Norveške osnažuju rast. Njemačka prolazi snažnu tranziciju iz tržišta usmjerenog na prodaju fizičkih kopija prema digitalnome, govore podaci. Godišnji izvještaj apostrofira Austriju i Irsku kao zemlje koje ostvaruju velik uspon diskografskih prihoda, onaj austrijski iznosi respektabilnih dvadeset posto. Na globalnoj razini najveće glazbeno tržište je tržište Sjedinjenih Država, a slijedi ga japansko. Velika Britanija je od Njemačke preuzela treću poziciju, a potom su Francuska i Južna Koreja. Kina je sedma s impresivnih 33 milijuna pretpaltnika streaming servisa, a među deset najuspješnijih lokalnih tržišta smjestili su se Australija, Kanada i Brazil.

 

2018 Figures by Format

Premda postoje snažna tržišta na kojima dominira prodaja fizičkih nosača zvuka, poput japanskog, poljskog ili njemačkog, nekada dominantni vid prodaje glazbe i dalje je u padu. Izvor: IFPI Global Music Report 2019

 

Nama značajan naglasak s londonskog lansiranja godišnjeg izvještaja IFPI-ja jest taj da je glazbeno poslovanje postalo globalno kao nikada ranije, ali i da je lokalni repertoar sve važniji i važniji. Adam Granite, izvršni potpredsjednik kompanije Universal Music, to je ilustrirao riječima kako su ‘mogućnosti izvođača da nađu put do globalne publike i povežu se direktno s obožavateljima jednostavnije no ikada’. Stu Bondell, izvršni potpredsjednik kompanije Sony, naglasio je kako postoji puno prilika na novorastućim lokalnim tržištima poput Kine ili Latinske Amerike. I dodao kako je mogućnost da lokalni hit iz bilo kojeg kuta svijeta postane globalnim hitom, veća negoli ikada ranije. ‘To može biti i pjesma na ne-engleskom jeziku’, podvukao je, ističući primjere izvođača iz Južne Amerike i Južne Koreje koji su uspjeli širom svijeta. J Balvin, primjerice, dolazi iz Kolumbije, a BTS s korejskog poluotoka.

‘Svako lokalno tržište traži jedinstveni pristup, ali ono što ohrabruje jest da na tržištima s najvećim potencijalima značajno raste lokalni repertoar’, pojasnio je Adam Granite, ‘zajednička nit koja povezuje sve teritorije jest naša odlučnost da se pronađu najbolji izvođači. Tu su važni naši lokalni timovi, jednako kao i spremnost na dugoročne inveesticije.’ U tom smislu su predstavnici najvećih diskografskih kompanija najavili dodatna ulaganja u lokalni repertoar u Europi i Latinskoj Americi. Stu Bergen prisnažio je cijelu priču podatkom kako bi Warnerove akvizicije poput kompanija Songkick, EMP ili Uproxx bile nezamislive bez ovakvog rasta prihoda unutar industrije. Izvršni direktor nezavisne etikete Concord Glen Barros objasnio je, također, kako cijeli razvoj donosi nove velike mogućnosti i malim kućama odakle, reći će,  ‘dolazi najveći broj inovacija i kretaivnosti. I to sve zajedno dovodi do većeg ulaska glazbe u živote ljudi’.

‘Ovo je doba investiranja u glazbu’, stoji u godišnjem izvještaju Svjetske diskografske federacije. Ali, jednako je važna i strast prema glazbi i menedžiranju glazbe. Ili, kako bi rekao izvršni potpredsjednik kompanije Warner Music za poslovni razvoj i diskografski veteran Ole Obermann: ‘Osnova funkcioniranja naše tvrtke je u tome da su svi u potpunosti fokusirani na rad s izvođačima na našem rosteru. Želimo da se naši umjetnici mogu usredotočiti na umjetnost i zato ćemo mi brinuti o poslu. Postoji ta predanost cilju kakva ne postoji kod drugih igrača u glazbenom ekosustavu. Samo diskografska kuća ima takav fokus, sposobnost i neophodno uvjerenje u mogućnost otkrivanja i podrške izvođačima.’

 

Global Top 10 Singles & Albums of 2018

Među globalno najuspješnijim singlovima i albumima, s dva izdanja su zastupljeni Ed Sheeran i grupa BTS. Izvor: IFPI Global Music Report 2019

 

Globalno najuspješniji izvođači u 2018. godini bili su Drake, BTS i Ed Sheeran. Najuspješnije pjesme godine glazbenoga poslovanja su ‘Havana’ Camile Cabello i Younga Thuga, Drakeova ‘God’s Plan’ i ‘Shape of You’ Eda Sheerana. Globalno najuspješniji albumi su soundtrack iz filma ‘The Greatest Showman’ i dvije ploče grupe BTS – ‘Love Yourself: Answer” i ‘Love Yourself: Tear’.

