Arhive oznaka: Glazbena industrija

Milan Majerović-Stilinović: ‘Apple Music je važan za razvoj našeg digitalnog tržišta’

‘Bez digitalnog tržišta, bavljenje glazbom je komplicirana igra. Uostalom, to sada najbolje vidimo. Većina izvođača u Hrvatskoj danas živi od nastupa uživo. Međutim, u izvanrednoj situaciji poput ove, vide se poteškoće tog načina života s glazbom. Jer sve stoji ili bi moglo stajati šest mjeseci. Istovremeno, glazba se u cijelom svijetu i dalje sluša, digitalno se konzumira’, reći će glasnogovornik HDS-ZAMPA-a za Airplay Radio Chart.

 

Milan Majerović-Stilinović MaKK Aula

‘Posebno je važno i to što je Apple donio ponudu bez presedana, a to je besplatno probno korištenje servisa Apple Music u trajanju od šest mjeseci’, ističe Milan Majerović-Stilinović. Foto: MAKK Press

 

Dolazak servisa Apple Music u Hrvatsku doveo nas je u priliku da potaknemo razvoj digitalnog uživanja u glazbi. I da publika prepozna koliko je udobno i jednostavno danas biti uz svoje omiljene pjesme.  Za cijelu tu priču, međutim, važno je i da priliku za osnaživanjem vlastita rada – vidljivosti, proširivanja vlastitih mogućnosti i jačanja prihoda koji će im omogućiti dalnje bavljenjem onime što vole – prepoznaju autori i izvođači. Nastavi čitati Milan Majerović-Stilinović: ‘Apple Music je važan za razvoj našeg digitalnog tržišta’

Dario Draštata: ‘Svaki dolazak streaming servisa, razlog je za slavlje’

Dolazak servisa Apple Music bio je glavni povod razgovora s čelnim čovjekom Runde. U njemu se našlo mjesta za  radijske stanice, YouTube, sektor live nastupa i vidljivost domaće glazbe na streaming servisima.

 

Dario Drastata_Apple Music_02

‘Stvaranje uvjeta i lobiranje za dolazak svjetskih streaming servisa jedan je od najvažnijih ciljeva Runde’, ističe Dario Draštata. Foto: Official Press

 

‘Svaki dolazak digitalnog streaming servisa na naše tržište je razlog za slavlje’, reći će danas Dario Draštata i  pojasniti: ‘Do sada smo bili u mnogočemu u lošijoj poziciji na tom polju i zbog toga se kod nas nije formiralo relevantno digitalno tržište. Premda je, osim Deezera, prisutno još nekoliko usluga za streamanje glazbe, one su gotovo neprimjetne. Nisu ništa napravile da bi se brendirale na tržištu ili na bilo koji način oglasile svoje postojanje.’ Nastavi čitati Dario Draštata: ‘Svaki dolazak streaming servisa, razlog je za slavlje’

‘Vrijeme je za digital’: Aplikacija za pregled glazbenog poslovanja

Domaća glazbena industrija, s početkom 2020. godine, dobiva alat koji su u svijetu do sada razvili još samo Sony Music i Universal Music.

 

Vrijeme je za Digital Logo
Tehnologije značajno mijenjaju mnoge industrije. Glazbena industrija je tek jedna od njih. A u njoj smo, dakle, sa svijetom usklađeni više negoli mislimo. Foto: Logotip aplikacije ‘Vrijeme je za digital’

 

’Aplikacija ‘Vrijeme je za digital’ pokazuje kako tehnologije značajno – a usudila bih se reći i dramatično – mijenjaju pojedine industrije’, izjavila je direktrica Hrvatske udruge poslodavaca Jasminka Martinović nakon nedavnog predstavljanja alata koji će unaprijediti model poslovanja u domaćoj glazbenoj industriji. Nastavi čitati ‘Vrijeme je za digital’: Aplikacija za pregled glazbenog poslovanja

Diskografi se bore protiv manipuliranja brojkama glazbenog streaminga

Odakle dolaze milijuni lažnih pregleda videospotova na YouTubeu ili streamanih pjesama na Dezeru? Plaćeno ‘gledanje’ ili ‘preslušavanje’ unosi nered u glazbeno poslovanje.

 

Deezer Algorithm

Streaming servis će vam, putem algoritma, ponuditi preslušavanje pjesama na temelju različitih podataka no oni mogu biti podložni manipulaciji. Screenshot: Personalizirana sugestija na servisu Deezer

 

Koalicija diskografskih kuća, publishera i agencija za zaštitu autorskih prava okupila se ne bi li stala na kraj manipulaciji brojkama streamanja ili pregleda pojedinih pjesama ili njihovih videospotova, objavio je Billboard. Akcija organizacija koje čine osnovu svjetske glazbene industrije dolazi u trenutku kada je korištenje streaming servisa dovelo do rekordno uspješnog poslovanja industrije i stvaranja pretpostavki za daljnji rast. Kako se naglašava, za umjetno napuhavanje brojeva slušanja ili gledanja pojedinih pjesama odnosno videospotova, koriste se botovi ili timovi ljudi s radnim zadacima usmjerenima na novi oblik ‘glazbene promocije’.

