Arhive oznaka: Warner Music Group

Diskografi se bore protiv manipuliranja brojkama glazbenog streaminga

Odakle dolaze milijuni lažnih pregleda videospotova na YouTubeu ili streamanih pjesama na Dezeru? Plaćeno ‘gledanje’ ili ‘preslušavanje’ unosi nered u glazbeno poslovanje.

 

Deezer Algorithm

Streaming servis će vam, putem algoritma, ponuditi preslušavanje pjesama na temelju različitih podataka no oni mogu biti podložni manipulaciji. Screenshot: Personalizirana sugestija na servisu Deezer

 

Koalicija diskografskih kuća, publishera i agencija za zaštitu autorskih prava okupila se ne bi li stala na kraj manipulaciji brojkama streamanja ili pregleda pojedinih pjesama ili njihovih videospotova, objavio je Billboard. Akcija organizacija koje čine osnovu svjetske glazbene industrije dolazi u trenutku kada je korištenje streaming servisa dovelo do rekordno uspješnog poslovanja industrije i stvaranja pretpostavki za daljnji rast. Kako se naglašava, za umjetno napuhavanje brojeva slušanja ili gledanja pojedinih pjesama odnosno videospotova, koriste se botovi ili timovi ljudi s radnim zadacima usmjerenima na novi oblik ‘glazbene promocije’.

Problem te vrtse ‘glazbene promocije’ složeniji je no što se čini. Jer se na temelju brojki streamanja i video pregleda danas računaju mnogi podaci poput broja prodanih primjeraka albuma, pozicioniranja na listama popularnosti i ukupna aktivnost ‘na terenu’. Kod toga ‘na terenu’, recimo, brojka pregleda spota na YouTubeu ne donosi direktnu monetizaciju, ali može ‘zavarati’ potencijalnog organizatora koncerta izvođača. Sa sličnim iskustvima se svakodnevno susreću vlasnici klubova ili dvorana u Hrvatskoj kada im izvođači u pregovorima odvažno pokažu brojke pregleda videospota koje su umjetno napumpali putem profesionalnih servisa iz Kanade, Indije, Rusije ili Sjedinjenih Država. Uostalom, priznajmo, znalo se dogoditi da se upitamo odakle dolaze silne stotine tisuća ili milijuni pregleda spota regionalnih i domaćih izvođača u jednome danu?

 

caspar-camille-rubin-680342-unsplash

Nekoliko sati nakon lansiranja, pjesme dosežu izrazito velike broje pregleda ili streamanja, no jesu li uvijek točne? Foto: Caspar Camille Rubin on Unsplash

 

Rolling Stone prenosi izjavu suosnivača konzultantske tvrtke za strateško medijsko pozicioniranje Salt + Vinegar, koji ističe kako se ‘kupnja streamova’ obavlja u mnogim zemljama poput Brazila i Argentine. Manipulacija se – to ste na YouTubeu mogli primijetiti – radi i na način da se pod imenom poznatog izvođača poput Rihanne ili Drakea uploada glazba sasvim nepoznatih izvođača. nakon što ostvari velik broj ‘znatiželjnih’ pregleda, stvar se jednostavno preimenuje u stvarno ime pjesme i njegova izvođača.

U akciji ‘protiv manipulacija streamingom’ okupili su se najveći i to cijeloj priči daje jasnu snagu. Glavne kompanije diskografskog poslovanja – Sony, Universal Music, Warner Music Group, Kobalt i Concord, primjerice – nalaze se među potpidnicima globalne kampanje.  Sšotify, Deezer i Amazon Music nalaze se, pak, među 24 tvrtke koje podupiru cijelu priču. Među ostalim potpisnicima nalaze s IFPI, IMPALA, Merlin, RIAA i Međunarodna konfederacija za glazbeni publishing. U središtu ove inicijative nalazi se ‘Code of Best Practice’. Kodeks sadržava 21 točku uputa usmjerenih ka sprečavanju i otkrivanju manipulacije uslugama audio i video streaminga. Kodeks se posebno obrušava na ‘slušanje glazbe’ putem automatiziranih procesa, neautentičnih (pretplatničkih) računa ili metoda ‘pay-for-play’.