Lansiranje izvještaja ‘IFPI Global Music Report 2019’ održano je u Londonu. Putem globalne telefonske konferencije prisustvovali su mu novinari iz 19 zemalja svijeta, a među njima i hrvatski predstavnici, urednici Sound Reporta i Airplay Radio Charta.

(Goran Komerički)

 

 

Milenijalci i Generacija Z: Važnije je raspoloženje od glazbenog žanra.

Najvažnija razlika koja će nove generacije dijeliti od starih, čulo se na panelu ‘Playlista naših mladih: Koga slušaju Milenijalci – Štulića ili Cecu?’, jest taj da nestaju razlike među žanrovima. Uživanje u glazbi prepoznaje osjećaj prema pjesmi, a ne prema ladici u koju je svrstana.

 

Billie Eilish Glow in the Dark Bundle

Znate li kako heroina Generacije Z svoj novi album objavljuje i u formatima vinila i kasete? Foto: Službena internetska stranica Billie Eilish

 

Stvari su ovako postavljene. Želite li što prije preslušati novi album Billie Eilish, čekat ćete da otkuca ponoć i sekundu nakon toga pronaći kompletan projekt na zaslonu kompjutora ili, još bolje, pametnoga telefona. U trenutku izlaska albuma ‘When We Fall Asleep, Where Do We Go?’, nalazit ćete se gdje bilo i požudno slušati pjesme na streaming servisu. Vaša aplikacija za Deezer, Spotify, Google Play ili Apple Music je vaš dućan, a Billie je heroina kojoj se divite. Tako to jednostavno funkcionira – udobno i u skladu s prednostima novoga doba.  

Nekada je bilo drugačije – ploče Johnnyja Štulića, sastava ET, Tonyja Cetinskog ili grupe U2 čekale su se u ponoć ispred omiljenog dućana s pločama, kasetama i CD-jima. Uz malo sreće, dečki iz ET-ja bi se došetali do točno određene prodavaonice i potpisivali album u trenutku kad se pojavio. Ova druženja, dakako, nisu nestala: Taylor Swift, Pravila igre, Ariana Grande ili Ogenj i danas će se naći s ljudima koji ih vole u nekom od shopova ili store-ova. U Miamiju, Splitu, Osijeku, Londonu ili Zagrebu, svejedno. I družiti se, snimati selfieje i ponešto izvesti uživo. Ali, pristup čekanju glazbe i slušanju onoga što volimo – promijenio se. I ta promjena je, ako ćemo pravo, dobrodošla. A ona najviše zahvaća ljude koji se slabo sjećaju života bez interneta ili ne poznaju život bez Instagrama. Milenijalce ili pripadnike Generacije Z.

 

The New York Times će Generaciju Z opisati progresivnijom od mnogih u modernoj povijesti. Foto: Twitter profil The New York Times Styles

 

Glazba se danas sluša bilo kad i bilo gdje. I sluša se – sve više. Na svjetskoj razini to iznosi dva i pol sata, a u Americi četiri i pol sata dnevno. Najčešće u automobilu, ali učestalo i za šetnje ulicama ili rada za kompjutorom. Navike ljudi su takve da u svijetu 86 posto ljudi, navodi IFPI, sluša glazbu putem streaminga – u trenutku kada želi i što želi. Najzastupljenija platforma je YouTube, ali u kategoriji mlade publike – one u dobi između 16 i 24 godine – u glazbi se najviše uživa putem pretplate na odabrani streaming servis. Ipak, nova glazba se najčešće otkriva – putem radijskih programa. U svijetu. Je li tako i u Hrvatskoj? Prošlogodišnje Istraživanje HDU-a o navikama slušanja glazbe potvrdilo je da je i kod nas slično.

Istraživanje o glazbenim preferencijama Generacije Z koje je prošle godine provela kalifornijska medijska kompanija Sweety High – a prenio Forbes – govori kako mladi ljudi rođeni nakon 1996. godine najvažnijim izborom za otkrivanje i slušanje glazbe smatraju streaming servis Spotify. Na drugome mjestu za uživanje u glazbi nalazi se – radio. Zanimljivo je, ističe poslovni magazin, kako je u ovoj dobnoj skupini YouTube pao tek na četvrto mjesto, a prije njega smjestilo se i slušanje glazbe na formatu CD (!) albuma.

