Arhive oznaka: Streaming

Pripremite se, u Hrvatsku uskoro dolazi Spotify

‘Dolazak Spotifyja bit će game changer u Hrvatskoj i cijeloj regiji’, ističe predsjednik asocijacije nezavisnih diskografa Runda Dario Draštata.

 

RDD #1 Dario Drastata
‘Povećanje prihoda u glazbenoj industriji otvorit će više prostora za nova radna mjesta. I to ne samo usko specijalizirana za glazbu, već i u svim poslovima koji su sekundarno vezani uz ovaj glazbeni, kao što su poslovi vezani uz marketing, dizajn i oglašavanje’, ističe predsjednik regionalne asocijacije Runda Dario Draštata. Foto: Runda Official

 

Spotify uskoro dolazi u Hrvatsku. I to je vijest koja će razvedriti sve sudionike glazbene industrije, ali i razveseliti ljubitelje glazbe u našoj zemlji. Prema informacijama koje su dostupne – ali i istupima na prošlotjednoj konferenciji Runda Digital Day #01 – jasno je kako se radi o danima ili tjednima. Jer, ukoliko ga ne dočekamo do kraja studenoga, mogli bismo se regularno služiti Spotifyjem s početkom slijedeće godine.

Prezentacija direktorice Odjela za nezavisne diskografe kompanije Spotify u Zagrebu, naime, bila je opsežna i inspirativna. Jennifer Masset pokazala je alate i mogućnosti koje Spotify pruža izvođačima i diskografima i objasnila zašto je slušanje glazbe i ulaz u svijet više desetine milijuna pjesama putem aplikacije švedskog servisa iznimno ugodno iskustvo. Sa strane korisnika, ali i kreativnih odnosno poslovnih sudionika glazbene scene. Istovremeno, izvršna direktorica Impale Helen Smith odisala je optimizmom i susretljivošću, objašnjavajući kakva je uloga nezavisnih diskografa u krajoliku kompletnog glazbenog poslovanja i umjetničkog prostora u kojemu se nalaze glazbenici, diskografi i drugi kreativci.

 

RDD #1 Spotify

Mogućnosti koje Spotify daje sudionicima glazbene industrije, ali i ljubiteljima glazbe, velike su. O tome je na konferenciji Runda Digital Day #1 u Zagrebu govorila Jennifer Masset, čelnica odjela za podršku nezavisnim diskografima kompanije Spotify. Foto: Facebook Fan page Runda

 

Dolazak Spotifyja, s druge strane, važan je u mnogim kontekstima razvoja industrije i prepoznatljivosti važnosti glazbe u svakodnevnom životu. Ali i poticaj za razvoj digitalnog diskursa korištenja, kreiranja i uživanja u glazbi novoga doba. To je bila prilika i za razgovor o statusu digitalnog na području regije. Predsjednik regionalne asocijacije nezavisnih diskografa Runda Dario Draštata reći će kako je došlo vrijeme da se Hrvatska i regija uključe u svjetske tokove na području digitanog  glazbenog iskustva. O tome smo razgovarali u tjednom glazbenom magazinu Drugi izbor, koji se ponedjeljkom navečer emitira u programu HR2.

Pa, dakle, koliko je Hrvatska u glazbenom smislu – digitalno osviještena?

Rekao bih da nismo ni blizu onome koliko bismo mi, koji sudjelujemo u glazbenom poslovanju, željeli da budemo. Imamo jako puno prostora da budemo digitalno puno osvješteniji, jer znamo da nove generacije slušaju glazbu uglavnom digitalnim putem. Vjerujem kako je ova naša konferencija dala doprinos tome da ljudi koji se bave glazbenim poslom, shvate što je sve u digitalnom dobu potrebno kako bi se promovirala glazba. I što je važno da bi se prilagodili onome što je u nekim drugim dijelovima Europe realnost, a kod nas još uvijek nije. Mi smo, zapravo, na neki način ograničeni u tom digitalnom svijetu, jer imamo samo Deezer. Vjerujem kako ćemo se – s dolaskom servisa Spotify, Apple Music i ostalih – vrlo uskoro priključiti ostatku Europe i svijeta.

Spotify je naš ulaz u digitalno doba

Ima puno prednosti kada uživate u glazbi putem jednog dodira na aplikaciju streaming servisa. Primjerice, lijepo je sjediti u fotelji i imati pristup do 50 milijuna pjesama.

Apsolutno! To su servisi koji nam omogućuju da, zapravo, svu glazbu svijeta imamo na svome dlanu odnosno u svojemu smartphoneu ili iPadu ili bilo kakvom pametnom uređaju. Mislim da je, nakon različitih svjetskih regija, vrijeme da konačno i Hrvatska i naša regija dobije svoj dio u cijeloj toj priči. Poslovno govoreći, valja imati na pameti da je, prema zadnjem izvještaju IFPI-ja, kompletan prihod od glazbenog poslovanja porastao za 9,7%, dok je onaj od streaminga porastao za 34 posto čime je sada streaming u ukupnom prihodu glazbene industrije zastupljen sa 47 posto. Na nekim teritorijima kao što je Njemačka, čak 64 posto prihoda dolazi od streaminga, a sve drugo od fizičke prodaje, sinkronizacijskih prava i susjednih prava koja su vezana za glazbenu industriju. Do sada u regiji nismo formirali digitalno tržište, ali dolaskom  vjerujem da će se, dolaskom Spotifyja, to drastično promijeniti. To će biti ono što se u poslu zove game changer i siguran sam da će i te kako utjecati. I to ne samo na glazbenu industriju, nego na cijelu sliku zabavne industrije uopće. Kao što je, uostalom, učinio dolazak HBO-a ili Netflixa na teritoriju video formata. Nakon Spotifyja je samo pitanje dana, kada će u našu regiju ući i ostali servisi poput Apple Musica.