Metoda ‘pay-for-play’ omogućuje plaćanje streamanja ili ‘gledanja’ glazbe i njome se prošle godine iscrpno bavio The New York Times u novinarskom istraživanju gledanja video sadržaja na platformi YouTubeu. Novinar njujoršskog dnevnika tada je osobno sudjelovao u procesu osnaživanja pregleda različitih vrsta sadržaja poutem tvrtki iz Kanade ili Sjedinjenih Država. Radilo se o manipuliranju brojem pregleda za račun promocije najrazličitijih oblika intelektual nih djela među kojima su bili književna i glazbena djela. slična priča – ali na drugačijoj, nedigitalnoj razini – moguća je pri manipuliranju brojem emitiranja pjesama u programima radijskih stanica. Na manjim glazbenim tržištima, poput hrvatskog, moguće je uplatiti iznos namijenjen ciljanom emitiranju pojedine pjesme u radijskom eteru i ostvariti veću vidljivost singla ili repozicioniranje na listi popularnosti.

Prava priča se, međutim, skriva u naknadama za emitiranje ‘umjetno napuhanih’ djela. Jer, svako emitiranje u radijskom eteru ili glazbenom streamingu – za razliku, recimo, od slušanja na YouTubeu – donosi konkretan novac autoru i izvođaču. I to je, također, jedna od bitnih stavki kojoj se ovom inicijativom kani stati na kraj.

 

Kodeks protiv manipulacije streamingom

Kodeks protiv manipulacije brojkama glazbenog streaminga potpisala je većina najvažnijih sudionika glazbenog poslovanja. Screenshot: Code of Best Practice

 

Ranije ovoga tjedna je, prenosi Digital Music News, osnivač indie etikete Hopeless Louis Poen objasnio kako stvarna cijena ‘fake’ streamova na godišnjoj razini iznosi 300 milijuna dolara. Manipulacija stremanjem, objašnjava može značiti kako se ‘umjetno napumpana’ brojka nrkoliko dana drži velikom da bi potom pala na stvarnu vrijednost. Dodao je kako su se sličnim trikom služili kreatiri nekoliko playlista na servisu Spotify kada su u prvome tjednu ostvarili iznimno velik broj followera i potom tjednima ostali na istoj brojci.

Sličnoj priči godinama prisustvujemo na mrežama poput Facebooka kada netko ‘kupi’ ‘lajkere’ i odjednom ih ima više stotina tisuća. Lažni ‘lajkeri’ detektiraju se jednostavnim uvidom u društvenu vrijednost svakoga pojedinog posta. Ako je stvar umjetno napuhana, naime, objave imaju nemjerljivo manji broj interakcija negoli bi bilo očekivano obzirom na broj ‘lajkera’ ili ‘followera’.

Potpisivanjem kodeksa, navodi Billboard, nositelji prava pristaju poduzeti “razumne istrage” kako bi identificirali manipulaciju streamingom i poduzeli razmjerno djelovanje tamo gdje je otkriveno. Ako je suditi prema odlučnosti potpisnika, cijela priča će se doslijedno provoditi, jer je streaming prerastao u dominantnu glazbenu platformu.

“Rukovanje streamanjem ima potencijal ne samo prouzročiti ekonomsku štetu pružateljima usluga streaminga, nositeljima prava, umjetnicima i oglašivačima, nego i iskriviti dojmove medija i obožavatelja u vezi razumijevanja popularnosti određenih snimaka i utjecati na rezultate algoritamske reprodukcije pjesama putem algoritma’, stoji u potpisanom Kodeksu. Kod ovoga posljednjeg, radi se o direktnom utjecaju na sugestiju koju će vam servis (Deezer ili YouTube, svejedno) dati nakon što odslušate stvar koju ste izričito tražili. Pomislite samo, koliko puta vas je algoritam odveo glazbi koja bi vam se potencijalno mogla svidjeti. Jeste? A sada zamislite koliko puta se to zbilo zato što je netko platio da se to dogodi i time, zapravo, utjecao na vaš osobni glazbeni ukus. I time, zapravo, posredno grubo narušio vašu privatnost, suptilno maipulirajući ivama samima. Na to se nadovezuje, dakako, novac koji će – zbog učestalog streamanja algoritamski ‘sugeriranih’ pjesama biti isplaćen njihovim autorima ili izvođačima.