Ipak, radijske stanice namijenjene Generaciji Z našoj zemlji nedostaju. Oni i Milenijalci će zato glazbene heroje prvenstveno potražiti na drugim adresama. Na digitalnim platformama i glazbenim festivalima, u kafićima ili klupskim prostorima, svejedno. No, kao i sve ranije generacije, i mladi ljudi novoga doba na svoj će način pristupati glazbi i različito je tretirati. Kojem će se žanru najčešće prikloniti, ovisi o nizu faktora. No, sudeći po nedavnu istraživanju koje je proveo The New York Times, Generacija Z ima drugačiju vrstu svjesnosti, interesa, samostalnosti i odnosa prema seksualnom identitetu u odnosu na ranije generacije. A u skladu s time idu i preferencije prema stvaranju i slušanju glazbe različitih žanrova. U rasponu od Vojka V i Mimi Mercedez preko Mije Dimšić i Domenice do Jelene Karleuše i Seke Aleksić. Uzori su različiti – zovu li se oni Silente, Dua Lipa, Lay Z, Petar Grašo ili Billie Eilish, zapravo je svejedno. Glazba je globalnija kao nikada do sada, rečeno je na konferenciji IFPI-ja ovoga tjedna. Ali je i lokalna scena sve utjecajnija.

 

Danas je moguće pratiti rezultate popularnosti na dnevnoj razini. Ali, pogledajte koliko je glazbnih žanrova smješteno u Top 5 najstreamanijih pjesama. Foto: Instagram profil Victoria Monet

 

Forbes prenosi kako 97 posto ljudi iz Generacije Z na dnevnoj bazi sluša glazbu pet različitih žanrova. Stoga je i slušanje folk glazbe u Hrvatskoj daleko manje kontroverzni odabir no što je to bilo ranije, istaknuto je na zagrebačkom panelu u organizaciji Hrvatske diskografske udruge. Pri tome je, ističe američko istraživanje, pripadnicima najmlađe generacije glazba važna ili vrlo važna u životu i sluša se ponajviše na temelju raspoloženja. Dakle, na način da najbolje ilustrira trenutni mood.

I to je značajno za znati. Jer, svako doba ima svoje trendove i svoje pristupe. I načine na koji ti trendovi i ti pristupi utječu na glazbenu kulturu mladih. Na nama je da ih prepoznamo.

Na panelu ‘Playlista naših mladih: Koga poznaju Milenijalci – Štulića ili Cecu?’ sudjelovali su rock kritičar Hrvoje Horvat, kreativna direktorica diskografske kuće Croatia Records Nikolina Mazalin, urednica portala SoundReport Maja Trstenjak, član sastava Pravila igre Goran Belošević i novinarka s radija Laganinini FM Ivona Lenard. Pred potpuno ispunjenom dvoranom Muller zagrebačkog kina Europa, panel je vodila Adela Juhas iz Hrvatske diskografske udruge.

(Goran Komerički)

 

 

Streamanje glazbe omogućilo novi rast glazbene industrije

Američka glazbena industrija ostvarila je rast od 11,9 posto u odnosu na prošlu godinu, objavio je Billboard. Rast prihoda zahvaljuje se digitalnom streamingu. Podaci pokazuju kako je porast prihoda digitalnih platformi dvoznamenkast treću godinu zaredom.

 

U.S. Music Industry 01

Glazbena indusrija u Sjedinjenim Državama ostvaruje iznimne rezultate. Glazba je redovni suputnik naše svakodnevice. (screenshot: RIAA 2018 Yera-End Music Industry Revenue Report)

 

Podaci američke diskografske industrije koje je u četvrtak objavila Recording Industry Association of America (RIAA) govore o skoku na 9,846 milijardi dolara u 2018. godini u odnosu na 8,797 miljiardi dolara godinu dana ranije. Billboard navodi sintagmu ‘eksplozivni rast streaminga’ kako bi osnažio podatke koji govore o trećoj godini zaredom u kojoj platforme za streamanje glazbe rastu u dvoznamenkastim brojkama. Što se tiče prošle godine, radi se o porastu od 30,1 posto i iznosi 7,37 milijardi dolara. I to samo u jednoj godini. S dodatkom kako se stopa rasta povećala, jer je, primjerice, u protekle dvije godine rast straminga iznosio 15,5 odnosno 11,4 posto. Tome valja pridodati i kako je porastao broj pretplatnika servisa kao što su Spotify i Apple Music. I to za 42, 4 posto u odnosu na 2017. godinu.

