IFPI Global Music Report: Glazbeno tržište snimljene glazbe poraslo je za 7.4 posto, interes za streamanje glazbe sve je veći


Globalno gledano, u svijetu je više od 443 milijuna korisnika streaming servisa koji su pretplaćeni na svoje omiljene platforme. Ukupan udio prihoda od streamanja u globalnim prihodima iznosi impresivnih 62.1 posto. U pitanju je  odličan putokaz i za našu industriju, jer je Hrvatska u proteklih godinu dana postala bogatija za tri velika igrača globalnog streaminga. Lansiranje izvještaja vođeno je iz Londona, a predstavnici Hrvatske na globalnoj konferenciji za novinare bili su Sound Report i Airplay Radio Chart.

Rast glazbenog tržišta snimljene glazbe ostvarilo je porast i u vremenu svjetske glazbene krize. Razlog? Važnost glazbe u svakodnevnom životu i instantni pristup onome što volimo putem platformi za glazbeni streaming. Foto: Screenshot IFPI Global Music Report 2021

Globalno tržište snimljene glazbe poraslo je 7.4 posto tijekom 2020. godine, stoji u godišnjem globalnom izvještaju Svjetske diskografske federacije IFPI objavljenom i prezentiranom tijekom prošloga tjedna. Ovaj podatak naslanja se na prethodna razdoblja i donosi šestu kontinuiranu godinu rasta diskografskog glazbenog poslovanja, navodi se, a omogućen je kontinuiranim rastom broja pretplata na streamanje glazbe širom svijeta. Pristupačnost i popularnost streaming servisa, na taj način, vuče industrije prema naprijed i nadoknađuje gubitak prihoda nastao smanjenom potražnjom za fizičkim nosačima zvuka koji su do prije pet godina činili najznačajniji udio tržišnog kolača. Popratni grafikon koji je IFPI razdijelio u Global Marketing Reportu pokazuje da su prihodi od snimljene glazbe dosegli razine s početka nultih, kada su bili najveći u ovom stoljeću. Godina 2020. završila je s 21.6 milijardi dolara na kontu, a najuspješnija 2001. imala je 23.6 milijardi prihoda.

Kada je o streamanju glazbe riječ, napredak je dvoznamenkasti i na svjetskoj razini čini 19.9 posto, a ukupan udio u globalnim prihodima iznosi impresivnih 62.1 posto. To znači da na svakih 100 dolara prihoda, 62.1 dolazi od uživanja glazbe putem servisa za streamanje glazbe. U pitanju je  odličan putokaz i za našu industriju, posebice za izvođače koji to stidljivo prepoznaju, jer je naša zemlja u proteklih godinu dana postala bogatija za tri velika igrača globalnog streaminga – servise Apple Music, Spotify i TIDAL. Rast streamanja glazbe u Hrvatskoj impresivan je i to bi se slijedećih godina moglo vidjeti i u prihodima koje će sudionici glazbenog poslovanja, jednako kao i sami kreativci, ostvarivati. Globalno gledano, u svijetu je više od 443 milijuna korisnika streaming servisa koji su pretplaćeni na svoje omiljene platforme. Rast potaknut streamanjem na pretplatu iznosi 18.5 posto.

Glazbena industrija dominantno je digitalna, fokus je na iskustvu korisnika

Među deset najvećih tržišta snimljene glazbe na svijetu, četiri su evropska i tri iz Azije. Najveće su Sjedinjene Države, a slijedi ih Japan. U Top 5 ugurali su se Velika Britanija, Njemačka i Francuska. Do desetog mjesta poredale su se Južna Koreja, Kina, Kanada, Australija i Nizozemska. Kada je riječ o regijama, najveći rast drugu godinu zaredom ima Latinska Amerika i iznosi 5.9 posto dok Europa bilježi 3.5 posto rasta. Velika Britanija ima šestu godinu uzastopnog rasta, a na njemačkom tržištu su prihodi od streaminga prvi puta veći od pedeset posto ukupnih prihoda industrije. Glazbena industrija postala je dominantno digitalna, rečeno je na globalnom predstavljanju koje je prošloga tjedna vođeno iz Londona, a realizirano putem platforme Zoom. Na predstavljanju su sudjelovali predstavnici kompanija Sony Music, Warner Music, Universal Music i Embassy of Music s nekoliko kontinenata. Predstavnici Hrvatske na globalnoj konferenciji za novinare bili su Sound Report i Airplay Radio Chart. 

Globalno najuspješniji izvođači godinama su u vrhu traženosti, a BTS su dobar primjer lokalnog koji postaje globalnim. Važan je inovativan pristup. Foto: IFPI Global Music Report

Rezultati potiču optimizam, rečeno je, posebno stoga što je rast ostvaren u godini svjetske zdravstvene krize. ‘Poseban fokus stavljen je na iskustvo korisnika glazbe’, istaknuo je Dennis Kooker predsjednik globalnog digitalnog poslovanja kompanije Sony ukazujući na činjenicu kako se glazba danas sluša uz uživanje u drugim aktivnostima vježbanja, relaksacije i drugog kreativnog rada. Istovremeno, dodao je, ‘glazba je važan dio našeg ukupnog audio, video i gaming iskustva, kao i iskustva virtualne stvarnosti’. ‘Diskografski sektor kontinuirano radi na inovacijama i kreira nove uzbudljive načine na koji će glazbu dovesti obožavateljima, povezati ih s omiljenim izvođačima ili im omogućiti da otkriju nove’, ističe Frances Moore, izvršna direktorica Svjetske diskografske federacije.