Problem te vrtse ‘glazbene promocije’ složeniji je no što se čini. Jer se na temelju brojki streamanja i video pregleda danas računaju mnogi podaci poput broja prodanih primjeraka albuma, pozicioniranja na listama popularnosti i ukupna aktivnost ‘na terenu’. Kod toga ‘na terenu’, recimo, brojka pregleda spota na YouTubeu ne donosi direktnu monetizaciju, ali može ‘zavarati’ potencijalnog organizatora koncerta izvođača. Sa sličnim iskustvima se svakodnevno susreću vlasnici klubova ili dvorana u Hrvatskoj kada im izvođači u pregovorima odvažno pokažu brojke pregleda videospota koje su umjetno napumpali putem profesionalnih servisa iz Kanade, Indije, Rusije ili Sjedinjenih Država. Uostalom, priznajmo, znalo se dogoditi da se upitamo odakle dolaze silne stotine tisuća ili milijuni pregleda spota regionalnih i domaćih izvođača u jednome danu?

 

caspar-camille-rubin-680342-unsplash

Nekoliko sati nakon lansiranja, pjesme dosežu izrazito velike broje pregleda ili streamanja, no jesu li uvijek točne? Foto: Caspar Camille Rubin on Unsplash

 

Rolling Stone prenosi izjavu suosnivača konzultantske tvrtke za strateško medijsko pozicioniranje Salt + Vinegar, koji ističe kako se ‘kupnja streamova’ obavlja u mnogim zemljama poput Brazila i Argentine. Manipulacija se – to ste na YouTubeu mogli primijetiti – radi i na način da se pod imenom poznatog izvođača poput Rihanne ili Drakea uploada glazba sasvim nepoznatih izvođača. nakon što ostvari velik broj ‘znatiželjnih’ pregleda, stvar se jednostavno preimenuje u stvarno ime pjesme i njegova izvođača.

U akciji ‘protiv manipulacija streamingom’ okupili su se najveći i to cijeloj priči daje jasnu snagu. Glavne kompanije diskografskog poslovanja – Sony, Universal Music, Warner Music Group, Kobalt i Concord, primjerice – nalaze se među potpidnicima globalne kampanje.  Sšotify, Deezer i Amazon Music nalaze se, pak, među 24 tvrtke koje podupiru cijelu priču. Među ostalim potpisnicima nalaze s IFPI, IMPALA, Merlin, RIAA i Međunarodna konfederacija za glazbeni publishing. U središtu ove inicijative nalazi se ‘Code of Best Practice’. Kodeks sadržava 21 točku uputa usmjerenih ka sprečavanju i otkrivanju manipulacije uslugama audio i video streaminga. Kodeks se posebno obrušava na ‘slušanje glazbe’ putem automatiziranih procesa, neautentičnih (pretplatničkih) računa ili metoda ‘pay-for-play’.

Metoda ‘pay-for-play’ omogućuje plaćanje streamanja ili ‘gledanja’ glazbe i njome se prošle godine iscrpno bavio The New York Times u novinarskom istraživanju gledanja video sadržaja na platformi YouTubeu. Novinar njujoršskog dnevnika tada je osobno sudjelovao u procesu osnaživanja pregleda različitih vrsta sadržaja poutem tvrtki iz Kanade ili Sjedinjenih Država. Radilo se o manipuliranju brojem pregleda za račun promocije najrazličitijih oblika intelektual nih djela među kojima su bili književna i glazbena djela. slična priča – ali na drugačijoj, nedigitalnoj razini – moguća je pri manipuliranju brojem emitiranja pjesama u programima radijskih stanica. Na manjim glazbenim tržištima, poput hrvatskog, moguće je uplatiti iznos namijenjen ciljanom emitiranju pojedine pjesme u radijskom eteru i ostvariti veću vidljivost singla ili repozicioniranje na listi popularnosti.

Prava priča se, međutim, skriva u naknadama za emitiranje ‘umjetno napuhanih’ djela. Jer, svako emitiranje u radijskom eteru ili glazbenom streamingu – za razliku, recimo, od slušanja na YouTubeu – donosi konkretan novac autoru i izvođaču. I to je, također, jedna od bitnih stavki kojoj se ovom inicijativom kani stati na kraj.

 

Kodeks protiv manipulacije streamingom

Kodeks protiv manipulacije brojkama glazbenog streaminga potpisala je većina najvažnijih sudionika glazbenog poslovanja. Screenshot: Code of Best Practice

 

Ranije ovoga tjedna je, prenosi Digital Music News, osnivač indie etikete Hopeless Louis Poen objasnio kako stvarna cijena ‘fake’ streamova na godišnjoj razini iznosi 300 milijuna dolara. Manipulacija stremanjem, objašnjava može značiti kako se ‘umjetno napumpana’ brojka nrkoliko dana drži velikom da bi potom pala na stvarnu vrijednost. Dodao je kako su se sličnim trikom služili kreatiri nekoliko playlista na servisu Spotify kada su u prvome tjednu ostvarili iznimno velik broj followera i potom tjednima ostali na istoj brojci.

Sličnoj priči godinama prisustvujemo na mrežama poput Facebooka kada netko ‘kupi’ ‘lajkere’ i odjednom ih ima više stotina tisuća. Lažni ‘lajkeri’ detektiraju se jednostavnim uvidom u društvenu vrijednost svakoga pojedinog posta. Ako je stvar umjetno napuhana, naime, objave imaju nemjerljivo manji broj interakcija negoli bi bilo očekivano obzirom na broj ‘lajkera’ ili ‘followera’.