 

AIMConnect-Day3-JenniferMcCord-Edits-73

Runda se bavi poslovima koji bi trebali unaprijediti situaciju na tržištu i dovući što više globalnih igrača na našu scenu, ističe Dario Draštata. Foto: Prizor s konferencije AIM Connected u Londonu, Jennifer McCord @AIM

 

Svi rejtinzi pokazuju kako je činjenica da 50 milijuna pjesama nosimo u džepu, promijenila načine shvaćanja pristupa glazbi i audio sadržajima. Spotify se u Hrvatskoj još čini kao san. Kako će diskografi pristupati distribuciji glazbe putem Spotifyja?

Diskografi neće samo distribuirati, već će i promovirati svoja izdanja, ali i birati načine na koji će na servisu biti prisutni. Jer, Spotify je više od običnog streaming servisa. Spotify vam daje mogućnost da, primjerice, prodajete karte za koncerte, distribuirate merchandise ili da povežete svoje artističke račune sa svojim društvenim mrežama. Na taj način, on nudi puno više mogućnosti nego neki drugi streaming servisi.

Ono što je u cijeloj ovoj priči dosta bitno jest da dolaskom Spotifyja, mi konačno ulazimo u to neko digitalno doba koje je do sada zaobilazilo našu regiju. Moramo biti svjesni da nas je preskočila faza legalnog digitalnog downloada. On se kod nas nije dogodilo. I upravo je tu pozicija Runde, kao jedne regionalne asocijacije koja se bavi poslovima koji bi trebali unaprijediti situaciju na tržištu i dovući što više globalnih igrača na našu scenu. Da, kao regija, dobijemo priliku da se izborimo za svoje mjesto pod tim globalnim nebom streaminga. Mislim da smo, za sada, u tome uspjeli: početkom godine smo doveli Spotify na festival MENT u Ljubljanu, a sad smo ga doveli u Zagreb. Slijedeći korak je da ga dovedemo u ostale dijelove naše regije. Vjerujem da ćemo uspjeti u tome i siguran sam a će to u mnogo čemu promijeniti situaciju u glazbenoj industriji i glazbenom poslovnom svijetu u ovoj regiji. A siguran sam da će to prepoznati i svi ljubitelji glazbe.

To nam daje novi vjetar u leđa, mogućnost da ne moramo više ovisiti samo o sebi već se uključujemo u globalni svijet promoviranja i komercijalizacije glazbe.

 

Streaming services

Na streaming servisima se, ovoga trenutka, nalazi 50 milijuna pjesama. Oni donose jednostavan pristup glazbi koju slušamo.

 

Dolazak servisa potiče nove investicije

Što dolazak Spotifyja u Hrvatsku i cijelu regiju može značiti za cijelu scenu? Svakako veći prihod za industriju, ali i veći doseg samih radova naših autora i izvođača.

Apsolutno. Mislim, nije to neki čarobni štapić koji će svima promijeniti živote, ali – s druge strane – moramo biti pripremni za dolazak velikih servisa kao što je Spotify. I upravo zato se dogodio Runda Digital Day. Kako bi pripremili niz diskografa koji su prisutni u regiji – od onih najmanjih do onih velikih – za tu situaciju kada će ta digitalna revolucija doći kod nas. Moramo promijeniti način poslovanja.

Do sada nismo bili pod velikim utjecajem streaming servisa. Ali sam siguran da će dolazak velikih streaming servisa, kao i u ostatku svijeta, to činiti veliki ili najveći dio prihoda glazbene industrije. I zbog toga  je bitno da svi igrači na sceni budu svjesni toga i za to se pripreme na najbolji mogući način.

To je uloga Runde. Mi smo ovdje da pružimo nova saznanja i nove informacije, da povežemo izdavače koji su prisutni u regiji s onima koji su u Europi i nalaze se na razvijenijim tržištima. Važno nam je primijeniti njihova znanja i njihova iskustva na naš teren i priključiti se onome što je normalno i što cijeli svijet već konzumira i prakticira. Znamo kako će u dvije ili tri godine nakon dolaska Spotifyja i ostalih servisa, streaming  postati glavni prihod svih izdavača.  Dakako, ako sve bude kao u ostatku svijeta, a ne vidim razloga da ne bude. To onda znači nove investicije u nove izvođače, nove programe, promocije, koncerte i sve ostalo.

Jednostavno moramo biti svjesni da diskografi danas, prema podacima Hrvatske diskografske udruge, 80 posto svoje dobiti reinvestiraju  u nova izdanja. To je i u svjetskim razmjerima vrlo velika brojka. Spotify i drugi servisi će nam, vjerujem, omogućiti da nastavimo u tom smjeru i budemo još i bolji.

Ono što nas najviše muči, jest to da je tehnologija nekoliko koraka ispred nas. Mi smo do sada kasnili za ostatkom svijeta, a sada hvatamo taj korak i na nama je da ga iskoristimo na najbolji mogući način.

 

2018 Figures by Format

Rast prihoda od digitala u porastu je iz godine u godinu, govore podaci Svjetske diskografske federacije IFPI.

 

Može li se reći kako su streaming servisi, na neki način, više fer i prema umjetnicima glazbe. Prema autorima i izvođačima.  Jer svako privatno slušanje pjesme ili albuma donosi novi prihod izvođaču u odnosu na razdoblje kada su oni dobivali diskografski prihod samo od jedne privatne akcije kupovine albuma u dućanu.