 

U.S. Music Industry 02.png

Streamanje glazbe najvažnija je navika svakodnevnog uživanja u glazbi. (screenshot: RIAA 2018 Yera-End Music Industry Revenue Report)

 

Unutar streaminga, poslovni modeli slušanja sadržaja na zahtjev dominirali su prihodima sa 6,163 milijarde dolara dok su programirani straming poput radijskoga i satelitski radijski prijenosi donijeli 934 milijjuna dolara. Ti iznosi uključuju i prihode koje je osigurala kolektivna neprofitna organizacija SoundExchange zadužena za prikupljanje prihoda od diskografskih prava, jednako kao i izravna plaćanja servisima kao što je Pandora Radio. Istovremeno, rast prihoda praćenja oglasa na zahtjev – poslovnih modela kakve njeguju YouTube i djelomično Spotify – povećao se na 759,5 milijuna dolara. Međutim, od takvog načina poslovanja, koji čini trećinu ukupne usluge streamanja u Americi, industrija ima svega osam posto ukupnog prihoda.

Most popular music streaming services in teh United States

Najpopularniji streaming servisi na tržištu Sjedinjenih Država – Apple Music i Spotify – još nisu došli u Hrvatsku. (screenshot: statista.com)

 

Izvještaj koji je RIAA objavila, jednako tako, pokazuje pad digitalnog downloada i prodaje  fizičkih formata kao što su CD i vinilna ploča. Fizičko posjedovanje glazbe sve manje je privlačno, važnije je imati mogućnost uživanja u pjesmama ili albumima bez potrebe da ih posjedujete. Digitalni download pjesama i digitalni download albuma pali su za oko 27,8 posto kod pjesama i 25,2 posto kod albuma. Pao je i prihod od prodaje ringtonova, nekadašnjih perjanica digitalnog downloada. Cijene pjesama i albuma u digitalnom downloadu ostale su na sličnim razinama od oko 1,23 dolara po pjesmi odnosno deset dolara po albumu.

Istovremeno jaku godinu je imala prodaja prava za korištenje glazbe u audio-vizualnim djelima i marketingu kao što su korištenje glazbe za filmove, televizijske emisije, video igre ili marketinške kampanje. Porast tog dijela prihoda ostvaren je na razini od 23 posto.

 

U.S. Music Industry 03

Pretplata na streaming servise donosi najveći prihod unutar kanala za streamanje glazbe. (screenshot: RIAA 2018 Yera-End Music Industry Revenue Report)

 

Najveći gubitnik u poslovanju glazbene industrije svakako je format CD-a. Ukupna prodaja na područuju Sjedinjenih Država iznosila je 52 milijuna jedinica što je za 40,7 posto manje od 87,7 milijuna u prošloj godini. U međuvremenu je ‘omiljeni format zaljubljenika indie glazbe’, kako će format vinilne ploče titulirati Billboard, ostvario rast od 7,2 posto i dosegao brojku od 16,7 milijuna primjeraka. U prihodima taj porast iznosi 7,9 posto jer – unatoč padu prodaje – cijene CD-a i vinila rastu.

Kada se svi ovi podaci uzmu u obzir, tada dolazimo do toga da – u ukupnim prihodima od snimljene glazbe u Sjedinjenim Državama – 85,4 posto prihoda dolazi od digitalnog poslovanja. Fizički formati čine 11,7 posto, a prodaja glazbe za korištenje svega 2,9 posto.

 

HDU Istraživanje navike slušanja glazbe 02

Maleni broj ispitanika Istraživanja o navikama slušanja glazbe u Hrvatskoj opredijelilo se za najjednostavniju metodu uživanja u glazbi. (screenshot: HDU Istraživanje o navikama slušanja glazbe 2018.)

 

Kada je o Hrvatskoj riječ, udio prihoda od streamanja glazbe u ukupnom poslovanju domaće glazbene industrije daleko su manji. Prošlogodišnje Istraživanje o navikama slušanja glazbe, koje je naručila Hrvatska diskografska udruga (HDU), pokazalo je kako svega 16 posto ljudi u našoj zemlji sluša glazbu putem streaming servisa.

Hrvatska ima mogućnost streamanja glazbe putem dva streaming servisa – Deezera i Google Playja. Najveći svjetski igrači – kao što su Spotify i Apple Music – još nisu dostupni u našoj zemlji. A samim time niti privlačnost korištenja digitalnih kolekcija, personaliziranih playlista i radijskih podcasta u glazbenom mainstreamu.

 

Drake: Od ‘Michaela Jacksona svjetskoga streaminga’ do najuspješnijeg umjetnika glazbene industrije

Prema podacima globalne prodaje i glazbenoga streaminga Drake je najuspješniji izvođač na svijetu, objavila je Svjetska diskografska federacija IFPI. Lista odražava globalne trendove prošle kalendarske godine.