Potpisivanjem kodeksa, navodi Billboard, nositelji prava pristaju poduzeti “razumne istrage” kako bi identificirali manipulaciju streamingom i poduzeli razmjerno djelovanje tamo gdje je otkriveno. Ako je suditi prema odlučnosti potpisnika, cijela priča će se doslijedno provoditi, jer je streaming prerastao u dominantnu glazbenu platformu.

“Rukovanje streamanjem ima potencijal ne samo prouzročiti ekonomsku štetu pružateljima usluga streaminga, nositeljima prava, umjetnicima i oglašivačima, nego i iskriviti dojmove medija i obožavatelja u vezi razumijevanja popularnosti određenih snimaka i utjecati na rezultate algoritamske reprodukcije pjesama putem algoritma’, stoji u potpisanom Kodeksu. Kod ovoga posljednjeg, radi se o direktnom utjecaju na sugestiju koju će vam servis (Deezer ili YouTube, svejedno) dati nakon što odslušate stvar koju ste izričito tražili. Pomislite samo, koliko puta vas je algoritam odveo glazbi koja bi vam se potencijalno mogla svidjeti. Jeste? A sada zamislite koliko puta se to zbilo zato što je netko platio da se to dogodi i time, zapravo, utjecao na vaš osobni glazbeni ukus. I time, zapravo, posredno grubo narušio vašu privatnost, suptilno maipulirajući ivama samima. Na to se nadovezuje, dakako, novac koji će – zbog učestalog streamanja algoritamski ‘sugeriranih’ pjesama biti isplaćen njihovim autorima ili izvođačima.

 

Streaming services

Razvoj tehnologije brži je od razvoja zaštita od njezine manipulacije. Screenshot: Streaming servisi na mobilnoj platformi kompanije Apple

 

Potpisnici idu dalje i upozoravaju na mogućnost širenja neetične prakse po principu domino efekta. ‘Osim ekonomske štete, ovakva praksa šteti umjetnicima na način da im pruža potencijalno obmanjujuće i umjetne podatke. I ostavlja ih da se ili natječu s umjetno napuhanim brojem streamanja ili da razmisle o uključivanju u te skupe, neetične i nepravilne postupke’, ističe izjava. U kodeksu se ističe kako postoji nulta tolerancija za korištenje plejanja u svrhu marketinških ili promotivnih kampanja za pojedine izvođače ili njihoive snimke.

Helen Smith, izvršna direktorica međunarodne organizacije nezavisnih diskografa IMPALA izjavila je, prenosi Billboard, kako manipulacija streamingom neovisnim etiketama odnosi ‘bogatstvo’ i kako ovaj kodeks šalje jasnu poruku da se neće tolerirati.

Na razini industrije već su u tijeku potezi za rješavanje problema širenja manipulacije glazbenim streamingom, saznaje se. Ranije ovog mjeseca, naime, Sony Music je uveo vlastitu politiku koja zaposlenicima ili trećim stranama koje djeluju u ime kompanije zabranjuje manipulaciju streamingom.

Vrijedno je spomenuti kako je norveška agencija za zaštitu autorskih prava Tono prošle godine pdonijela zahtjev za istragu ponašanja streaming servisa Tidal. Tono je uložio žalbu nakon napisa norveških medija – koji su koristili podatke anonimnog izvora – kako je Tidal koristio stvarne korisničke račune ne bi li ojačao brojke streamanja albuma Kanye Westa i Beyonce. Tidal je tužbu odbacio kao ‘prljavu kampanju’ u kojoj se koriste ‘laži i neistiniti navodi’ no slučaj istražuje norveški odjel za gospodarski i ekološki kriminal.

Goran Komerički

 

 

 

New Skool Rules: Kako ostvariti vidljivost u svijetu glazbe?

Ako ste izvođač ili umjetnik bilo kojeg područja, postoji niz mogućnosti koje vam se pružaju želite li ostvariti međunarodnu glazbenu karijeru. Glazbene konferencije, primjerice. S panelima, predavanjima, konkretnim savjetima i mogućnošću umrežavanja. I još! Vaš sadržaj je vaše najveće bogatstvo. Stvarajte ga!

 

New Skoolz Rules 2019 Phat Phillie 01

Kada novi izvođač piše nekome iz glazbene industrije, dobro je da u subjectu postoji riječ koja privlači pažnju. Poput ‘ATTENTION Blackout’ ili ‘ATTENTION Phat Phillie New Artist, molim vas poslušajte’. Na konferenciji u Rotterdamu bio je DJ Lord iz grupe Public Enemy. Na fotografiji s Phatom Philliejem. Foto: Phat Phillie

 

New Skool Rules je must. Jedna od onih poslovnih konferencija na koju je uputno doći. Tako će reći Phat Phillie, domaći ambasador hip hop kulture i čovjek koji na nju dolazi već deset godina.

Konferencija u Rotterdamu svoj početak stavlja u 2009. godini i u potpunosti je vezana uz urbanu kulturu, hip hop R&B i ostale bliske žanrove koji su danas i reggaeton i afrobeat i grime i UK hip hop. Phillie je tamo sudjelovao i kao predavač i kao sudionik panela različitih tema iz okrilja glazbene industrije i industrijskih komunikacija.

