Arhive oznaka: IMPALA

Pripremite se, u Hrvatsku uskoro dolazi Spotify

‘Dolazak Spotifyja bit će game changer u Hrvatskoj i cijeloj regiji’, ističe predsjednik asocijacije nezavisnih diskografa Runda Dario Draštata.

 

RDD #1 Dario Drastata
‘Povećanje prihoda u glazbenoj industriji otvorit će više prostora za nova radna mjesta. I to ne samo usko specijalizirana za glazbu, već i u svim poslovima koji su sekundarno vezani uz ovaj glazbeni, kao što su poslovi vezani uz marketing, dizajn i oglašavanje’, ističe predsjednik regionalne asocijacije Runda Dario Draštata. Foto: Runda Official

 

Spotify uskoro dolazi u Hrvatsku. I to je vijest koja će razvedriti sve sudionike glazbene industrije, ali i razveseliti ljubitelje glazbe u našoj zemlji. Prema informacijama koje su dostupne – ali i istupima na prošlotjednoj konferenciji Runda Digital Day #01 – jasno je kako se radi o danima ili tjednima. Jer, ukoliko ga ne dočekamo do kraja studenoga, mogli bismo se regularno služiti Spotifyjem s početkom slijedeće godine.

Prezentacija direktorice Odjela za nezavisne diskografe kompanije Spotify u Zagrebu, naime, bila je opsežna i inspirativna. Jennifer Masset pokazala je alate i mogućnosti koje Spotify pruža izvođačima i diskografima i objasnila zašto je slušanje glazbe i ulaz u svijet više desetine milijuna pjesama putem aplikacije švedskog servisa iznimno ugodno iskustvo. Sa strane korisnika, ali i kreativnih odnosno poslovnih sudionika glazbene scene. Istovremeno, izvršna direktorica Impale Helen Smith odisala je optimizmom i susretljivošću, objašnjavajući kakva je uloga nezavisnih diskografa u krajoliku kompletnog glazbenog poslovanja i umjetničkog prostora u kojemu se nalaze glazbenici, diskografi i drugi kreativci.

 

RDD #1 Spotify

Mogućnosti koje Spotify daje sudionicima glazbene industrije, ali i ljubiteljima glazbe, velike su. O tome je na konferenciji Runda Digital Day #1 u Zagrebu govorila Jennifer Masset, čelnica odjela za podršku nezavisnim diskografima kompanije Spotify. Foto: Facebook Fan page Runda

 

Dolazak Spotifyja, s druge strane, važan je u mnogim kontekstima razvoja industrije i prepoznatljivosti važnosti glazbe u svakodnevnom životu. Ali i poticaj za razvoj digitalnog diskursa korištenja, kreiranja i uživanja u glazbi novoga doba. To je bila prilika i za razgovor o statusu digitalnog na području regije. Predsjednik regionalne asocijacije nezavisnih diskografa Runda Dario Draštata reći će kako je došlo vrijeme da se Hrvatska i regija uključe u svjetske tokove na području digitanog  glazbenog iskustva. O tome smo razgovarali u tjednom glazbenom magazinu Drugi izbor, koji se ponedjeljkom navečer emitira u programu HR2.

Pa, dakle, koliko je Hrvatska u glazbenom smislu – digitalno osviještena?

Rekao bih da nismo ni blizu onome koliko bismo mi, koji sudjelujemo u glazbenom poslovanju, željeli da budemo. Imamo jako puno prostora da budemo digitalno puno osvješteniji, jer znamo da nove generacije slušaju glazbu uglavnom digitalnim putem. Vjerujem kako je ova naša konferencija dala doprinos tome da ljudi koji se bave glazbenim poslom, shvate što je sve u digitalnom dobu potrebno kako bi se promovirala glazba. I što je važno da bi se prilagodili onome što je u nekim drugim dijelovima Europe realnost, a kod nas još uvijek nije. Mi smo, zapravo, na neki način ograničeni u tom digitalnom svijetu, jer imamo samo Deezer. Vjerujem kako ćemo se – s dolaskom servisa Spotify, Apple Music i ostalih – vrlo uskoro priključiti ostatku Europe i svijeta.