Na žalost, u ovom trenutku su prihodi od streaminga kod nas još uvijek premali da bi rekli da su oni adekvatni onima koji su nekada bila od prodaje CD-a ili ploča. Nadam se da će se to u budućnosti promijeniti. Copyright direktiva na nivou Europske Unije – za koju se borila cijela nezavisna diskografska scena – će nam to omogućiti. Mislim da će u budućnosti diskografi i izvođači dobivati puno više nego što dobivaju sada.

Tako ćemo doći na ono što si, zapravo, sada rekao. Da ćemo dobivati puno više za kreativu i za ono što će biti investicija u budućnost. Mislim da je, u ovom trenutku, za cijelu regiju važno da veliki servisi dođu. Svi zajedno trebamo raditi na njihovoj promociji kako bi što više ljudi prihvatilo da je to nešto što je vrlo cool, vrlo sexy, vrlo jednostavno. I da nije skupo, ali opet ni previše jeftino. I da ćemo na taj način pomoći cijeloj glazbenoj industriji da nastavi dalje kako bismo i dalje mogli promovirati kvalitetnu i dobru glazbu u cijeloj regiji.

Glazba daje nove prostore industriji oglašavanja

Može li se reći kako bi za tri godine kompletna glazbena industrija i scena audio sadržaja mogla doživjeti novi uspon i novo prepoznavanje na nizu razina: marketinških, promotivnih pa i onih životnih?

Nadam se da će biti tako. Čvrsto vjerujem u to. Iskustvo na drugim tržištima pokazalo je da je taj push dodatnih prihoda koji dolaze od streaming servisa, pridonijelo razvojima scene. Mislim da smo na tome tragu. Kao Runda ćemo apsolutno raditi na tome.

Sigurno je kako će povećanje prihoda u glazbenoj industriji otvoriti više prostora za nova radna mjesta. I to ne samo usko specijalizirana za glazbu, već i u svim poslovima koji su sekundarno vezani uz ovaj glazbeni, kao što su poslovi u marketiškim agencijama, agencijama za dizajn, specijaliziranim kompanijama za oglašavanje u digitalnom svijetu, posebice društvenim mrežama. Ali i dalje, prema industrijama koje koriste glazbu u svome oglašavanju. Svi oni će, sasvim sigurno, pronaći interes u povezivanju s najvećim glazbenim zvijezdama u kampanjama, koje će se dobrim dijelom realizirati i kroz streaming servise ili društvene mreže.

 

RDD #1 Notebooks

Poslovna konferencija Runda Digital Day #1 omogućila je saznavanje i razgovor o novim izazovima koje je digitalno doba donijelo u glazbenu industriju. Foto: Facebook Fan page Runda

 

Kakav je status Runde u okviru Impale?

Impala je krovna europska organizacija nezavisnih diskografa i uvijek nas je podržavala, te je značajno pomogla pri osnivanju Runde, te nam i dalje daju veliku podršku. Mi smo organizacija koja je sada stara godinu dana, a oni su bili jako uključeni formiranje Runde i pomogli su nam da se postavimo na sceni. Već sada smo dobili jako dobru poziciju. I u Europi i globalno. Postali smo i dio organizacije WIN – udruge nezavisnih izdavača cijeloga svijeta i prošloga ljeta smo na njihovoj godišnjoj konvenciji u New Yorku imali i prezentaciju Runde. S nama je na Runda Digital Dayu bio i Merlin, institucija koja je formirana za pomoć nezavisnim izdavačima kako bi se utjecalo na smanjenje neravnopravnog položaja nezavisnih izdavača na digitalnom tržištu u odnosu na diskografske major kompanije u svijetu.

Promocija domaće glazbe u svijetu

U međuvremenu Runda je postala članica Upravnog odbora Impale, kao i Odbora direktora što je za nas velika čast i priznanje i otvara nam mogućnost da još više budemo involvirani u sve aktivnosti Europskih nezavisnih izdavača.

Helen Smith (izvršna direktorica Impale op.a.), naša gošća u Zagrebu na Runda Digital Day-u, je bila jako aktivna u vezi Copyright direktive koja će, kad bude implementirana u nacionalna zakonodavstva država Europe, omogućiti izdavačima, autorima i izvođačima da budu pravednije plaćeni za korištenje njihovog sadržaja na digitalnim platformama. Ova cijela situacija oko osnivanja Runde i organiziranja konferencije Runda Digital Day meni osobno, koji sam u ovom poslu već dvadeset godina, daje neki optimizam i vjeru u bolju budućnost vezano uz izdavaštvo. A ako je dobro izdavačima, samim time je dobro i cijeloj glazbenoj sceni.

 

aaa impala management board at RBF2019 IMG_3917 _C_MusikWoche
Runda će pokušati biti promotor regionalne glazbene scene u Europi, pa onda i u ostatku svijeta. Foto: Impala management board, Runda Official

 

Može li se očekivati još niz koraka koji će industriju i cijelu glazbenu scenu učiniti što relevantnijom u našoj zemlji?

Apsolutno. Mi smo već sada u pripremama za dalje. Pokrenut ćemo niz edukacijskih projekata, ne samo kroz Runda Digital Day već i kroz druge samostalne projekte ili na već postojećim konferencijama u regiji. Naša agenda za slijedeću godinu je, između ostalog, i pokretanje glazbene nagrade nezavisnih izdavača. To je ono što ćemo sasvim sigurno realizirati. Također, ono što smatramo ključnim je pokretanje export office-a. Da Runda, na neki način, postane zona koja će promovirati naše kvalitetne izvođače i izvan regije. Na način da će onda odlaziti na svjetske festivale i showcase festivale pa da konačno izađemo iz okvira regije i da izvođači koji su u bilo kojoj državi regije relevantni, dobiju šansu predstaviti se publici koja nije isključivo regionalna. To su neki trenuci u kojima ćemo mi kao udruga dati dodatnu korist našim članovima. Pokušat ćemo biti promotor regionalne glazbene scene u Europi, pa onda i u ostatku svijeta. Vjerujemo da ćemo u tome biti uspješni.