Koncept same konferencije je takav da svoja iskustva razmjenjuje dvadesetak do tridesetak profesionalaca – od glazbenih managera i festivalskih promotera preko novinara i diskografskih A&R managera do ljudi iz publishinga. I oni na nekoliko panela razgovaraju o različitim temama. 

Ja sam konkretno bio na četiri panela. Jedan je, primjerice, bio festivalski i na njemu smo razgovarali o tome kako se mladi izvođači mogu prijaviti na različite festivale. Na panelu o managementu govorili su se savjeti na temelju iskustva iz upravljanja karijerama mladih ili etabliranih izvođača. Na medijskom panelu govorilo se o tome kako napraviti press release odnosno poslati e-mail da se tvoj e-mail zaista pročita. Dakle, što je bitno staviti u subject i na koji način složiti i napisati taj mail. Na taj način smo mladim izvođačima dali niz savjeta važnih za razvoj karijere. Izvođači su uglavnom bili iz Nizozemske, Kanade i Amerike. Osim mene, iz naše regije nije bio više nitko, ali je bilo Engleza i, primjerice, ljudi iz Singapura i Malezije.

Bila je to jedna vrlo interesantna i informativna konferencija gdje smo se dobro zabavljali i uspostavili neke nove veze u poslovnom svijetu. Na konferenciji su bili ljudi iz etiketa Atlantic i Roc Nation, kompanije koje je vlasnik JAY Z. Bio je Tracey Lee, koji je devedesetih surađivao s Notoriousom B.I.G.-jem. Bio je Masspike Miles, bilo je sjajnih DJ-ja iz Londona i Kanade.

 

New Skool Rules Facebook 2019 May

Dolazak na konferencije omogućava povezivanje s važnim ili umjetnički srodnim ljudima iz cijelog svijeta. Foto: Facebook Fan page New Skool Rules

 

Svima koji se bave ovom ili sličnom vrstom glazbe preporučio bih da provjere New Skool Rules i slijedeće godine dođu i informiraju se. Imat će priliku steći nove kontakte, jer se u Rotterdamu uvijek nađe puno up-and-coming izvođača. Oni se druže, a neki od njih naprave zajedničke pjesme i surađuju na tim nekim međunarodnim osnovama. Ako ste u glazbenom biznisu i imate afinitete izaći iz okvira Hrvatske, preporučujem nekoliko tih zanimljivih konferencija koje se održavaju na sat ili dva udaljenosti avionom od Zagreba i ostatka Hrvatske.

Vrlo bitno je personalizirati mail

Phat Phillie je, na panelu koji se bavio medijskim komunikacijama, sudjelovao kao vlasnik i osnivač popularnog bloga blackouthiphop.com. S njim je na pozornici bio Jay Knox, prezenter jutarnjeg showa s radijske stanice The Beat London 103.6 FM. Kako, dakle, izvođač treba napisati mail pa da ga netko primijeti, otvori i pročita?

Ono što smo obojica zaključili je da je – prije slanja samog maila – vrlo bitno istražiti kome se šalje mail i maksimalno ga personalizirati tako da bude jasno da znaš kome se obraćaš. Jer svi volimo dobiti mail iz kojega je vidljivo kako glazbenici ili ljudi koji ih predstavljaju – manageri ili ljudi iz njihovog PR-a – znaju što radimo.

Zatim je dobro da u subjectu postoji riječ koja privlači pažnju. Poput ‘ATTENTION Blackout’ ili ‘ATTENTION Phat Phillie New Artist, molim vas poslušajte’. Dobro je da mi netko tko se javlja, napiše nekoliko rečenica iz koji se vidi da zna što moj sajt predstavlja i koju vrstu zvuka i hip hopa uopće promovira. Dakle, važno je da se radi o personaliziranom mailu i da bude što kraći. S dvije ili tri informacije o artistu, njihovim uspjesima do sada. S linkovima na SoundCloud ili YouTube gdje se možemo upoznati s izvođačem.

Dovoljno je nekoliko crtica iz biografije i jedna lijepa fotografija koja govori više o tome na koji način uzvođač tretira svoju umjetnost. Jer mislimo da ljudi koji se ozbiljno bave glazbom moraju imati jedan zanimljiv press clip i jednu press fotku koja će pričati više od toga što, recimo, njegov mail može.

Vrlo je bitno da se ljudima iz hip hop biznisa ne šalju mailovi iz, recimo, country glazbe ili iz rock & rolla nego da se šalju mailovi iz stila koji taj određeni medij predstavlja. To su sitni savjeti, ali mislim da je mladim izvođačima na konferenciji bilo jako drago čuti kako je moguće to napraviti.

Upamtite kako je follow-up jako važan

I onda, recimo, follow-up. Ako se netko ne javi na prvi mail, onda može reagirati na drugi. Ako se ne javi na drugi, onda postoji još jedna šansa. Taj follow-up e-mail je vrlo bitan u biznisu. Puno posla se napravi nakon drugoga ili trećeg e-maila. Zato što ljudi – uključujući i mene – zbog količine posla ili dnevne količine dobivenih mailova, ne mogu u stvarnom vremenu odgovoriti baš na svaki mail.