IFPI Global Artist Chart

foto: Top 10 globalnoga uspjeha za 2018. godinu prema podacima IFPI-ja (izvor: IFPI)

Drake je globalno najuspješniji izvođač prema podacima streaminga i prodaje. Tako je i službeno potvrđeno ono što se moglo pretpostaviti slijedom događaja u diskografskoj godini. Jer, u jednom trenutku činilo se kako se ono što Drake dotakne, istog trena pretvori u zlato.  Međunarodna organizacija koja predstavlja svjetsku diskografsku industriju je kanadskom reperu dodijelila priznanje ‘Global Recording Artist Of The Year Award’. Vlasnik hit-singlova ‘God’s Plan’, ‘Nice for What’ i ‘In My Feelings’ jedini je izvođač u svijetu koji je po drugi put zaslužio ovo priznanje. Prethodno mu je bilo dodijeljeno 2016. godine.

Podsjetimo, Drake je posve obiolježio impresivnu glazbenu godinu. Streaming servis Apple Music, na kojemu je sredinom ljeta dosegao nevjerojatnu brojku od 10 milijardi streamova, nazvat će ga alkemičarem glazbene i društvene virtualnosti, a kreativni direktor globalnog radija Beats 1 Zane Lowe izreći će kako je kanadska hip hop zvijezda ‘Michael Jackson svjetskoga streaminga’. Njegovo prvo prošlogodišnje izdanje – EP ‘Scary Hours’ – donijelo mu je milijardu streamanja u jednome tjednu, a dvostruki album Scorpion rušenje rekorda starog 54 godine. Drake se, naime, među prvih deset najutjecajnije svjetske liste singlova, američkog Hot 100, istovremeno našao sa njih sedam. Koliko je to velika stvar, reći će nam podatak kako su prijašnji rekorderi iz 1964. godine bili članovi grupe The Beatles. Liverpulska četvorka imala ih je – šest.

Istovremeno, album ‘Scorpion’ je prvi album čije pjesme su dosegle milijardu slušanja putem različitih platformi za streamanje glazbe. Prema podacima servisa Apple Music, album se plasirao na prvu poziciju u čak 92 zemlje.

I još! Videospotovi ‘God’s Plan’ i ‘In My Feelings’ postali su mu viralni i pokazali – ljudskost. Primjer empatije u postupku darovanja milijuna dolara neznanim ljudima na ulicama Miamija – među kojima su izbjeglice, beskućnici, nadareni studenti, tinejdžeri, vatrogasna društva, domovi za napuštene osobe, dječji vrtići i ljudi u supermarketu – ovjekovječenog u spotu za ‘God’s Plan’ pokazuje koliko je moguće daleko ići u širenju dobra. S druge strane, iznimna viralnost koreografije povodom videa za ‘In My Feelings’ nagnala je javne službe Sjedinjenih Država da objave molbu stanovnicima Amerike da budu pažljivi u prometu prilikom snimanja vlastite video koreografije.

Album ‘Scorpion’ donio je njegove dvije glazbene strane – hip hop i R&B – ali i utkao u sebe mnoštvo introspektivne i lirike u kojoj se tražilo podosta odgovora na pitanja iz njegova privatnoga života, a godinu je proveo gostujući na nizu singlova sudionika glazbene scene – od Kanye Westa do Bada Bunnyja. Drake je postao puno više od glazbene zvijezde i prometnuo se u kulturni fenomen modernoga doba.

Priznanje ‘IFPI Global Recording Artist of the Year’ dodjeljuje se šestu godinu zaredom kao priznanje koje odražava umjetnikov svjetski uspjeh u digitalnim i fizičkim glazbenim formatima, od streama do vinila. Prijašnjih godina primatelji prestižne nagrade bili su i One Direction (2013.), Taylor Swift (2014.), Adele (2015.) i Ed Sheeran (2017.).

Kriteriji priznanja ‘IFPI Global Recording Artist of the Year’ uključuju podatke o prodajnim i rezultatima ekvivalentne prodaje albuma u različitim digitalnim i fizičkim formatima i na različitim platformama. Podaci se odnose na cijelu kalendarsku godinu, a objavljena lista uključuje svu glazbu svakog pojedinog izvođača, a ne samo jednu pjesmu ili album.

Artwork Drake Scorpion

Album ‘Scorpion’ potvrdio je Drakea kao neprikosnovenog vladara svjetskoga streaminga i globalnog glazbenog uspjeha.

‘To što je Drake po drugi put osvojio ovu nagradu svjedoči o njegovom kontinuiranom globalnom prizivu i njegovoj sposobnosti angažiranja i povezivanja sa svojim slušateljima’, izjavila je Frances Moore, izvršna direktorica IFPI-ja. Iza Drakea, na listi su se – redom – našli BTS, Ed Sheeran, Post Malone, Eminem, Queen, Imagine Dragons, Ariana Grande, Lady Gaga i Bruno Mars. Analiza toga poretka pruža nam odgovore i na pitanja globalnih trendova prošle kalendarske godine. Među njima se nalaze filmski naslovi (‘A Star Is Born’, ‘Bohemian Rhapsody’), koncertne turneje (Ed Sheeran, Imagine DRagons), veliki stadionski događaji (Bruno Mars na SuperBowlu), snaga hip hop kulture (Drake, Post Malone, Eminem), globalni uspjeh K-popa (BTS) i događaji oko nove vladarice pop scene (Ariana Grande).