 

Streaming services

Razvoj tehnologije brži je od razvoja zaštita od njezine manipulacije. Screenshot: Streaming servisi na mobilnoj platformi kompanije Apple

 

Potpisnici idu dalje i upozoravaju na mogućnost širenja neetične prakse po principu domino efekta. ‘Osim ekonomske štete, ovakva praksa šteti umjetnicima na način da im pruža potencijalno obmanjujuće i umjetne podatke. I ostavlja ih da se ili natječu s umjetno napuhanim brojem streamanja ili da razmisle o uključivanju u te skupe, neetične i nepravilne postupke’, ističe izjava. U kodeksu se ističe kako postoji nulta tolerancija za korištenje plejanja u svrhu marketinških ili promotivnih kampanja za pojedine izvođače ili njihoive snimke.

Helen Smith, izvršna direktorica međunarodne organizacije nezavisnih diskografa IMPALA izjavila je, prenosi Billboard, kako manipulacija streamingom neovisnim etiketama odnosi ‘bogatstvo’ i kako ovaj kodeks šalje jasnu poruku da se neće tolerirati.

Na razini industrije već su u tijeku potezi za rješavanje problema širenja manipulacije glazbenim streamingom, saznaje se. Ranije ovog mjeseca, naime, Sony Music je uveo vlastitu politiku koja zaposlenicima ili trećim stranama koje djeluju u ime kompanije zabranjuje manipulaciju streamingom.

Vrijedno je spomenuti kako je norveška agencija za zaštitu autorskih prava Tono prošle godine pdonijela zahtjev za istragu ponašanja streaming servisa Tidal. Tono je uložio žalbu nakon napisa norveških medija – koji su koristili podatke anonimnog izvora – kako je Tidal koristio stvarne korisničke račune ne bi li ojačao brojke streamanja albuma Kanye Westa i Beyonce. Tidal je tužbu odbacio kao ‘prljavu kampanju’ u kojoj se koriste ‘laži i neistiniti navodi’ no slučaj istražuje norveški odjel za gospodarski i ekološki kriminal.

Goran Komerički

 

 

 

Oglasi

IFPI Global Music Report 2019: Rast glazbene industrije ohrabruje dodatna ulaganja u lokalni repertoar

U doba streaminga valja nam znati kako se na Spotify dnevno uploada 20 tisuća pjesama.  I zato je važno imati diskografsku kompaniju iza sebe. Da vam poveća vidljivost.

 

Global Music Market 2018 in Numbers

Ukupan rast prodajnog dijela globalne glazbene industrije zbiva se ponajviše zbog sve većeg korištenja streaming servisa za uživanje u glazbi. Izvor: IFPI Global Music Report 2019

 

Prodaja glazbe na globalnoj razini u porastu je četvrtu godinu zaredom, a glazbeni streaming danas donosi gotovo polovicu prihoda diskografske industrije. To je osnovni naglasak iz godišnjeg izvještaja o glazbenom poslovanju koji je prošloga tjedna objavila Svjetska diskografska federacija IFPI. U brojkama to iznosi 19,1 milijarda dolara uz porast od 9,7 posto u odnosu na godinu dana ranije. Radi se o najvećem godišnjem porastu prihoda još od 1997. godine, kada je IFPI počeo mjeriti situaciju na kompletnom tržištu svijeta.

Izvještaj se odnosi na 2018. godinu, a grafikoni pokazuju kako je prihodima nadmašena i 2007. godina,. No, još uvijek je podosta udaljena od diskografski najsnažnije godine ovoga stoljeća – 2001. godine je diskografska industrija generirala 23,9 milijardi dolara prihoda. No, tada je u strukuturi prihoda 99,4 posto činila zarada od prodaje fizičkih diskografskih formata. Današnji prihodi donose više sastavnica: streamanje glazbe, digitalnu prodaju, prava od izvođenja snimaka, prihodi od korištenja glazbe za druge svrhe i prodaja fizičkih nosača zvuka.