 

New Skool Rules 2019 Phat Phillie 06

Radio je vrlo važan za vaše pozicioniranje. Zajednička akcija prema svim platformama može napraviti razliku između nekoga tko će ostati lokalni artist ili će se prometnuti u nekoga tko može napraviti međunarodnu karijeru. Phat Phillie na fotki s Vivian Barcley (Warner Chappel Canada) i Rodney Meye (Utrecht). Foto: Phat Phillie

 

Jesi li na konferenciji dobio dojam kako je glazbena industrija danas izuzetno snažna i da ostvaruje rekordne prihode?

Apsolutno. Na samoj konferenciji bilo je nekoliko ljudi koji su baš na vrhu te piramide. Ne kao izvođači, ali kao izuzetno uspješni manageri. Recimo, na New Skool Rules je bio Pablo Batista koji iz Miamija vodi kompletan odjel za reggaeton na etiketi Roc Nation. On je govorio o fenomenu uspjeha reggateon glazbe koji dolazi iz zemalja Latinske Amerike, posebice iz Kolumbije.

Bio je tamo A&R manager Shawn Barron iz Atlantica. Ljudi poput njega potpisuju nove izvođače za velike diskografske kompanije. On je govorio o uspjehu hip hop scene Los Angelesa. Za njega su, primjerice, potpisali Ty Dolla $ign i Cardi B. Bilo je zanimljivo čuti načine na koji oni funkcioniraju.

Konferencija je, osim toga, vrlo zanimljiva jer mladi izvođači imaju priliku osobno razgovarati s ovažnim ljudima iz glazbene industrije.

Čini se kako je ovo uzbudljivo vrijeme za hip hop. Ali i za cijelu glazbenu industriju.

Svakako mi se čini da je urbani dio današnje scene vrlo uspješan. Rekao bih da iskače iz normativa drugih glazbenih žanrova, jer se pod hip hopom otvara nebrojeno novih žanrova poput afrobeata ili reggaetona koji brzinom svemira osvajaju i top ljestvice.

Položaj radija u sustavu medija

Vrijeme je digitalizacije. Baš smo razgovarali o tome jesu li tradicionalni mediji i dalje interesantni ili ćemo se samo fokusirati na naše društvene mreže, na Spotify i ostale streaming servise. Smatramo da je zajednička akcija prema svim platformama vrlo bitna i ona može napraviti razliku između nekoga tko će ostati lokalni artist ili će se prometnuti u nekoga tko može napraviti međunarodnu karijeru.

Koja je važnost radija u hip hop kulturi? Kako stoji u novom sustavu medija?

Stoji sjajno. Pogotovo u Velikoj Britaniji i Americi. Radio je iznimno bitan medij. Od tradicionalnih pa do digitalnih radijskih stanica. BBC Radio 1 Xtra, Beats 1 i Sirius su, primjerice, vrlo važni. Nitko ne govori o tome da je radio zastarjela platforma ili da se današnja generacija samo fokusira na streaming servise dostupne preko telefona.

Osim toga, nemojmo zaboraviti da nisu samo mladi ljudi ti koji kupuju nosače zvuka ili slušaju glazbu. Glazbu slušaju različite generacije i tako su posloženi radijski formati. Normalno je da će jedan Hot 97 slušati mlađa populacija. Međutim, u New Yorku postoji nebrojeno različitih radijskih stanica koje se isto tako obraćaju malo starijoj ekipi.

Razvoj radija je otišao vrlo daleko, mediji su se specijalizirali. Točno se zna tko što predstavlja i koliki mu je domet. Na kraju krajeva, o tome koliko ste prezentni u tim medijima ovisi i do kuda možete odskočiti.

 

New Skool Rules Party Facebook 2019 May

Phat Phillie je u Rotterdamu sudjelovao u poslovnom i zabavnom dijelu konferencije New Skool Rules. Foto: Facebook fan page New Skool Rules

 

Spotify je sinonim novog načina slušanja glazbe

Streaming servisi su bitno osnažili diskografsku industriju kao dio glazbene industrije. Koliko se na konferenciji osjećala snaga koju donose Spotify, Apple Music, Deezer ili Tidal?

Jako se osjetilo. U svim razgovorima o streaming servisima ili bilo kojoj glazbenoj platformi, prvo ime koje se ističe svakako je Spotify. Mislim da je Spotify postao sinonim za novi način distribuiranja glazbe uopće. Nije se toliko razgovaralo ni o YouTubeu ni o Deezeru ni o Tidalu ni o Google Playju i ostalim platformama. Uglavnom se spominje Spotify.

Mladi izvođači uglavnom, kada nam šalju mailove, šalju i svoje linkove na Spotify. Premda ne razumiju da Spotify, na žalost, nije dostupan u Hrvatskoj. Tako da ja ne mogu provjeriti njihov link i onda inzistiram na SoundCloudu ili YouTubeu.

Sve platforme donose određeni prihod

Ono što je interesantno je da vam sve te platforme – ukoliko ste mladi glazbenik – donose određeni prihod. Postoji online lista svih platformi za streaming i zna se koliko određena platforma plaća za svaki stream. Prodana glazba ne računa se isključivo na temelju prodanih fizičkih primjeraka CD-ja, kasete ili vinila nego se računa u streaming servisima. Važno je koliko ste streamova imali. Tako da je mladim ljudima važno da dobiju host na tvom ili mom blogu, a posebice da budu prisutni na Spotifyju. Moj klik ili tvoj klik donijet će im cent ili dva. Prihod vam mogu donijeti i SoundCloud i YouTube. Naravno, ako ste monetizirali svoju stranicu i ako na nju stavljate svoje autorske stvari. I onda skupljate subscribere.