Goran Komerički

 

 

Prihodi od streaminga i dalje rastu. Lil Nas X pomogao Sonyju.

Ukupni prihodi kompanije Sony od snimljene glazbe u ovome tromjesječju dosegli su iznos od jedne milijarde dolara.

 

Lil Nas X Smiley Twitter 2019 July
Toliko uvećanje prihoda od streamanja i ukupno snimljene glazbe potpisane za kompaniju Sony, magazin Billboard će nazvati ‘efektom Lil Nas X-a’. Foto: Twitter profil Lil Nas X

 

Procjene poslovnih analitičara govore o tome kako tri glavne diskografske kompanije (major companies) ostvaruju prihod od preko 20 milijuna dolara dnevno (svakoga dana, dakle) samo od slušanja glazbe putem streaming servisa, objavio je servis MBW. Procjene su zasnovane na podacima o poslovanju koje su do sada iznijeli Universal Music i Sony, a odnose se na period od početka travnja do kraja lipnja ove godine.

Danas objavljeni izvještaj kompanije Sony Corporation govori kako je Sony tijekom ovoga tromjesječja uvećao prihode od streaminga za 26.5 posto i dosegao brojku od 604.9 milijuna dolara odnosno generirani prihod od 6.7 milijuna dolara dnevno. Ukupan prihod kompanije od snimljene glazbe u prvom fiskalnom tromjessječju (od travnja do lipnja) prešao je brojku od jedne milijarde dolara i ostvario porast od 11 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Toliko uvećanje prihoda od streamanja i ukupno snimljene glazbe potpisane za kompaniju Sony, magazin Billboard će nazvati ‘efektom Lil Nas X-a’ (Lil Nas X Effect). Cijela priča se, naime, sjajno uklopila u jučerašnju potvrdu rušenja rekorda svih vremena liste Hot 100 i novom pozicioniranju pjesme ‘Old Town Road’ u okrilju kreativne i poslovne povijesti suvremene popularne glazbe.

 

Khalid Twitter 2019 May

Poslovni izvještaj kompanije Sony navodi kako je album ‘Free Spirit’, kojega je objavio Khalid, njihovo najuspješnije izdanje. Foto: Twitter profil Khalid

 

Poslovni izvještaj kompanije Sony pokazuje i uvećanje prihoda od publishinga za osamdeset posto. Ovaj podatak vezuje se uz prošlogodišnju konsolidaciju EMI Music Publishinga – multinacionalne kompanije za publihing sa sjedištem u Londonu, a koje je vlasnik Sony Corporation of America – odnosno konačnog zatvaranja njegove akvizicije. U ukupnosti poslovnih glazbenih operacija, zabilježen je pad fizičke prodaje i digitalnog downloada u ukupnom iznosu od 17 milijuna dolara. Istovremeno, prenosi Billboard, prihodi od javnoga izvođenja, emitiranja i sinkronizacija, zajedno s prihodima od merchandisinga i nastupa uživo, generirali su 136 milijuna dolara.

Najuspješnija izdanja kompanije Sony ovoga tromjesječja su ‘Free Spirit’ (Khalid), ‘Old Town Road’ (Lil Nas X), ‘Hurts 2B Human’ (Pink), ‘Western Stars’ (Bruce Springsteen) i ‘Father of Asahd’ (DJ Khaled).

Podaci kompanije Warner Records o poslovanju tijekom ovoga tromjesječja trebali bi biti objavljeni uskoro. Ranije je Universal Music objavio rezultate polugodišnjeg poslovanja koji su, prenio je Music Business Worldwide, generirali prihode od 10.4 milijuna dolara dnevno samo od slušanja glazbe putem streaming servisa.

 

 

 

 

 

 

 

Diskografi se bore protiv manipuliranja brojkama glazbenog streaminga

Odakle dolaze milijuni lažnih pregleda videospotova na YouTubeu ili streamanih pjesama na Dezeru? Plaćeno ‘gledanje’ ili ‘preslušavanje’ unosi nered u glazbeno poslovanje.

 

Deezer Algorithm

Streaming servis će vam, putem algoritma, ponuditi preslušavanje pjesama na temelju različitih podataka no oni mogu biti podložni manipulaciji. Screenshot: Personalizirana sugestija na servisu Deezer

 

Koalicija diskografskih kuća, publishera i agencija za zaštitu autorskih prava okupila se ne bi li stala na kraj manipulaciji brojkama streamanja ili pregleda pojedinih pjesama ili njihovih videospotova, objavio je Billboard. Akcija organizacija koje čine osnovu svjetske glazbene industrije dolazi u trenutku kada je korištenje streaming servisa dovelo do rekordno uspješnog poslovanja industrije i stvaranja pretpostavki za daljnji rast. Kako se naglašava, za umjetno napuhavanje brojeva slušanja ili gledanja pojedinih pjesama odnosno videospotova, koriste se botovi ili timovi ljudi s radnim zadacima usmjerenima na novi oblik ‘glazbene promocije’.