Nagrada ‘IFPI Global Recording Artist of the Year’ i lista najuspješnijih globalnih izvođača jedini su službeni rang koji donosi precizne podatke o uspjehu glazbenika i njihovih radova na globalnoj razini.

 

Radijska platforma u svijetu bilježi najveći doseg. Gdje je radio u Hrvatskoj?

‘Čak i u današnjem svijetu digitalnih komunikacija, radio doseže više ljudi negoli bilo koja druga medijska platforma’, poručio je glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres povodom Svjetskoga dana radija.

World Radio Day 2019.jpg-large

foto: UNESCO

Hoćete li se iznenaditi podatkom kako je AM/FM radio medijska platforma s najvećim dosegom u svijetu medija? Aktualni podaci agencije Nielsen pokazuju kako je radio na području Sjedinjenih Država sa svojih 93 posto dostupnosti nadmašio televiziju za punih pet posto. I još! Radio je jači i od Googlea. Brojke pokazuju kako američki građani u većem broju slušaju radio negoli što posjećuju tražilice ili društvene mreže.

WMF I-03 - Monthly U.S. Reach Places

Doseg radija veći je od dosega internetskih tražilica i društvenih mreža. Izvor: The 2018 Audio Today Report istraživačke agencije Nielsen.

Je li se tome za čuditi? Nimalo. Jer, način života 21. stoljeća i radio vole se javno. Životne navike, tempo svakodnevice i prenosivost digitalne tehnologije doveli su do toga da su audio sadržaji potpuno zavladali hijerarhijom sadržaja. Slušanje glazbe u izrazitom je porastu (samo u Americi glazba se sluša 32 sata dnevno što je porast od sedam sati u dvije godine), a podaci – kako oni iz ‘360 Report Highlights’ agencije Nielsen za američko, tako i HDU-a o ‘Navikama slušanja glazbe’ za Hrvatsku – govore kako ljudi novu glazbu traže prvenstveno na radiju. A radijsku stanicu će 70 posto slušatelja odabrati na temelju odabira glazbe.

Istovremeno, radio i dalje dominira automobilom, ali se sluša i na pametnom telefonu, tabletu, stolnom kompjutoru – uživo ili u obliku podcasta, putem zaslona na IPTV platformama i pomoću radijskih aplikacija.

WMF I-01 - Weekly U.S. Reach

Radijska platforma stabilna je u svim dobnim skupinama. Izvor: The 2018 Audio Today Report istraživačke agencije Nielsen.

Radijski podcasti su još jedna velika priča. Susan Marjatti, izvršna direktorica Radija Canada u izjavi za HR2 objasnila je kako su u samo jednoj godini s njihove platforme za podcaste – u državi koja ima 40 milijuna ljudi – oni downloadani preko 100 milijuna puta. Istovremeno, Briatnska medijska kompanija Global Media Entertainment – vlasnik stanica Capital Radio, Classic FM, LBC i Heart – je početkom prošle godine objavila porast godišnjeg prihoda od marketinga za dvanaest milijuna funti. I zato riječ radio danas poprima novo značenje. Jer, radio jest sasvim vintage, ali i ‘slijedeća velika stvar’ u svijetu medija. To je još 2006. godine u Zagrebu najavio Philip Kotler i tome danas u svijetu zorno svjedočimo.

Radijska industrija u Hrvatskoj se, međutim, suočava s posve drugačijim izazovima. Ona se bavi osnovnim radijskim receptima i ponavlja desetljećima staru mantru: ‘Radio će opstati’. Premda se čini suprotno, formatiranih stanica – uglavnom rađenih po recepturi sredine prošloga desetljeća – razmjerno je malo i sliče kao jaje jajetu. S druge strane, privatni sektor, primjerice, ne prepoznaje model news/talk ili sportskog radija kao poticajne programske forme. Multimedijalne platforme za plasman radijskih sadržaja slabo se razvijaju, a prihodi od marketinga ne rastu sukladno snazi dosega i prisutnosti radijskih sadržaja. ‘Osobni’ PR radijske medijske platforme nalazimo u tragovima, a senzibiliziranje poslovnih subjekata za prepoznavanjem prednosti radija maleno je. Uz to, kod nas ne postoje slojevite metode istraživanja programa i slušanosti radijskih stanica, prijeko potrebnih uspješnom poslovanju. Tome možemo pridodati zastarjeli software koji se upotrebljava na većini radijskih stanica i izgubljeni entuzijazam, toliko potreban za razvoj kreativnosti i poslovne uspješnosti radijskih projekata.