Spotify funkcionira po drugom principu. Tu morate plasirati svoju pjesmu na važnu playlistu. Recimo, u hip hop svijetu ta playlista je RapCaviar. Ona vam u startu osigurava milijun streamova, jer ste na takvoj playlisti koja je jako slušana. Vaša pjesma će se – kroz taj shuffle i random play – izvrtjeti sigurno milijun puta u cijelome svijetu.

Postoje i druge digitalne platforme. Netflix, recimo. Postoji Ambrosia for Heads TV za ljude iz hip hopa. S pretplatom od 99 centi mjesečno možete gledati sadržaj koji ne postoji na drugim platformama kao što su arhivske i druge snimke različitih hip hop dokumentaraca i intervjua. Tamo ja imam svoju stranicu na kojoj sam objavio neke svoje arhivske stvari. Postoji platforma u San Franciscu koja radi arhivu radijskih emisija u obliku podcasta na kojoj također, putem streaminga, možete ostvariti nekakav prihod.

Važno je proizvoditi vlastiti sadržaj

Dakle, kažu da je content novac. Treba ga proizvoditi, treba ga snimati. Treba raditi dokumentarce, glazbu, video i sve to skupa objaviti. Kada poput mene, recimo, imate 25 godina iza sebe, onda to nešto znači. Premda nisam klasični glazbenik, više sam DJ odnosno netko tko je producirao glazbu. Ali imam određenu količinu intervjua, imam originalni sadržaj radijskih emisija i sve sad to treba staviti na platforme, sjediti i čekati da vam svaka tri ili četiri mjeseca stigne izvještaj o tome koliko ste privredili. I tu se kroz godinu dana može skupiti ozbiljnija svota novca. Zato što sve te platforme gađaju cijeli svijet i onda je sa svojim stvarima lakše doprijeti do ljudi u Aziji, Africi i na ostalim kontinentima. Vrlo je bitno imati sve te stvari pokrivene.

 

New Skool Rules 2019 Phat Phillie 02

Sve nam je danas dostpuno na internetu, svaka informacija i intervju. Putem njih ljudi mogu dobiti određenu informaciju i motivaciju da nastave raditi. Ali je važno biti i na mjestima gdje se događaji zbivaju. Zajednička fotka na kojoj su Mr. Play, Phat Phillie, Jay Knox i Chuck Creekmoore (allhiphop.com). Foto: Phat Phillie

 

Isto tako smo razgovarali kako više nema potrebe stvari promovirati više mjeseci unaprijed. Kada ste spremni, u roku od 24 sata možete biti na svim platformama u isto vrijeme. Postoje digitalne distribucije koje vas u doslovno jedan dan stave na sve platforme i onda krećete s promocijom na društvenim mrežama. To su platforme koje vam koriste da obavijestite svoje fanove kako su vaši materijali vani i dostupni za streamanje. Instagram je trenutno najjači.

Ali je važno za reći da svaka od tih platformi – uključujući Instagram, Twitter, Facebook, Spotify, SoundCloud i YouTube – ima svoja pravila i svoje načine na koje njima pristupamo.

Tako je. Ali bih mogao reći da svi funkcioniraju po principu u kojemu je zaštita autorskih prava izuzetno bitna. Netko tko nema autorska prava na određeni sadržaj, ne može to stavljati na svoju stranicu. Možda ćete i moći uploadati na SoundCloud ili YouTube, ali brzo će biti skinut. Znači da je vrlo važno proizvoditi originalni sadržaj. Ili studijske snimke ili svoje intervjue, svoje radijske emisije i svoje fotografije, ukoliko ste fotograf.

Za uspjeh je važno umrežavanje

Na koji način hip hop izvođač može doći na prestižnu playlistu poput RapCaviara na Spotifyju?

Nemam preciznu informaciju o tome, ali postoje takozvani čuvari tih vrata, gate keeperi u tim streaming platformama. Oni po hypeu izvođača određuju na koju playlistu dolazi. A postoje i kompanije kojima se plati za uslugu pozicioniranja tvoje pjesme na streaming servisu ili na playlistu koja će vam omogućiti da u vrlo kratkom periodu povratite taj novac i zaradite.

Radi se o umrežavanju. Treba upoznati tog lika koji vodi RapCaviar i onda komunicirati s njim. On je u svakodnevnom kontaktu s poslovnim kompanijama iz cijelog svijeta, posebice iz Amerike. I onda se njemu pitchaju stvari i on odlučuje tko gdje ide i u kojem trenutku.

Naravno da tu ima jako puno politike glazbene industrije. Vrlo teško će se netko iz Zagreba ili iz Hrvatske iz prve fantastično pozicionirati na neku listu. Pa i ako radi na engleskom jeziku. Međutim, ukoliko kreirate taj buzz kroz svoje društvene mreže – prvo u svojim kvartovima pa u svom gradu pa krenete malo internacionalno, moguće je.  To je sjajno uspjelo Frenkieju iz FMJAM-a. On je, putem sjajnog glazbenog kataloga, uspio ostvariti da mu se, recimo, verificiraju računi na Instagramu ili YouTubeu.