Problem te vrtse ‘glazbene promocije’ složeniji je no što se čini. Jer se na temelju brojki streamanja i video pregleda danas računaju mnogi podaci poput broja prodanih primjeraka albuma, pozicioniranja na listama popularnosti i ukupna aktivnost ‘na terenu’. Kod toga ‘na terenu’, recimo, brojka pregleda spota na YouTubeu ne donosi direktnu monetizaciju, ali može ‘zavarati’ potencijalnog organizatora koncerta izvođača. Sa sličnim iskustvima se svakodnevno susreću vlasnici klubova ili dvorana u Hrvatskoj kada im izvođači u pregovorima odvažno pokažu brojke pregleda videospota koje su umjetno napumpali putem profesionalnih servisa iz Kanade, Indije, Rusije ili Sjedinjenih Država. Uostalom, priznajmo, znalo se dogoditi da se upitamo odakle dolaze silne stotine tisuća ili milijuni pregleda spota regionalnih i domaćih izvođača u jednome danu?

 

caspar-camille-rubin-680342-unsplash

Nekoliko sati nakon lansiranja, pjesme dosežu izrazito velike broje pregleda ili streamanja, no jesu li uvijek točne? Foto: Caspar Camille Rubin on Unsplash

 

Rolling Stone prenosi izjavu suosnivača konzultantske tvrtke za strateško medijsko pozicioniranje Salt + Vinegar, koji ističe kako se ‘kupnja streamova’ obavlja u mnogim zemljama poput Brazila i Argentine. Manipulacija se – to ste na YouTubeu mogli primijetiti – radi i na način da se pod imenom poznatog izvođača poput Rihanne ili Drakea uploada glazba sasvim nepoznatih izvođača. nakon što ostvari velik broj ‘znatiželjnih’ pregleda, stvar se jednostavno preimenuje u stvarno ime pjesme i njegova izvođača.

U akciji ‘protiv manipulacija streamingom’ okupili su se najveći i to cijeloj priči daje jasnu snagu. Glavne kompanije diskografskog poslovanja – Sony, Universal Music, Warner Music Group, Kobalt i Concord, primjerice – nalaze se među potpidnicima globalne kampanje.  Sšotify, Deezer i Amazon Music nalaze se, pak, među 24 tvrtke koje podupiru cijelu priču. Među ostalim potpisnicima nalaze s IFPI, IMPALA, Merlin, RIAA i Međunarodna konfederacija za glazbeni publishing. U središtu ove inicijative nalazi se ‘Code of Best Practice’. Kodeks sadržava 21 točku uputa usmjerenih ka sprečavanju i otkrivanju manipulacije uslugama audio i video streaminga. Kodeks se posebno obrušava na ‘slušanje glazbe’ putem automatiziranih procesa, neautentičnih (pretplatničkih) računa ili metoda ‘pay-for-play’.

Metoda ‘pay-for-play’ omogućuje plaćanje streamanja ili ‘gledanja’ glazbe i njome se prošle godine iscrpno bavio The New York Times u novinarskom istraživanju gledanja video sadržaja na platformi YouTubeu. Novinar njujoršskog dnevnika tada je osobno sudjelovao u procesu osnaživanja pregleda različitih vrsta sadržaja poutem tvrtki iz Kanade ili Sjedinjenih Država. Radilo se o manipuliranju brojem pregleda za račun promocije najrazličitijih oblika intelektual nih djela među kojima su bili književna i glazbena djela. slična priča – ali na drugačijoj, nedigitalnoj razini – moguća je pri manipuliranju brojem emitiranja pjesama u programima radijskih stanica. Na manjim glazbenim tržištima, poput hrvatskog, moguće je uplatiti iznos namijenjen ciljanom emitiranju pojedine pjesme u radijskom eteru i ostvariti veću vidljivost singla ili repozicioniranje na listi popularnosti.

Prava priča se, međutim, skriva u naknadama za emitiranje ‘umjetno napuhanih’ djela. Jer, svako emitiranje u radijskom eteru ili glazbenom streamingu – za razliku, recimo, od slušanja na YouTubeu – donosi konkretan novac autoru i izvođaču. I to je, također, jedna od bitnih stavki kojoj se ovom inicijativom kani stati na kraj.

 

Kodeks protiv manipulacije streamingom

Kodeks protiv manipulacije brojkama glazbenog streaminga potpisala je većina najvažnijih sudionika glazbenog poslovanja. Screenshot: Code of Best Practice

 

Ranije ovoga tjedna je, prenosi Digital Music News, osnivač indie etikete Hopeless Louis Poen objasnio kako stvarna cijena ‘fake’ streamova na godišnjoj razini iznosi 300 milijuna dolara. Manipulacija stremanjem, objašnjava može značiti kako se ‘umjetno napumpana’ brojka nrkoliko dana drži velikom da bi potom pala na stvarnu vrijednost. Dodao je kako su se sličnim trikom služili kreatiri nekoliko playlista na servisu Spotify kada su u prvome tjednu ostvarili iznimno velik broj followera i potom tjednima ostali na istoj brojci.

Sličnoj priči godinama prisustvujemo na mrežama poput Facebooka kada netko ‘kupi’ ‘lajkere’ i odjednom ih ima više stotina tisuća. Lažni ‘lajkeri’ detektiraju se jednostavnim uvidom u društvenu vrijednost svakoga pojedinog posta. Ako je stvar umjetno napuhana, naime, objave imaju nemjerljivo manji broj interakcija negoli bi bilo očekivano obzirom na broj ‘lajkera’ ili ‘followera’.

