Porast ‘stream-rippinga’ u Sjedinjenim Državama iznosi trinaest posto. Podaci pristigli iz Velike Britanije sugeriraju pad korištanja platformi za ripanje glazbe.

 

Servisi za streamanje glazbenih, video i radijskih sadržaja omogućuju trenutni pristup milijunima pjesama. Međutim, na temelju njih razvile su se i aplikacije koje omogućuju novi način glazbenog piratstva.

 

Sedamnaest milijuna ljudi je tijekom prošle godine nezakonito preuzelo glazbu licenciranu za streaming u Sjedinjenim Državama, prenosi Billboard. Rezulat je pristigao u godišnjoj studiji MusicWatch objavljenoj ovoga četvrtka. Radi se o porastu od 13 posto odnosno brojci od dva milijuna ljudi više.

O čemu se radi? Streaming servisi su nam omogućili udobnije uživanje u glazbi, ali su sa sobom doveli i drugačiji način nelegalnog dolaska do glazbe. To, zapravo, znači kako su ‘naslijeđeni oblici piratstva putem P2P datoteka’ sasvim u padu i smatraju se zastarjelima. No, dio glazbene publike u želji osobnog posjedovanja digitalnih albuma i pjesama koristi internetske lokacije i aplikacije koje olakšavaju preuzimanje glazbe licencirane isključivo za streamanje putem servisa kao što su Spotify, Apple Music, Deezer, Tidal ili Amazon Music. Servis za marketinško istraživanje i analzu specijaliziranju za područje glazbene i industrije zabave u blogu navodi kako je to suprotno očekivanjima industrije.

‘Streaming i jednostavan, brz pristup glazbi trebao je riješiti pitanje pirastva i nesankcioniranog dijeljenja glazbe’, ističe se. Istraživanje donosi podatak kako je trideset posto ‘stream-rippera’ kopiralo prosječno 112 datoteka dok je 46 posto njih navelo kako to čine ne bi li im glazba bila dostupna i kada nisu spojeni na mrežu. Zanimljivo je kako takvu uslugu – spremanje glazbe za slušanje bez povezivanja s interenetom – nude, primjerice, Spotify i Deezer.

 

Billie Eilish je jedan od najstreamanijih izvođača u Hrvatskoj. Foto: Twitter profil Deezer

 

Stream-ripping je danas postao najrasprostranjenijim oblikom kršenja autorskih prava putem interneta. Izjava organizacije BPI – koja reprezentira sudionike britanske diskografske industrije – podvukla je kako ‘stream-ripanje lišava umjetnike i sudionike industrije značajnog dijela prihoda’.

Zanimljivo je kako je MusicWatch putem bloga izričito naveo Google kao kompaniju koja nedovoljno radi na rješavanju toga problema, jer se putem tražilice jednostavno dolazi do različitih vrsta konvertera. Glazbeni novinar Hugh McIntyre je u magazinu Forbes objasnio kako ‘postoji nekoliko desetaka web-lokacija i programa koje svatko može pronaći brzim Googleovim pretraživanjem’: ‘One omogućuju bilo kojem korisniku da pretvori datoteku s gotovo bilo koje streaming platforme u onu koja se može preuzeti i zadržati trajno.’ MusicWatch je u izveštaju pobrojao najpopularnije aplikacije za tu vrstu glazbenog piratstva. U pitanju su YouTube Downloader, Free YouTube to Mp3 Converter i Mp3 Video Converter.

 

Razlozi za nelegalno skidanje glazbe različiti su, ali američki ispitanici najčešće navode ‘mogućnost slušanja glazbe kada su offline’. Screenshot: MusicWatch

 

U središtu ove kontroverze se ranije ove godine našao YouTube. Blog TorrentFreak – koji se smatra odličnim izvorom podataka iz područja digitalnog piratstva – se u travnju pozabavio ovim fenomenom kako bi istražio zašto se to uopće zbiva. posebice zato što postoji legalna usluga slušanja glazbe izvan internetskog dosega u okviru premium usluge na streaming servisima.

Glasnogovornik mreže YouTube je tada izrazio ‘duboku predanost’ YouTubea osiguravanju mogućnosti da se kršenje autorskih prava ne bi događalo u budućnosti. Uz izjavu kako je uložen dodatan napor ‘angažiranjem timova i tehnologije za borbu protiv ovoga pitanja’, naznačeno je i kako ‘uvjeti pružanja usluge YouTube zabranjuju preuzimanje ili kopiranje videozapisa bez prethodnog odobrenja usluhe YouTube ili vlasnika odnosno ovlaštenika autorskog prava’. Svemu tome pridodano je i kako servis ‘poduzima tehničke korake kako bi se spriječilo takvo ponašanje’.

Ipak, navodi TorrentFreak, kopiranje s usluge YouTube samo je dio problema. I dodaje kako se ipak čini da je situacija u Velikoj Britaniji drugačija negoli u Sjedinjenim Državama, jer podaci antipiratske tvrtke MUSO pokazuju pad korištenja platformi za ripanje glazbe. U godinu dana, naime, broj korištenja platformi pao je sa 743,6 milijuna na 589,4 mlijuna posjeta.

Zašto bi se netko danas bavio nelegalnim skidanjem glazbe s interneta ili konvertiranjem videozapisa s YouTubea? Takav oblik pospremanja glazbe u ‘vlastitu biblioteku’ zahtjeva vrijeme za sam download, ali i imenovanje svake snimke i sortiranje na hard discu. I još je manje kvalitetnoga zvuka od onoga koji dobivate slušanjem istih pjesama na streaming servisu. A na tom istom servisu – Spotifyju, Apple Musicu ili Deezeru, svejedno – glazba je dostupna u sasvim lijepo dizajniranom sučelju.

 

Streaming servisi omogućuju najudobnije uživanje u slušanju glazbe. Playlistu Rap Appetite na servisu Deezer ažuriramo svake subote.

 

Kada je Hrvatska u pitanju, razlog bi mogao biti u neznanju odnosno manjoj vidljivosti samog streaming servisa i njegove prednosti. A tek onda bi trebalo razmišljati o financijama kao problemu koji priječi širenje korištenja usluga servisa za slušanje glazbe. Ovo potonje tim je manje vjerojatnije, jer se cijena mjesečne pretplate svodi na cijenu dva pića u lokalnoj pivnici.

MusicWatch navodi kako je prosječan američki ‘stream-ripper’ obrazovan i dolazi iz kućanstva s visokim prihodima. Servis podvlači, međutim, da bi se problem lako mogao preliti na video platforme poput Netflixa. A tu bi mogao dovesti do većega nereda, jer bi ljudi mogli ‘manje ići u kino, igrati video igre ili odustajati od pretplate na Netflix ili Hulu’. ‘Ako će piratizirati glazbu, vjerojatno će preuzimati i filmove, TV emisije i druge oblike intelektualnog vlasništva’, ističe se i zaključuje kako je ‘obeshrabrivanje ‘stream-rippinga’ dobro za cijeli ekosustav industrije zabave’.

Goran Komerički