Zato je važno da ne budete lijeni. Sve nam je danas dostpuno na internetu, svaka informacija i intervju. Pa čak i ovaj razgovor s tobom. Putem njih ljudi mogu dobiti određenu informaciju i motivaciju da nastave raditi.

Ono gdje sam, primjerice, bio jak su putovanja, investiranja u avionske karte i odlasci na mjesta događaja. Prije bavljenja hip hopom, radio sam različite poslove kako bih zaradio. Onda sam krenuo putovati i skužio da su moje veze s ljudima, sve što vrijedi u glazbenoj industriji. Danas telefonskim pozivom mogu doći do najvećih managera i razgovarati o različitim sferama glazbenog poslovanja.

Goran Komerički

 

 

 

 

Biografski filmovi nose prostor za rast prihoda glazbene industrije

Tijekom ove godine debitirat će jedanaest biografskih filmova o glazbenicima i slavnim razdobljima industrije. A još četrnaest ih je na čekanju. Ako ste diskograf, važno je znati da je za monetiziranje velikog područja industrije zabave važno koliki katalog imate.

 

Rocketman Movie 2019 February

Biografsku dramu o karijeri Eltona Johna možemo gledati i u našim kinima. Foto: Facebook Fan page Rocketman

 

Biografski film o karijeri i životu Eltona Johna i pripadajući soundtrack ‘Rocketman’ nastavljaju priču industrije zabave koja je ovaj žanr prepoznala kao novo veliko područje interesa. Kako umjetničkog, tako i komercijalnog. Jer, interes za oživljavanjem doba u kojemu su stasale ikone popularne glazbe povećano je zahvaljujući i sve većem vremenu koje publika ulaže u kvalitetno provedeno slobodno vrijeme. Na taj način, moguće je najaviti kako će ova godina obilovati glazbenim filmovima i pripadajućim albumima. Je li to novost?

Trend smo vidjeli već prošle godine kada su godišnji izvještaju najuspješnijih glazbenih naslova navodili soundtrackove kao superuspješne projekte. Među njima se, svakako, nalazi biografska drama ‘Bohemian Rhapsody’ koja je, navodi IMDbPro, na globalnoj razini zaradila gotovo 1,1 milijardu dolara i osvojila četiri Oscara. Podaci servisa Nielsen Music govore kako je soundtrack filma generirao gotovo dvije milijarde streamova i to je tek jedan od primjera koji nas vodi u smjeru, kako će navesti Billboard, slijedeće velike stvari za rast prihoda glazbene industrije.

 

Bohemian Rhapsody Facebook 2019 January

Biografska drama ‘Bohemian Rhapsody’ je na globalnoj razini zaradila gotovo 1,1 milijardu dolara i osvojila četiri Oscara. Foto: Facebook Fan page Bohemian Rhapsody

 

Prihodi iz kataloga su dobrodošli

To će nam potvrditi i uspjeh mjuzikla poput ‘A Star Is Born’ i ‘The Greatest Showman’. Jer, premda se ne radi o biografskim pričama, oni nam pokazuju koliko je velik interes za sadržajima koji povezuju ikonografiju popularnosti s glazbenih pozornica s onima iz filmskih dvorana. A tome, sasvim sigurno, doprinose i sve bolje tehničke mogućnosti reprodukcije zvuka koje kino dvoranama omogućuju što vjerniju reprodukciju onoj sa stadiona ili iz koncertnih dvorana. No, to je samo dio razloga ukupne privlačnosti novoga poslovnog modela.

S novim platformama kao što su Netflix, Hulu i Amazon Prime, interes filmaša za žanr glazbenoga filma i filmske glazbene biografije se iznimno povećao u odnosu na desetljeće ranije. Video servisi su gladni takvih sadržaja. I to ne samo glazbenih filmova, nego i dokumentarističko biografskih glazbenih priča. Ali i servisi za streamanje glazbe u tome imaju važnu ulogu. Kako navodi Billboard, Chris Aronson – bivši predsjednik distribucije kompanije 20th Century Fox, koji je igrao ključnu ulogu u stvaranju filma ‘Bohemian Rhapsody’ – ističe kako je sve zajedno snažno potaknuto ekonomijom glazbene industrije na području streaminga. ‘Teritorij biografskih filmova je iznimno važan, jer su – padom prodaje CD-a i digitalnih albuma – svi prihodi koji proizlaze iz kataloga dobrodošli’, objašnjava Aronson.

 

A Star Is Born Facebook 2018 June

Video servisi su gladni glazbenih filmova i dokumentarističko biografskih glazbenih priča, a prihodi glazbene industrije proizlaze iz naplate autorskih i mehaničkih prava na pjesme iz kataloga. Foto: Facebook Fan page A Star Is Born

 

‘Stvarno smo počeli kopati po našem katalogu’, izjavio je predsjednik i globalni direktor marketinga kompanije Sony Music/ATV Music Publishing Brian Monaco za glasilo glazbene industrije. A kada to govori čovjek koji godinama nadgleda licenciranje pjesama za upotrebu u filmski naslovima, televizijskim programima i marketinškim kampanja, tada ste sigurni kako je stvar super ozbiljna i daleko je otišla. Jer, Sony/ATV upravlja katalogom od preko tri milijuna pjesama. Brian Monaco s Dr. Dreom radi na stvaranju biografijom Marvina Gayea. Dr. Dre je prošle godine od obitelji legende Motowna dobio odobrenje za korištenje njegove glazbe u filmu. Istovremeno, Universal Music će ove godine objaviti pet takvih filmova, među kojima je i onaj o grupi Wu-Tang Clan.