WMF I-02 Formats

Od mnoštva radijskih formata, domaća radijska industrija preoznaje tek koji.  Izvor: The 2018 Audio Today Report istraživačke agencije Nielsen.

Zanimljivo je kako američko istraživanje agencije Nielsen (za Hrvatsku takva vrsta istraživanja nije objavljena) pokazuje kako Milenijalci slušaju AM/FM radio otprilike u istom omjeru kao i ukupno stanovništvo dok je televizija zabilježila pad od frapantnih deset posto. U toj kategoriji publike, pametni telefon je druga platforma po snazi dosega (radio je prvi). Postoci su 92 posto za radio, 90 za smartphone, a 78 za televiziju. I to su podaci koji zorno pokazuju kako se radijska industrija sadržajem i pristupom prilagodila novim zahtjevima digitalnoga doba.

Kod generacije Z postoje novi izazovi koji se usmjeravaju i prema pronalaženju optimalnih načina distribucije radijskih sadržaja i njihove dostupnosti na različitim platformama. Ali, stvari su jednostavne. Glazba je – govore istraživanja – za uspjeh komercijalnog radija najvažnije sredstvo. S druge strane, prepoznavanje duha vremena leži u kreaciji atraktivnih sadržaja, komunikacije i radijskih personalityja bliskih generaciji Z. Hoće li oni biti radijski influenceri ili vrhunski DJ-ji tek je pitanje poslovnog modela.

WMF I-07 - Teens

Prema istraživanju, tinejdžeri u Americi radijske programe slušaju više od prosjeka. Izvor: The 2018 Audio Today Report istraživačke agencije Nielsen.

Hrvatska u tome smislu iznimno zaostaje, jer se stav kako je ‘radio pregazilo vrijeme’ ukorijenio toliko duboko da u moru od 150 radijskih stanica u zemlji, radijske formate za populaciju mlađu od 25 godina možemo prebrojati na prste jedne ruke. Ako i toliko. I to je, svakako, jedno od tržišta na kojemu se mogu pronaći nove mogućnosti i novi izazovi. A borba za naklonost slušatelja?

Lewis Carnie, glavni urednik najslušanije europske radijske stanice BBC-jeva Radija 2, u programu HR2 je sasvim lijepo to objasnio rečenicom kako je ‘glazba vrlo važna, ali nije najvažnija’. I dodao: ‘Za nas su najvažniji ljudi koji prezentiraju. Slavni prezenteri dovode publiku.’ Jedan od recepata, dakako, glasi: jasno odabrana ciljana publika, kontinuitet glazbene slike, svakodnevna pojavnost atraktivnih prezentera i aktivnost radija koji će biti svugdje gdje se nalaze njegovi slušatelji. I koji će za njih organizirati događaje: u eteru, virtualnom svijetu i na javnom prostoru.

Dakle? Na Svjetski dan radija podsjećamo se njegove snage i činjnice kako je radio, istaknut će Antonio Guterres, ‘osobna, interaktivna platforma na kojoj ljudi mogu prenijeti svoje poglede, brige i pritužbe’. Uz dodatak: ‘Radio može stvoriti zajednicu.’ A to i jest ono posebno u svijetu brzoga tempa i raspršenih komunikacija.

(Goran Komerički)

 

 

Global Release Day

Petak, 10. srpnja označit će novo doba u distribuciji glazbe. Taj će dan biti prvi globalno usklađeni dan za objavljivanje nove glazbe, takozvani Global Release Day. Nakon mjeseci pregovora IFPI-ja, Međunarodne udruge diskografa, s predstavnicima glazbenika, njihovim udrugama, potom s trgovcima i samim diskografskim kućama, postignut je dogovor o petku kao danu za objavljivanje novih izdanja.

Dogovor je podržalo više od 45 zemalja, uključujući SAD, Veliku Britaniju, Francusku, Njemačku i Australiju, prenosi Billboard. Ipak nekoliko je zemalja, posebno u Aziji zadržalo pravom objavljivanja domaćih izdanja neki drugi dan. U Japanu će, naprimjer, domaći glazbenici objavljivati srijedom.

Trenutačno se glazbena izdanja na različitim tržištima objavljuju u različite dane u tjednu – ponedjeljkom u Velikoj Britaniji i Francuskoj, utorkom u SAD-u i Kanadi, petkom u Australiji, Irskoj i Njemačkoj.