Spotify je naš ulaz u digitalno doba

Ima puno prednosti kada uživate u glazbi putem jednog dodira na aplikaciju streaming servisa. Primjerice, lijepo je sjediti u fotelji i imati pristup do 50 milijuna pjesama.

Apsolutno! To su servisi koji nam omogućuju da, zapravo, svu glazbu svijeta imamo na svome dlanu odnosno u svojemu smartphoneu ili iPadu ili bilo kakvom pametnom uređaju. Mislim da je, nakon različitih svjetskih regija, vrijeme da konačno i Hrvatska i naša regija dobije svoj dio u cijeloj toj priči. Poslovno govoreći, valja imati na pameti da je, prema zadnjem izvještaju IFPI-ja, kompletan prihod od glazbenog poslovanja porastao za 9,7%, dok je onaj od streaminga porastao za 34 posto čime je sada streaming u ukupnom prihodu glazbene industrije zastupljen sa 47 posto. Na nekim teritorijima kao što je Njemačka, čak 64 posto prihoda dolazi od streaminga, a sve drugo od fizičke prodaje, sinkronizacijskih prava i susjednih prava koja su vezana za glazbenu industriju. Do sada u regiji nismo formirali digitalno tržište, ali dolaskom  vjerujem da će se, dolaskom Spotifyja, to drastično promijeniti. To će biti ono što se u poslu zove game changer i siguran sam da će i te kako utjecati. I to ne samo na glazbenu industriju, nego na cijelu sliku zabavne industrije uopće. Kao što je, uostalom, učinio dolazak HBO-a ili Netflixa na teritoriju video formata. Nakon Spotifyja je samo pitanje dana, kada će u našu regiju ući i ostali servisi poput Apple Musica.

 

AIMConnect-Day3-JenniferMcCord-Edits-73

Runda se bavi poslovima koji bi trebali unaprijediti situaciju na tržištu i dovući što više globalnih igrača na našu scenu, ističe Dario Draštata. Foto: Prizor s konferencije AIM Connected u Londonu, Jennifer McCord @AIM

 

Svi rejtinzi pokazuju kako je činjenica da 50 milijuna pjesama nosimo u džepu, promijenila načine shvaćanja pristupa glazbi i audio sadržajima. Spotify se u Hrvatskoj još čini kao san. Kako će diskografi pristupati distribuciji glazbe putem Spotifyja?

Diskografi neće samo distribuirati, već će i promovirati svoja izdanja, ali i birati načine na koji će na servisu biti prisutni. Jer, Spotify je više od običnog streaming servisa. Spotify vam daje mogućnost da, primjerice, prodajete karte za koncerte, distribuirate merchandise ili da povežete svoje artističke račune sa svojim društvenim mrežama. Na taj način, on nudi puno više mogućnosti nego neki drugi streaming servisi.

Ono što je u cijeloj ovoj priči dosta bitno jest da dolaskom Spotifyja, mi konačno ulazimo u to neko digitalno doba koje je do sada zaobilazilo našu regiju. Moramo biti svjesni da nas je preskočila faza legalnog digitalnog downloada. On se kod nas nije dogodilo. I upravo je tu pozicija Runde, kao jedne regionalne asocijacije koja se bavi poslovima koji bi trebali unaprijediti situaciju na tržištu i dovući što više globalnih igrača na našu scenu. Da, kao regija, dobijemo priliku da se izborimo za svoje mjesto pod tim globalnim nebom streaminga. Mislim da smo, za sada, u tome uspjeli: početkom godine smo doveli Spotify na festival MENT u Ljubljanu, a sad smo ga doveli u Zagreb. Slijedeći korak je da ga dovedemo u ostale dijelove naše regije. Vjerujem da ćemo uspjeti u tome i siguran sam a će to u mnogo čemu promijeniti situaciju u glazbenoj industriji i glazbenom poslovnom svijetu u ovoj regiji. A siguran sam da će to prepoznati i svi ljubitelji glazbe.