U strukturi prihoda od straminga – koji čini najvažniji poticaj snažnom rastu indusrije, kako diskografske tako i glazbene ukupno – razlikuju se prihodi od pretplate na streaming servise i oni koji dolaze od slobodnog streamanja glazbe podržanog slušanjem reklamnih poruka. Ovo posljednje je, primjerice, uobičajeni poslovni model YouTube-a i djelomični model koji njeguje Spotify. Pretplata na streaming servise kao što su Spotify, Apple Music, Deezer i Amazon Music dostigao je rast od 33 posto. Njegov rast najveći je u Sjevernoj Americi gdje već nekoliko godina dostiže dvoznamenkastu stopu rasta. I on je dovoljan da, komentira Billboard, nadoknadi 10-postotni pad fizičke prodaje na godišnjoj razini, jednako kao i pad digitalnog downloada.

 

Global Recorded Music Industry Revenues

Porast prihoda od prodaje glazbe ostvaruje se četvrtu godinu zaredom, a najveće svjetsko glazbeno tržište je tržište Sjedinjenih Država. Izvor: IFPI Global Music Report 2019

 

Stu Bergen, predssjednik međunarodnog odjela Warner Music Group, pojasnio je kako živimo u doba streaminga i da, primjerice, Spotify daje jednake šanse velikim kompanijama i samostalnim izvođačima. To se može činiti dobitnom kombinacijom, biti sam svoj majstor na svjetskim platformama. Ipak, valja nam znati kako se na Spotify dnevno uploada 20 tisuća pjesama. I onda treba biti prepoznat i proširiti vidljivost svojega rada. ‘Pristup ‘uradi sam’ također traži dodatna ulaganja’, istaknuo je Bergen, ‘jer netko to mora učiniti kako bi se postigli rezultati.’

‘Četverogodišnji uzastpopni rast kompletno mijenja industriju’, izjavila je izvršna direktorica IFPI-ja Frances Moore na globalnoj konferenciji za medije, ‘potencijal i vizija su različiti no ranije, jer kada imate rast, tada možete i investirati. Ranije ste morali živjeti od-dana-do-dana. Radi se o odličnom polazištu za optimizam na razini industrije.’ Francis Moore je dodala kako uspjeh predvode najuspješniji izvođači, ‘privrženost i strast’ ljudi industrije i investicije u nove talente: ‘Potencijal je snažan, a rast industrije omogućuje nam da on bude iskorišten.’

Najbrže rastuća regija je Južna Amerika, a iza nje slijedi rast u Aziji i Australiji gdje je posebice potaknut globalnim uspjehom južnokorejske glazbene scene i izvođačima kao što su BTS i BLACKPINK. Zanimnljivo je kako je Europa ostala na sličnoj razini prihoda u odnosu na prošlu godinu, a to se objašnjava kontrastima između tržišta pojedinih zemalja. Njemačka je, primjerice, ostvarila pad od deset posto dok tržišta Velike Britanije, Švedske i Norveške osnažuju rast. Njemačka prolazi snažnu tranziciju iz tržišta usmjerenog na prodaju fizičkih kopija prema digitalnome, govore podaci. Godišnji izvještaj apostrofira Austriju i Irsku kao zemlje koje ostvaruju velik uspon diskografskih prihoda, onaj austrijski iznosi respektabilnih dvadeset posto. Na globalnoj razini najveće glazbeno tržište je tržište Sjedinjenih Država, a slijedi ga japansko. Velika Britanija je od Njemačke preuzela treću poziciju, a potom su Francuska i Južna Koreja. Kina je sedma s impresivnih 33 milijuna pretpaltnika streaming servisa, a među deset najuspješnijih lokalnih tržišta smjestili su se Australija, Kanada i Brazil.