I ta sposobnost industrije da se služi inovacijama u digitalnom svijetu, ali i da intenzivno surađuje s izvođačima u pronalaženju novih mogućnosti komunikacije i prezentiranja njihova rada, jedna je od karakteristika koju će istaknuti Globalni izvještaj. Ali i podvući sudionici globalnog druženja s novinarima. I to stoga što su diskografske kuće te koje svake godine iznova investiraju u glazbu i omogućuju razvoj priče u dobu promjena.

Lokalni izvođači lakše no ikada pristupaju globalnim pozornicama 

Govoreći o intenziviranju te prilagodbe u godini svjetske zdravstvene krize, Jessica Keeley Carter, potpredsjednica globalnog marketinga kompanije Warner Music, istaknula je kako je globalni uspjeh Due LIpe omogućen i istraživanjem novih mogućnosti: ‘Kako kreirati povezanost s lokalnim obožavateljima, kada putovanje nije opcija?’ Primjerice, realiziranjem poduhvata poput globalnog virtualnog događaja ‘Studio 2054’ koji se pokazao najuspješnijim virtualnim koncertom do sada. Ili ostvarivanjem suradnje s artistima koji su lokalno jaki ili važni na drugim glazbenim tržištima i žanrovskim nišama. ‘Budućnost je sada. Nema povratka k industriji ‘as usual’’, bio je jasan Konrad von Lohneyson, osnivač nezavisne diskografske kuće Embassy of Music iz Berlina. 

The Weeknd ima najuspješniji digitalni singl, a BTS su vlasnici najuspješnijeg globalnog albuma. Foto: IFPI Global Music Report

Globalno lansiranje globalnog glazbenog izvještaja naglasilo je važnost lokalnih glazbenih eko sustava. Adam Granite iz Universala je podvukao kako ih valja pažljivo izgraditi i njegovati. O tome je detaljnije govorio čelni čovjek afričkog Universala Sipho Dlamini navodeći razloge zbog kojih se afričko glazbeno tržište počelo razvijati i istaknuo kako je kontinent dao neke globalne zvijezde. Znamo za njih, zar ne? Mater KG, primjerice. BTS su primjer koji pokazuje što jaka regija može napraviti na svjetskoj razini, podvukao je Shridhar Subramaniam iz kompanije Sony Music, a Simon Robson iz Sony Musica naglasio je kako 60 posto svjetske populacije živi u Aziji i da ona ima snažan potencijal za razvoj streaminga. Ali i da postoje teritoriji na kojima je ponovno veća potražnja vinilnih izdanja poput Japana ili južne Koreje.

Uloga diskografske kuće velika je, na Spotifyju je 7 milijuna izvođača

Uloga diskografske kuće nije jednaka onoj streaming servisa i ne može biti, podvučeno je. A njezin značaj velik je u situaciji kad postoji velika konkurencija – na Spotifyju se, primjerice, ovoga trenutka nalaze radovi više od sedam milijuna (!) izvođača. Diskografska industrija svojim ulaganjima i nalaženjima inventivnih rješenja pristupa obožavateljima u dobu brzih promjena pomoći će pronalaženju većeg dosega za izvođače i njihove radove. U tom smislu, važno je i pitanje regulacije poput implementacije Direktive Europske Unije u lokalna zakonodavstva. Osobito uzbudljivom doima se mogućnost da izvođač s bilo kojeg lokalnog tržišta može uspjeti na drugom ili globalno. Za to, rečeno je, nema barijera kod publike koja rado prihvaća izvođače s novih teritorija.

Tržište Sjedinjenih država najveće je glazbeno tržište na svijetu, a među deset su se smjestila četiri europska. Foto: Screenshot IFPI Global Music Report

IFPI Global Music Report naglašava kako je glazba izrazito važna u našim životima i dodaje kako je mnoge od tih načina nemoguće precizno izmjeriti. No, ističe se, postoje i ozbiljni podaci studije Ekonomski utjecaj glazbe u Evropi koji je pripremio Oxford Economics. A ona govori, podsjetimo se, da glazbeni sektor u Europskoj uniji i Velikoj Britaniji generira 81.9 milijardi eura i dva milijuna radnih mjesta. Sektor omogućuje izvoz dobara i usluga u vrijednosti od 9.7 milijardi eura, a na ime poreza doprinosi sa 31 milijardom Eura. Tijekom prošle godine, glazbena zajednica aktivno je sudjelovala u nizu društvenih promjena ili pokreta za uspostavljanje društvene pravde kao što je Black Lives Matter, podsjetit će Global Music Report i istaknuti kako rad diskografa, između ostaloga, omogućuje prepoznavanje vrijednosti glazbe u svakodnevnom životu. ‘Ovo nisu jednostavna vremena’, podvlači Frances Moore, ‘no glazbena zajednica – svojom kreacijom, inovacijama i odlučnošću – nastavlja se kretati ususret budućnosti u kojoj će nas snaga glazbe sve zajedno učiniti bliskijima.’

Goran Komerički

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s