 

Rolling Thunder Revue- A Bob Dylan Story

Film Martina Scorsesea o koncertnoj turneji Boba Dylana iz sedamdesetih bit će na repertoaru od lipnja. Foto: Twitter

 

Očekuje nas velik broj biografskih filmova

Tijekom ove godine će jedanaest biografskih filmova o glazbenicima i slavnim razdobljima iz povijesti glazbene industrije debitirati u kinima, televizijskim programima i servisima video streaminga. Bilo u obliku dokumentarnih filmova, bilo kao filmovi visoke produkcije. Tome valja pridodati još najmanje 14 projekcija koji na filmskim festivalima traže distributere ili su u razvoju produkcije. Uz nekoliko iznimaka, svi imaju licencirana prava za sinkronizaciju od glazbenih publishera ili diskografskih kuća. I to je taj segment važnosti za prihode glazbene industrije.

Među ostalim, možemo očekivati film ‘Pavarotti’ – dokumentarac Rona Howarda o glasovitom tenoru – i dokumentarno stilizirani, premda ne i strogo činjenični, naslov ‘Rolling Thunder Revue: Priča o Bobu Dylanu’. Film Martina Scorsesea bavit će se slavnom Dylanovom koncertnom turnejom iz sredine sedamdesetih.  U kolovozu nas, jednako tako, očekuje i film s amblematskom glazbom Brucea Springsteena koja je, fikcijski, utjecala na pakistansku tinejdžerku u Velikoj Britaniji i njezine snove o tome da postane pisac.

Tome valja pridodati film ‘Yesterday’ iza kojega stoji Danny Boyle, a u centru kojega se nalazi priča s fantastičnom pretpostavkom da u svijetu postoji samo jedan jedini čovjek koji zna za postojanje Beatlesa. Taj čovjek je glazbenik koji se bori za preživljavanje i zna sve stvari popularne četvorke. U filmu mu Ed Sheeran predloži da ‘Hey Jude’ u studiju otpjeva kao ‘Hey Dude’, jer će novoj publici takvo što bolje odgovarati. Priča se u Sjedinjenim Državama očekuje sredinom rujna.

 

Yesterday Movie Twitter 2019 February.jpg-large

Fikcija ‘Yesterday’ nadahnuta je karijerom sastava The Beatles. Foto: Facebook Fan page Yesterday Movie

 

Važan je dogovor o licenciranju pjesama

U cijelu priču su se, osim diskografskih i publishing kuća, uključile medijske kuće, koncertne agencije i streaming servisi. MTV kani organizirati vlastitu kuću koja će se baviti proizvodnjom sličnih filmova, Live Nation je producirao filmove o turneji Lady Gaga i kući Bad Boy Records u vlasništvu Seana Combsa, a Apple Music je objavio niz dokumentaraca namijenjenih pretplatnicima servisa. Među njima su oni koji se bave nastanjima projekata koje su snimili, primjerice, Ed Sheeran, P!nk, Ke$ha i Future. Toliko velik broj produciranih biografskih i dokumentarnih video sadržaja opovrgava pretpostavku kako se radi o projektima zahtjevnima za stvaranje, podvlači Billboard. Pretpostavka se temeljila na složenom sustavu licenciranja prava na korištenje glazbe i zaštiti intelektualnog vlasništva.

Ipak, mnogo stvari je potrebno da bi se poklopio uspjeh kakav je pratio prošlogodišnji naslov ‘Bohemian Rhapsody’ ili preradu mjuzikla ‘A Star Is Born’. Jer, ma kako bili intrigantni, životni putevi glazbenika često znaju obilovati crnilom za koje će se procijeniti da je isuviše tamno, a da bi omogućilo ostvarenje uspjeha kod publike. Odvjetnik specijaliziran za poslove iz industrije zabave John Branca će magazinu izjaviti kako je za pozitivan prijem filma važno da se ‘gledatelji nakon odgledanog filma vole podsjećati na njega i identificirati se s temom više negoli u trenutku kada su naumili gledati ga’. Tada se priča brzo širi usmenom predajom i putem medija. Ipak, u svemu tome je važno postići isplativ dogovor o licenciranju pjesama s publishing kompanijom ili nasljednicima umjetnika popularne glazbe.

 

Pavarotti Movie

Film ‘Pavarotti’ dio je ovogodišnje filmske ponude i jedan od biografskih naslova u produkciju kojih su se uključile kompanije različitih djelatnosti: Foto: Facebook Fan page Pavarotti: The Film.

 

Dakle? Priča o novome velikom području uvećavanja prihoda sudionika glazbene industrije poticajna je i za najpoticajniju maštu razvoja poslovanja vezanoga uz glazbu. A u tome svemu prevažno je koliki su vam kreativni potencijali, osjećaj za trenutak, nos za prepoznavanje i – prije svega – koliki katalog imate u vlastitom portfelju. Jer, od njega sve polazi. Pa i dodatni prihod od glazbenoga streaminga koji prati svaki uspjeh biografskog glazbenog filma.

Monika Lelas Halambek
Goran Komerički