Dogovorivši petak kao jedinstveni dan za objavljivanje novih izdanja na mnogim tržištima, bilo da se radi o singlovima ili albumima, fizičkim ili digitalnim izdanjima, u Međunarodnoj udruzi diskografa nadaju se da će stvoriti veće zanimanje za nova izdanja i, a to je poseban razlog, pomoći u prevenciji piratstva.

“Učinili smo to, prije svega, zbog potrošača”, istaknula je predsjednica udruge Frances Moore. “S različitih smo tržišta dobili informacije kako konzumenti glazbe petkom i subotom imaju najviše vremena za slušanje nove glazbe, jedinstveni dan objavljivanja će povećati aktivnosti na društvenim mrežama i, nadamo se, povećati prodaju.”

Nije slučajno odabran niti srpanj, jer tijekom ljetnih je mjeseci uvijek manje novih izdanja, pa se svi mogući problemi mogu bez većih poteškoća riješiti do jeseni.

Mnoge se uključene strane slažu kako je glazbeno tržište, uz digitalnu distribuciju, postalo tržište bez granica. Mnogi izvođači svoja nova izdanja već sad objavljuju na isti dan u cijelom svijetu.

Naravno, inicijativa nije prošla bez primjedbi, a jedna od većih je kako jedinstven dan objavljivanja pogoduje izvođačima srednje struje, dok će takozvana manja izdanja ostati u sjeni.

Hoće li i koliko nov način distribucije pomoći pri povećanju prodaje glazbenih izdanja, i kome, pokazat će vrijeme.

Prince na Facebooku

Prince je prošli utorak napokon pokrenuo svoju službenu stranicu na Facebooku. Do danas je skupio više od milijun i sedamsto tisuća fanova, a na stranici je objavljen cijeli niz linkova na njegove izvedbe i detalje vezane uz dva albuma koji su objavljeni prije nekoliko dana – samostalni “Art Official Age”, te “PLECTRUMELECTRUM”, prvi album koji je objavio sa svojim trenutačnim pratećim bendom, ženskim triom 3rdeyegirl.

Povodom pridruživanja Facebooku, Prince je pozvao obožavatelje da mu postave pitanja. Stiglo ih je više od četiri tisuće, no do danas je s tri riječi i s linkom na tekst odgovorio tek na jedno, neobično tehničko pitanje na koje odgovor mogu razumjeti i zanima vjerojatno tek najzagriženije audiofile.

S obzirom na poznato Princeovo obijanje korištenja društvenih mreža i općenito interneta kao nužnog zla, u tjedan dana smo dobili vjerojatno i više nego smo mogli očekivati.

Glazbena industrija: Mjerenje vrijednosti britanske glazbe / CD još uvijek “Big In Japan”

Ukupna vrijednost britanske glazbene industrije prošle je godine, u odnosu na godinu prije, narasla za 9 posto, na 3 milijarde i 800 milijuna funta – glavna je vijest koja se može iščitati iz novog izvješća koje je objavila organizacija UK Music, a prenosi The Guardian.

Iako se često izjednačava s diskografskim kućama i objavljivanjem glazbe, glazbena industrija uključuje i brojne druge aspekte trgovanja glazbom – koncerte i festivale, prava na korištenje glazbe u medijima, od reklamnih poruka, filmova i televizijskih emisija do interneta, potom studije za snimanje glazbe, menadžere, distributere glazbe i društva za skupljanje prihoda od emitiranja glazbe u medijima.

U dokumentu naslovljenom “Mjerenje glazbe” ističe se kako je prihod koji ostvaruju glazbenici, pjevači, skladatelji i autori tekstova narastao za 6 posto, a prihod koji je ostvaren koncertima za čak 20 posto u odnosu na 2013. godinu.

Kako se moglo i predvidjeti, jedino područje na kojem je ostvaren pad je prodaja snimljene glazbe.

U britanskoj glazbenoj industriji stalno je zaposleno više od 110 tisuća ljudi, od toga 67 tisuća profesionalnih glazbenika.

Treba spomenuti i kako u izvješće nisu uključeni prihodi mnogih djelatnosti koje ne čine jezgru glazbene industrije, ali su važne u njezinu funkcioniranju, a to su, među ostalim, prihodi trgovina za digitalnu i fizičku prodaju glazbe, prodaja glazbenih instrumenata, glazbene novine i portali, odvjetnici, knjigovođe i zaštitarske službe.

Komentirajući izvješće, britanski ministar kulture Sajid Javid istaknuo je kako glazba ne samo da pridonosi ekonomskom rastu, već ima i važnu ulogu u pronošenju britanske kulture u svakom kutku planeta.

Nastavi čitati Glazbena industrija: Mjerenje vrijednosti britanske glazbe / CD još uvijek “Big In Japan”