Potpisivanjem kodeksa, navodi Billboard, nositelji prava pristaju poduzeti “razumne istrage” kako bi identificirali manipulaciju streamingom i poduzeli razmjerno djelovanje tamo gdje je otkriveno. Ako je suditi prema odlučnosti potpisnika, cijela priča će se doslijedno provoditi, jer je streaming prerastao u dominantnu glazbenu platformu.

“Rukovanje streamanjem ima potencijal ne samo prouzročiti ekonomsku štetu pružateljima usluga streaminga, nositeljima prava, umjetnicima i oglašivačima, nego i iskriviti dojmove medija i obožavatelja u vezi razumijevanja popularnosti određenih snimaka i utjecati na rezultate algoritamske reprodukcije pjesama putem algoritma’, stoji u potpisanom Kodeksu. Kod ovoga posljednjeg, radi se o direktnom utjecaju na sugestiju koju će vam servis (Deezer ili YouTube, svejedno) dati nakon što odslušate stvar koju ste izričito tražili. Pomislite samo, koliko puta vas je algoritam odveo glazbi koja bi vam se potencijalno mogla svidjeti. Jeste? A sada zamislite koliko puta se to zbilo zato što je netko platio da se to dogodi i time, zapravo, utjecao na vaš osobni glazbeni ukus. I time, zapravo, posredno grubo narušio vašu privatnost, suptilno maipulirajući ivama samima. Na to se nadovezuje, dakako, novac koji će – zbog učestalog streamanja algoritamski ‘sugeriranih’ pjesama biti isplaćen njihovim autorima ili izvođačima.

 

Streaming services

Razvoj tehnologije brži je od razvoja zaštita od njezine manipulacije. Screenshot: Streaming servisi na mobilnoj platformi kompanije Apple

 

Potpisnici idu dalje i upozoravaju na mogućnost širenja neetične prakse po principu domino efekta. ‘Osim ekonomske štete, ovakva praksa šteti umjetnicima na način da im pruža potencijalno obmanjujuće i umjetne podatke. I ostavlja ih da se ili natječu s umjetno napuhanim brojem streamanja ili da razmisle o uključivanju u te skupe, neetične i nepravilne postupke’, ističe izjava. U kodeksu se ističe kako postoji nulta tolerancija za korištenje plejanja u svrhu marketinških ili promotivnih kampanja za pojedine izvođače ili njihoive snimke.

Helen Smith, izvršna direktorica međunarodne organizacije nezavisnih diskografa IMPALA izjavila je, prenosi Billboard, kako manipulacija streamingom neovisnim etiketama odnosi ‘bogatstvo’ i kako ovaj kodeks šalje jasnu poruku da se neće tolerirati.

Na razini industrije već su u tijeku potezi za rješavanje problema širenja manipulacije glazbenim streamingom, saznaje se. Ranije ovog mjeseca, naime, Sony Music je uveo vlastitu politiku koja zaposlenicima ili trećim stranama koje djeluju u ime kompanije zabranjuje manipulaciju streamingom.

Vrijedno je spomenuti kako je norveška agencija za zaštitu autorskih prava Tono prošle godine pdonijela zahtjev za istragu ponašanja streaming servisa Tidal. Tono je uložio žalbu nakon napisa norveških medija – koji su koristili podatke anonimnog izvora – kako je Tidal koristio stvarne korisničke račune ne bi li ojačao brojke streamanja albuma Kanye Westa i Beyonce. Tidal je tužbu odbacio kao ‘prljavu kampanju’ u kojoj se koriste ‘laži i neistiniti navodi’ no slučaj istražuje norveški odjel za gospodarski i ekološki kriminal.

Goran Komerički

 

 

 

Kako stoje stvari s piratiziranjem glazbe namijenjene streamanju?

Porast ‘stream-rippinga’ u Sjedinjenim Državama iznosi trinaest posto. Podaci pristigli iz Velike Britanije sugeriraju pad korištanja platformi za ripanje glazbe.

 

Streaming services

Servisi za streamanje glazbenih, video i radijskih sadržaja omogućuju trenutni pristup milijunima pjesama. Međutim, na temelju njih razvile su se i aplikacije koje omogućuju novi način glazbenog piratstva.

 

Sedamnaest milijuna ljudi je tijekom prošle godine nezakonito preuzelo glazbu licenciranu za streaming u Sjedinjenim Državama, prenosi Billboard. Rezulat je pristigao u godišnjoj studiji MusicWatch objavljenoj ovoga četvrtka. Radi se o porastu od 13 posto odnosno brojci od dva milijuna ljudi više.

O čemu se radi? Streaming servisi su nam omogućili udobnije uživanje u glazbi, ali su sa sobom doveli i drugačiji način nelegalnog dolaska do glazbe. To, zapravo, znači kako su ‘naslijeđeni oblici piratstva putem P2P datoteka’ sasvim u padu i smatraju se zastarjelima. No, dio glazbene publike u želji osobnog posjedovanja digitalnih albuma i pjesama koristi internetske lokacije i aplikacije koje olakšavaju preuzimanje glazbe licencirane isključivo za streamanje putem servisa kao što su Spotify, Apple Music, Deezer, Tidal ili Amazon Music. Servis za marketinško istraživanje i analzu specijaliziranju za područje glazbene i industrije zabave u blogu navodi kako je to suprotno očekivanjima industrije.

‘Streaming i jednostavan, brz pristup glazbi trebao je riješiti pitanje pirastva i nesankcioniranog dijeljenja glazbe’, ističe se. Istraživanje donosi podatak kako je trideset posto ‘stream-rippera’ kopiralo prosječno 112 datoteka dok je 46 posto njih navelo kako to čine ne bi li im glazba bila dostupna i kada nisu spojeni na mrežu. Zanimljivo je kako takvu uslugu – spremanje glazbe za slušanje bez povezivanja s interenetom – nude, primjerice, Spotify i Deezer.