To nam daje novi vjetar u leđa, mogućnost da ne moramo više ovisiti samo o sebi već se uključujemo u globalni svijet promoviranja i komercijalizacije glazbe.

 

Streaming services

Na streaming servisima se, ovoga trenutka, nalazi 50 milijuna pjesama. Oni donose jednostavan pristup glazbi koju slušamo.

 

Dolazak servisa potiče nove investicije

Što dolazak Spotifyja u Hrvatsku i cijelu regiju može značiti za cijelu scenu? Svakako veći prihod za industriju, ali i veći doseg samih radova naših autora i izvođača.

Apsolutno. Mislim, nije to neki čarobni štapić koji će svima promijeniti živote, ali – s druge strane – moramo biti pripremni za dolazak velikih servisa kao što je Spotify. I upravo zato se dogodio Runda Digital Day. Kako bi pripremili niz diskografa koji su prisutni u regiji – od onih najmanjih do onih velikih – za tu situaciju kada će ta digitalna revolucija doći kod nas. Moramo promijeniti način poslovanja.

Do sada nismo bili pod velikim utjecajem streaming servisa. Ali sam siguran da će dolazak velikih streaming servisa, kao i u ostatku svijeta, to činiti veliki ili najveći dio prihoda glazbene industrije. I zbog toga  je bitno da svi igrači na sceni budu svjesni toga i za to se pripreme na najbolji mogući način.

To je uloga Runde. Mi smo ovdje da pružimo nova saznanja i nove informacije, da povežemo izdavače koji su prisutni u regiji s onima koji su u Europi i nalaze se na razvijenijim tržištima. Važno nam je primijeniti njihova znanja i njihova iskustva na naš teren i priključiti se onome što je normalno i što cijeli svijet već konzumira i prakticira. Znamo kako će u dvije ili tri godine nakon dolaska Spotifyja i ostalih servisa, streaming  postati glavni prihod svih izdavača.  Dakako, ako sve bude kao u ostatku svijeta, a ne vidim razloga da ne bude. To onda znači nove investicije u nove izvođače, nove programe, promocije, koncerte i sve ostalo.

Jednostavno moramo biti svjesni da diskografi danas, prema podacima Hrvatske diskografske udruge, 80 posto svoje dobiti reinvestiraju  u nova izdanja. To je i u svjetskim razmjerima vrlo velika brojka. Spotify i drugi servisi će nam, vjerujem, omogućiti da nastavimo u tom smjeru i budemo još i bolji.

Ono što nas najviše muči, jest to da je tehnologija nekoliko koraka ispred nas. Mi smo do sada kasnili za ostatkom svijeta, a sada hvatamo taj korak i na nama je da ga iskoristimo na najbolji mogući način.

 

2018 Figures by Format

Rast prihoda od digitala u porastu je iz godine u godinu, govore podaci Svjetske diskografske federacije IFPI.

 

Može li se reći kako su streaming servisi, na neki način, više fer i prema umjetnicima glazbe. Prema autorima i izvođačima.  Jer svako privatno slušanje pjesme ili albuma donosi novi prihod izvođaču u odnosu na razdoblje kada su oni dobivali diskografski prihod samo od jedne privatne akcije kupovine albuma u dućanu.

Na žalost, u ovom trenutku su prihodi od streaminga kod nas još uvijek premali da bi rekli da su oni adekvatni onima koji su nekada bila od prodaje CD-a ili ploča. Nadam se da će se to u budućnosti promijeniti. Copyright direktiva na nivou Europske Unije – za koju se borila cijela nezavisna diskografska scena – će nam to omogućiti. Mislim da će u budućnosti diskografi i izvođači dobivati puno više nego što dobivaju sada.