 

2018 Figures by Format

Premda postoje snažna tržišta na kojima dominira prodaja fizičkih nosača zvuka, poput japanskog, poljskog ili njemačkog, nekada dominantni vid prodaje glazbe i dalje je u padu. Izvor: IFPI Global Music Report 2019

 

Nama značajan naglasak s londonskog lansiranja godišnjeg izvještaja IFPI-ja jest taj da je glazbeno poslovanje postalo globalno kao nikada ranije, ali i da je lokalni repertoar sve važniji i važniji. Adam Granite, izvršni potpredsjednik kompanije Universal Music, to je ilustrirao riječima kako su ‘mogućnosti izvođača da nađu put do globalne publike i povežu se direktno s obožavateljima jednostavnije no ikada’. Stu Bondell, izvršni potpredsjednik kompanije Sony, naglasio je kako postoji puno prilika na novorastućim lokalnim tržištima poput Kine ili Latinske Amerike. I dodao kako je mogućnost da lokalni hit iz bilo kojeg kuta svijeta postane globalnim hitom, veća negoli ikada ranije. ‘To može biti i pjesma na ne-engleskom jeziku’, podvukao je, ističući primjere izvođača iz Južne Amerike i Južne Koreje koji su uspjeli širom svijeta. J Balvin, primjerice, dolazi iz Kolumbije, a BTS s korejskog poluotoka.

‘Svako lokalno tržište traži jedinstveni pristup, ali ono što ohrabruje jest da na tržištima s najvećim potencijalima značajno raste lokalni repertoar’, pojasnio je Adam Granite, ‘zajednička nit koja povezuje sve teritorije jest naša odlučnost da se pronađu najbolji izvođači. Tu su važni naši lokalni timovi, jednako kao i spremnost na dugoročne inveesticije.’ U tom smislu su predstavnici najvećih diskografskih kompanija najavili dodatna ulaganja u lokalni repertoar u Europi i Latinskoj Americi. Stu Bergen prisnažio je cijelu priču podatkom kako bi Warnerove akvizicije poput kompanija Songkick, EMP ili Uproxx bile nezamislive bez ovakvog rasta prihoda unutar industrije. Izvršni direktor nezavisne etikete Concord Glen Barros objasnio je, također, kako cijeli razvoj donosi nove velike mogućnosti i malim kućama odakle, reći će,  ‘dolazi najveći broj inovacija i kretaivnosti. I to sve zajedno dovodi do većeg ulaska glazbe u živote ljudi’.

‘Ovo je doba investiranja u glazbu’, stoji u godišnjem izvještaju Svjetske diskografske federacije. Ali, jednako je važna i strast prema glazbi i menedžiranju glazbe. Ili, kako bi rekao izvršni potpredsjednik kompanije Warner Music za poslovni razvoj i diskografski veteran Ole Obermann: ‘Osnova funkcioniranja naše tvrtke je u tome da su svi u potpunosti fokusirani na rad s izvođačima na našem rosteru. Želimo da se naši umjetnici mogu usredotočiti na umjetnost i zato ćemo mi brinuti o poslu. Postoji ta predanost cilju kakva ne postoji kod drugih igrača u glazbenom ekosustavu. Samo diskografska kuća ima takav fokus, sposobnost i neophodno uvjerenje u mogućnost otkrivanja i podrške izvođačima.’

 

Global Top 10 Singles & Albums of 2018

Među globalno najuspješnijim singlovima i albumima, s dva izdanja su zastupljeni Ed Sheeran i grupa BTS. Izvor: IFPI Global Music Report 2019

 

Globalno najuspješniji izvođači u 2018. godini bili su Drake, BTS i Ed Sheeran. Najuspješnije pjesme godine glazbenoga poslovanja su ‘Havana’ Camile Cabello i Younga Thuga, Drakeova ‘God’s Plan’ i ‘Shape of You’ Eda Sheerana. Globalno najuspješniji albumi su soundtrack iz filma ‘The Greatest Showman’ i dvije ploče grupe BTS – ‘Love Yourself: Answer” i ‘Love Yourself: Tear’.

Lansiranje izvještaja ‘IFPI Global Music Report 2019’ održano je u Londonu. Putem globalne telefonske konferencije prisustvovali su mu novinari iz 19 zemalja svijeta, a među njima i hrvatski predstavnici, urednici Sound Reporta i Airplay Radio Charta.

(Goran Komerički)