 

Deezer Billie Eilish Twitter 2019 March

Billie Eilish je jedan od najstreamanijih izvođača u Hrvatskoj. Foto: Twitter profil Deezer

 

Stream-ripping je danas postao najrasprostranjenijim oblikom kršenja autorskih prava putem interneta. Izjava organizacije BPI – koja reprezentira sudionike britanske diskografske industrije – podvukla je kako ‘stream-ripanje lišava umjetnike i sudionike industrije značajnog dijela prihoda’.

Zanimljivo je kako je MusicWatch putem bloga izričito naveo Google kao kompaniju koja nedovoljno radi na rješavanju toga problema, jer se putem tražilice jednostavno dolazi do različitih vrsta konvertera. Glazbeni novinar Hugh McIntyre je u magazinu Forbes objasnio kako ‘postoji nekoliko desetaka web-lokacija i programa koje svatko može pronaći brzim Googleovim pretraživanjem’: ‘One omogućuju bilo kojem korisniku da pretvori datoteku s gotovo bilo koje streaming platforme u onu koja se može preuzeti i zadržati trajno.’ MusicWatch je u izveštaju pobrojao najpopularnije aplikacije za tu vrstu glazbenog piratstva. U pitanju su YouTube Downloader, Free YouTube to Mp3 Converter i Mp3 Video Converter.

 

Screen Shot MusicWatch 2019-06-02

Razlozi za nelegalno skidanje glazbe različiti su, ali američki ispitanici najčešće navode ‘mogućnost slušanja glazbe kada su offline’. Screenshot: MusicWatch

 

U središtu ove kontroverze se ranije ove godine našao YouTube. Blog TorrentFreak – koji se smatra odličnim izvorom podataka iz područja digitalnog piratstva – se u travnju pozabavio ovim fenomenom kako bi istražio zašto se to uopće zbiva. posebice zato što postoji legalna usluga slušanja glazbe izvan internetskog dosega u okviru premium usluge na streaming servisima.

Glasnogovornik mreže YouTube je tada izrazio ‘duboku predanost’ YouTubea osiguravanju mogućnosti da se kršenje autorskih prava ne bi događalo u budućnosti. Uz izjavu kako je uložen dodatan napor ‘angažiranjem timova i tehnologije za borbu protiv ovoga pitanja’, naznačeno je i kako ‘uvjeti pružanja usluge YouTube zabranjuju preuzimanje ili kopiranje videozapisa bez prethodnog odobrenja usluhe YouTube ili vlasnika odnosno ovlaštenika autorskog prava’. Svemu tome pridodano je i kako servis ‘poduzima tehničke korake kako bi se spriječilo takvo ponašanje’.

Ipak, navodi TorrentFreak, kopiranje s usluge YouTube samo je dio problema. I dodaje kako se ipak čini da je situacija u Velikoj Britaniji drugačija negoli u Sjedinjenim Državama, jer podaci antipiratske tvrtke MUSO pokazuju pad korištenja platformi za ripanje glazbe. U godinu dana, naime, broj korištenja platformi pao je sa 743,6 milijuna na 589,4 mlijuna posjeta.

Zašto bi se netko danas bavio nelegalnim skidanjem glazbe s interneta ili konvertiranjem videozapisa s YouTubea? Takav oblik pospremanja glazbe u ‘vlastitu biblioteku’ zahtjeva vrijeme za sam download, ali i imenovanje svake snimke i sortiranje na hard discu. I još je manje kvalitetnoga zvuka od onoga koji dobivate slušanjem istih pjesama na streaming servisu. A na tom istom servisu – Spotifyju, Apple Musicu ili Deezeru, svejedno – glazba je dostupna u sasvim lijepo dizajniranom sučelju.

 

Playlista Rap Appetite Deezr 2019-06-02

Streaming servisi omogućuju najudobnije uživanje u slušanju glazbe. Playlistu Rap Appetite na servisu Deezer ažuriramo svake subote.

 

Kada je Hrvatska u pitanju, razlog bi mogao biti u neznanju odnosno manjoj vidljivosti samog streaming servisa i njegove prednosti. A tek onda bi trebalo razmišljati o financijama kao problemu koji priječi širenje korištenja usluga servisa za slušanje glazbe. Ovo potonje tim je manje vjerojatnije, jer se cijena mjesečne pretplate svodi na cijenu dva pića u lokalnoj pivnici.

MusicWatch navodi kako je prosječan američki ‘stream-ripper’ obrazovan i dolazi iz kućanstva s visokim prihodima. Servis podvlači, međutim, da bi se problem lako mogao preliti na video platforme poput Netflixa. A tu bi mogao dovesti do većega nereda, jer bi ljudi mogli ‘manje ići u kino, igrati video igre ili odustajati od pretplate na Netflix ili Hulu’. ‘Ako će piratizirati glazbu, vjerojatno će preuzimati i filmove, TV emisije i druge oblike intelektualnog vlasništva’, ističe se i zaključuje kako je ‘obeshrabrivanje ‘stream-rippinga’ dobro za cijeli ekosustav industrije zabave’.

Goran Komerički

 

 

 

Streamanje glazbe omogućilo novi rast glazbene industrije

Američka glazbena industrija ostvarila je rast od 11,9 posto u odnosu na prošlu godinu, objavio je Billboard. Rast prihoda zahvaljuje se digitalnom streamingu. Podaci pokazuju kako je porast prihoda digitalnih platformi dvoznamenkast treću godinu zaredom.