Tako ćemo doći na ono što si, zapravo, sada rekao. Da ćemo dobivati puno više za kreativu i za ono što će biti investicija u budućnost. Mislim da je, u ovom trenutku, za cijelu regiju važno da veliki servisi dođu. Svi zajedno trebamo raditi na njihovoj promociji kako bi što više ljudi prihvatilo da je to nešto što je vrlo cool, vrlo sexy, vrlo jednostavno. I da nije skupo, ali opet ni previše jeftino. I da ćemo na taj način pomoći cijeloj glazbenoj industriji da nastavi dalje kako bismo i dalje mogli promovirati kvalitetnu i dobru glazbu u cijeloj regiji.

Glazba daje nove prostore industriji oglašavanja

Može li se reći kako bi za tri godine kompletna glazbena industrija i scena audio sadržaja mogla doživjeti novi uspon i novo prepoznavanje na nizu razina: marketinških, promotivnih pa i onih životnih?

Nadam se da će biti tako. Čvrsto vjerujem u to. Iskustvo na drugim tržištima pokazalo je da je taj push dodatnih prihoda koji dolaze od streaming servisa, pridonijelo razvojima scene. Mislim da smo na tome tragu. Kao Runda ćemo apsolutno raditi na tome.

Sigurno je kako će povećanje prihoda u glazbenoj industriji otvoriti više prostora za nova radna mjesta. I to ne samo usko specijalizirana za glazbu, već i u svim poslovima koji su sekundarno vezani uz ovaj glazbeni, kao što su poslovi u marketiškim agencijama, agencijama za dizajn, specijaliziranim kompanijama za oglašavanje u digitalnom svijetu, posebice društvenim mrežama. Ali i dalje, prema industrijama koje koriste glazbu u svome oglašavanju. Svi oni će, sasvim sigurno, pronaći interes u povezivanju s najvećim glazbenim zvijezdama u kampanjama, koje će se dobrim dijelom realizirati i kroz streaming servise ili društvene mreže.

 

RDD #1 Notebooks

Poslovna konferencija Runda Digital Day #1 omogućila je saznavanje i razgovor o novim izazovima koje je digitalno doba donijelo u glazbenu industriju. Foto: Facebook Fan page Runda

 

Kakav je status Runde u okviru Impale?

Impala je krovna europska organizacija nezavisnih diskografa i uvijek nas je podržavala, te je značajno pomogla pri osnivanju Runde, te nam i dalje daju veliku podršku. Mi smo organizacija koja je sada stara godinu dana, a oni su bili jako uključeni formiranje Runde i pomogli su nam da se postavimo na sceni. Već sada smo dobili jako dobru poziciju. I u Europi i globalno. Postali smo i dio organizacije WIN – udruge nezavisnih izdavača cijeloga svijeta i prošloga ljeta smo na njihovoj godišnjoj konvenciji u New Yorku imali i prezentaciju Runde. S nama je na Runda Digital Dayu bio i Merlin, institucija koja je formirana za pomoć nezavisnim izdavačima kako bi se utjecalo na smanjenje neravnopravnog položaja nezavisnih izdavača na digitalnom tržištu u odnosu na diskografske major kompanije u svijetu.

Promocija domaće glazbe u svijetu

U međuvremenu Runda je postala članica Upravnog odbora Impale, kao i Odbora direktora što je za nas velika čast i priznanje i otvara nam mogućnost da još više budemo involvirani u sve aktivnosti Europskih nezavisnih izdavača.

Helen Smith (izvršna direktorica Impale op.a.), naša gošća u Zagrebu na Runda Digital Day-u, je bila jako aktivna u vezi Copyright direktive koja će, kad bude implementirana u nacionalna zakonodavstva država Europe, omogućiti izdavačima, autorima i izvođačima da budu pravednije plaćeni za korištenje njihovog sadržaja na digitalnim platformama. Ova cijela situacija oko osnivanja Runde i organiziranja konferencije Runda Digital Day meni osobno, koji sam u ovom poslu već dvadeset godina, daje neki optimizam i vjeru u bolju budućnost vezano uz izdavaštvo. A ako je dobro izdavačima, samim time je dobro i cijeloj glazbenoj sceni.

 

aaa impala management board at RBF2019 IMG_3917 _C_MusikWoche
Runda će pokušati biti promotor regionalne glazbene scene u Europi, pa onda i u ostatku svijeta. Foto: Impala management board, Runda Official

 

Može li se očekivati još niz koraka koji će industriju i cijelu glazbenu scenu učiniti što relevantnijom u našoj zemlji?

Apsolutno. Mi smo već sada u pripremama za dalje. Pokrenut ćemo niz edukacijskih projekata, ne samo kroz Runda Digital Day već i kroz druge samostalne projekte ili na već postojećim konferencijama u regiji. Naša agenda za slijedeću godinu je, između ostalog, i pokretanje glazbene nagrade nezavisnih izdavača. To je ono što ćemo sasvim sigurno realizirati. Također, ono što smatramo ključnim je pokretanje export office-a. Da Runda, na neki način, postane zona koja će promovirati naše kvalitetne izvođače i izvan regije. Na način da će onda odlaziti na svjetske festivale i showcase festivale pa da konačno izađemo iz okvira regije i da izvođači koji su u bilo kojoj državi regije relevantni, dobiju šansu predstaviti se publici koja nije isključivo regionalna. To su neki trenuci u kojima ćemo mi kao udruga dati dodatnu korist našim članovima. Pokušat ćemo biti promotor regionalne glazbene scene u Europi, pa onda i u ostatku svijeta. Vjerujemo da ćemo u tome biti uspješni.

Goran Komerički

 

 

Diskografi se bore protiv manipuliranja brojkama glazbenog streaminga

Odakle dolaze milijuni lažnih pregleda videospotova na YouTubeu ili streamanih pjesama na Dezeru? Plaćeno ‘gledanje’ ili ‘preslušavanje’ unosi nered u glazbeno poslovanje.

 

Deezer Algorithm

Streaming servis će vam, putem algoritma, ponuditi preslušavanje pjesama na temelju različitih podataka no oni mogu biti podložni manipulaciji. Screenshot: Personalizirana sugestija na servisu Deezer

 

Koalicija diskografskih kuća, publishera i agencija za zaštitu autorskih prava okupila se ne bi li stala na kraj manipulaciji brojkama streamanja ili pregleda pojedinih pjesama ili njihovih videospotova, objavio je Billboard. Akcija organizacija koje čine osnovu svjetske glazbene industrije dolazi u trenutku kada je korištenje streaming servisa dovelo do rekordno uspješnog poslovanja industrije i stvaranja pretpostavki za daljnji rast. Kako se naglašava, za umjetno napuhavanje brojeva slušanja ili gledanja pojedinih pjesama odnosno videospotova, koriste se botovi ili timovi ljudi s radnim zadacima usmjerenima na novi oblik ‘glazbene promocije’.

Problem te vrtse ‘glazbene promocije’ složeniji je no što se čini. Jer se na temelju brojki streamanja i video pregleda danas računaju mnogi podaci poput broja prodanih primjeraka albuma, pozicioniranja na listama popularnosti i ukupna aktivnost ‘na terenu’. Kod toga ‘na terenu’, recimo, brojka pregleda spota na YouTubeu ne donosi direktnu monetizaciju, ali može ‘zavarati’ potencijalnog organizatora koncerta izvođača. Sa sličnim iskustvima se svakodnevno susreću vlasnici klubova ili dvorana u Hrvatskoj kada im izvođači u pregovorima odvažno pokažu brojke pregleda videospota koje su umjetno napumpali putem profesionalnih servisa iz Kanade, Indije, Rusije ili Sjedinjenih Država. Uostalom, priznajmo, znalo se dogoditi da se upitamo odakle dolaze silne stotine tisuća ili milijuni pregleda spota regionalnih i domaćih izvođača u jednome danu?