 

U.S. Music Industry 01

Glazbena indusrija u Sjedinjenim Državama ostvaruje iznimne rezultate. Glazba je redovni suputnik naše svakodnevice. (screenshot: RIAA 2018 Yera-End Music Industry Revenue Report)

 

Podaci američke diskografske industrije koje je u četvrtak objavila Recording Industry Association of America (RIAA) govore o skoku na 9,846 milijardi dolara u 2018. godini u odnosu na 8,797 miljiardi dolara godinu dana ranije. Billboard navodi sintagmu ‘eksplozivni rast streaminga’ kako bi osnažio podatke koji govore o trećoj godini zaredom u kojoj platforme za streamanje glazbe rastu u dvoznamenkastim brojkama. Što se tiče prošle godine, radi se o porastu od 30,1 posto i iznosi 7,37 milijardi dolara. I to samo u jednoj godini. S dodatkom kako se stopa rasta povećala, jer je, primjerice, u protekle dvije godine rast straminga iznosio 15,5 odnosno 11,4 posto. Tome valja pridodati i kako je porastao broj pretplatnika servisa kao što su Spotify i Apple Music. I to za 42, 4 posto u odnosu na 2017. godinu.

 

U.S. Music Industry 02.png

Streamanje glazbe najvažnija je navika svakodnevnog uživanja u glazbi. (screenshot: RIAA 2018 Yera-End Music Industry Revenue Report)

 

Unutar streaminga, poslovni modeli slušanja sadržaja na zahtjev dominirali su prihodima sa 6,163 milijarde dolara dok su programirani straming poput radijskoga i satelitski radijski prijenosi donijeli 934 milijjuna dolara. Ti iznosi uključuju i prihode koje je osigurala kolektivna neprofitna organizacija SoundExchange zadužena za prikupljanje prihoda od diskografskih prava, jednako kao i izravna plaćanja servisima kao što je Pandora Radio. Istovremeno, rast prihoda praćenja oglasa na zahtjev – poslovnih modela kakve njeguju YouTube i djelomično Spotify – povećao se na 759,5 milijuna dolara. Međutim, od takvog načina poslovanja, koji čini trećinu ukupne usluge streamanja u Americi, industrija ima svega osam posto ukupnog prihoda.

Most popular music streaming services in teh United States

Najpopularniji streaming servisi na tržištu Sjedinjenih Država – Apple Music i Spotify – još nisu došli u Hrvatsku. (screenshot: statista.com)

 

Izvještaj koji je RIAA objavila, jednako tako, pokazuje pad digitalnog downloada i prodaje  fizičkih formata kao što su CD i vinilna ploča. Fizičko posjedovanje glazbe sve manje je privlačno, važnije je imati mogućnost uživanja u pjesmama ili albumima bez potrebe da ih posjedujete. Digitalni download pjesama i digitalni download albuma pali su za oko 27,8 posto kod pjesama i 25,2 posto kod albuma. Pao je i prihod od prodaje ringtonova, nekadašnjih perjanica digitalnog downloada. Cijene pjesama i albuma u digitalnom downloadu ostale su na sličnim razinama od oko 1,23 dolara po pjesmi odnosno deset dolara po albumu.

Istovremeno jaku godinu je imala prodaja prava za korištenje glazbe u audio-vizualnim djelima i marketingu kao što su korištenje glazbe za filmove, televizijske emisije, video igre ili marketinške kampanje. Porast tog dijela prihoda ostvaren je na razini od 23 posto.

 

U.S. Music Industry 03

Pretplata na streaming servise donosi najveći prihod unutar kanala za streamanje glazbe. (screenshot: RIAA 2018 Yera-End Music Industry Revenue Report)

 

Najveći gubitnik u poslovanju glazbene industrije svakako je format CD-a. Ukupna prodaja na područuju Sjedinjenih Država iznosila je 52 milijuna jedinica što je za 40,7 posto manje od 87,7 milijuna u prošloj godini. U međuvremenu je ‘omiljeni format zaljubljenika indie glazbe’, kako će format vinilne ploče titulirati Billboard, ostvario rast od 7,2 posto i dosegao brojku od 16,7 milijuna primjeraka. U prihodima taj porast iznosi 7,9 posto jer – unatoč padu prodaje – cijene CD-a i vinila rastu.

Kada se svi ovi podaci uzmu u obzir, tada dolazimo do toga da – u ukupnim prihodima od snimljene glazbe u Sjedinjenim Državama – 85,4 posto prihoda dolazi od digitalnog poslovanja. Fizički formati čine 11,7 posto, a prodaja glazbe za korištenje svega 2,9 posto.

 

HDU Istraživanje navike slušanja glazbe 02

Maleni broj ispitanika Istraživanja o navikama slušanja glazbe u Hrvatskoj opredijelilo se za najjednostavniju metodu uživanja u glazbi. (screenshot: HDU Istraživanje o navikama slušanja glazbe 2018.)

 

Kada je o Hrvatskoj riječ, udio prihoda od streamanja glazbe u ukupnom poslovanju domaće glazbene industrije daleko su manji. Prošlogodišnje Istraživanje o navikama slušanja glazbe, koje je naručila Hrvatska diskografska udruga (HDU), pokazalo je kako svega 16 posto ljudi u našoj zemlji sluša glazbu putem streaming servisa.

Hrvatska ima mogućnost streamanja glazbe putem dva streaming servisa – Deezera i Google Playja. Najveći svjetski igrači – kao što su Spotify i Apple Music – još nisu dostupni u našoj zemlji. A samim time niti privlačnost korištenja digitalnih kolekcija, personaliziranih playlista i radijskih podcasta u glazbenom mainstreamu.