 

caspar-camille-rubin-680342-unsplash

Nekoliko sati nakon lansiranja, pjesme dosežu izrazito velike broje pregleda ili streamanja, no jesu li uvijek točne? Foto: Caspar Camille Rubin on Unsplash

 

Rolling Stone prenosi izjavu suosnivača konzultantske tvrtke za strateško medijsko pozicioniranje Salt + Vinegar, koji ističe kako se ‘kupnja streamova’ obavlja u mnogim zemljama poput Brazila i Argentine. Manipulacija se – to ste na YouTubeu mogli primijetiti – radi i na način da se pod imenom poznatog izvođača poput Rihanne ili Drakea uploada glazba sasvim nepoznatih izvođača. nakon što ostvari velik broj ‘znatiželjnih’ pregleda, stvar se jednostavno preimenuje u stvarno ime pjesme i njegova izvođača.

U akciji ‘protiv manipulacija streamingom’ okupili su se najveći i to cijeloj priči daje jasnu snagu. Glavne kompanije diskografskog poslovanja – Sony, Universal Music, Warner Music Group, Kobalt i Concord, primjerice – nalaze se među potpidnicima globalne kampanje.  Sšotify, Deezer i Amazon Music nalaze se, pak, među 24 tvrtke koje podupiru cijelu priču. Među ostalim potpisnicima nalaze s IFPI, IMPALA, Merlin, RIAA i Međunarodna konfederacija za glazbeni publishing. U središtu ove inicijative nalazi se ‘Code of Best Practice’. Kodeks sadržava 21 točku uputa usmjerenih ka sprečavanju i otkrivanju manipulacije uslugama audio i video streaminga. Kodeks se posebno obrušava na ‘slušanje glazbe’ putem automatiziranih procesa, neautentičnih (pretplatničkih) računa ili metoda ‘pay-for-play’.

Metoda ‘pay-for-play’ omogućuje plaćanje streamanja ili ‘gledanja’ glazbe i njome se prošle godine iscrpno bavio The New York Times u novinarskom istraživanju gledanja video sadržaja na platformi YouTubeu. Novinar njujoršskog dnevnika tada je osobno sudjelovao u procesu osnaživanja pregleda različitih vrsta sadržaja poutem tvrtki iz Kanade ili Sjedinjenih Država. Radilo se o manipuliranju brojem pregleda za račun promocije najrazličitijih oblika intelektual nih djela među kojima su bili književna i glazbena djela. slična priča – ali na drugačijoj, nedigitalnoj razini – moguća je pri manipuliranju brojem emitiranja pjesama u programima radijskih stanica. Na manjim glazbenim tržištima, poput hrvatskog, moguće je uplatiti iznos namijenjen ciljanom emitiranju pojedine pjesme u radijskom eteru i ostvariti veću vidljivost singla ili repozicioniranje na listi popularnosti.

Prava priča se, međutim, skriva u naknadama za emitiranje ‘umjetno napuhanih’ djela. Jer, svako emitiranje u radijskom eteru ili glazbenom streamingu – za razliku, recimo, od slušanja na YouTubeu – donosi konkretan novac autoru i izvođaču. I to je, također, jedna od bitnih stavki kojoj se ovom inicijativom kani stati na kraj.

 

Kodeks protiv manipulacije streamingom

Kodeks protiv manipulacije brojkama glazbenog streaminga potpisala je većina najvažnijih sudionika glazbenog poslovanja. Screenshot: Code of Best Practice

 

Ranije ovoga tjedna je, prenosi Digital Music News, osnivač indie etikete Hopeless Louis Poen objasnio kako stvarna cijena ‘fake’ streamova na godišnjoj razini iznosi 300 milijuna dolara. Manipulacija stremanjem, objašnjava može značiti kako se ‘umjetno napumpana’ brojka nrkoliko dana drži velikom da bi potom pala na stvarnu vrijednost. Dodao je kako su se sličnim trikom služili kreatiri nekoliko playlista na servisu Spotify kada su u prvome tjednu ostvarili iznimno velik broj followera i potom tjednima ostali na istoj brojci.

Sličnoj priči godinama prisustvujemo na mrežama poput Facebooka kada netko ‘kupi’ ‘lajkere’ i odjednom ih ima više stotina tisuća. Lažni ‘lajkeri’ detektiraju se jednostavnim uvidom u društvenu vrijednost svakoga pojedinog posta. Ako je stvar umjetno napuhana, naime, objave imaju nemjerljivo manji broj interakcija negoli bi bilo očekivano obzirom na broj ‘lajkera’ ili ‘followera’.

Potpisivanjem kodeksa, navodi Billboard, nositelji prava pristaju poduzeti “razumne istrage” kako bi identificirali manipulaciju streamingom i poduzeli razmjerno djelovanje tamo gdje je otkriveno. Ako je suditi prema odlučnosti potpisnika, cijela priča će se doslijedno provoditi, jer je streaming prerastao u dominantnu glazbenu platformu.

“Rukovanje streamanjem ima potencijal ne samo prouzročiti ekonomsku štetu pružateljima usluga streaminga, nositeljima prava, umjetnicima i oglašivačima, nego i iskriviti dojmove medija i obožavatelja u vezi razumijevanja popularnosti određenih snimaka i utjecati na rezultate algoritamske reprodukcije pjesama putem algoritma’, stoji u potpisanom Kodeksu. Kod ovoga posljednjeg, radi se o direktnom utjecaju na sugestiju koju će vam servis (Deezer ili YouTube, svejedno) dati nakon što odslušate stvar koju ste izričito tražili. Pomislite samo, koliko puta vas je algoritam odveo glazbi koja bi vam se potencijalno mogla svidjeti. Jeste? A sada zamislite koliko puta se to zbilo zato što je netko platio da se to dogodi i time, zapravo, utjecao na vaš osobni glazbeni ukus. I time, zapravo, posredno grubo narušio vašu privatnost, suptilno maipulirajući ivama samima. Na to se nadovezuje, dakako, novac koji će – zbog učestalog streamanja algoritamski ‘sugeriranih’ pjesama biti isplaćen njihovim autorima ili izvođačima.

 

Streaming services

Razvoj tehnologije brži je od razvoja zaštita od njezine manipulacije. Screenshot: Streaming servisi na mobilnoj platformi kompanije Apple

 

Potpisnici idu dalje i upozoravaju na mogućnost širenja neetične prakse po principu domino efekta. ‘Osim ekonomske štete, ovakva praksa šteti umjetnicima na način da im pruža potencijalno obmanjujuće i umjetne podatke. I ostavlja ih da se ili natječu s umjetno napuhanim brojem streamanja ili da razmisle o uključivanju u te skupe, neetične i nepravilne postupke’, ističe izjava. U kodeksu se ističe kako postoji nulta tolerancija za korištenje plejanja u svrhu marketinških ili promotivnih kampanja za pojedine izvođače ili njihoive snimke.

Helen Smith, izvršna direktorica međunarodne organizacije nezavisnih diskografa IMPALA izjavila je, prenosi Billboard, kako manipulacija streamingom neovisnim etiketama odnosi ‘bogatstvo’ i kako ovaj kodeks šalje jasnu poruku da se neće tolerirati.

Na razini industrije već su u tijeku potezi za rješavanje problema širenja manipulacije glazbenim streamingom, saznaje se. Ranije ovog mjeseca, naime, Sony Music je uveo vlastitu politiku koja zaposlenicima ili trećim stranama koje djeluju u ime kompanije zabranjuje manipulaciju streamingom.

Vrijedno je spomenuti kako je norveška agencija za zaštitu autorskih prava Tono prošle godine pdonijela zahtjev za istragu ponašanja streaming servisa Tidal. Tono je uložio žalbu nakon napisa norveških medija – koji su koristili podatke anonimnog izvora – kako je Tidal koristio stvarne korisničke račune ne bi li ojačao brojke streamanja albuma Kanye Westa i Beyonce. Tidal je tužbu odbacio kao ‘prljavu kampanju’ u kojoj se koriste ‘laži i neistiniti navodi’ no slučaj istražuje norveški odjel za gospodarski i ekološki kriminal.

Goran Komerički