Državni zavod za intelektualno vlasništvo je sredinom travnja otvorio javno savjetovanje u pogledu Nacrta prijedloga novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Zašto je to važno? Zato jer je glazba važna. I ljudi koji tu glazbu stvaraju, izvode i dovode je do nas.

 

‘Digitalno korištenje glazbe posljednjih godina bilježi snažan rast i stoga je izrazito važno kvalitetno urediti digitalno tržište’, stoji u objavi za medije Hrvatske diskografske udruge. Foto: Severina Promo

 

Prije dva tjedna u Hrvatskoj je svoja vrata otvorio jedan od najvećih svjetskih glazbenih dućana – onaj koji nudi odabir od šezdeset milijuna pjesama i milijune glazbenih albuma. Njegova vrata su digitalna, baš kao i njegova usluga. Ali to je sasvim u skladu s novim navikama slušanja glazbe koje njegujemo u moderno doba. Na velikim svjetskim tržištima intenzivnije, u zemljama poput Hrvatske još uvijek stidljivo. Ipak, pitanje je mjeseca kada će se to potpuno promijeniti i u našoj zemlji.

Jer, Apple Music je jedan od onih igrača kojemu je teško reći ne. I zato što ima atraktivnu ponudu i lijep izlog i zato što ima velik broj obožavatelja njegova eko-sustava. No, prije svega zato jer će stotine tisuća ljudi shvatiti kako je nevjerojatno jednostavno i sasvim privlačno kada jednim klikom možete doći do svega što vas je volja. I u čemu želite uživati.

 

Apple Music je došao u Hrvatsku i taj je dolazak podvukao važnost digitalnog glazbenog tržišta u našoj zemlji. Foto: Screenshot Apple Music

 

A kada se to dogodi, tada ima snažan utjecaj na glazbenu industriju kompletno, ali i na sve one drage autore i izvođače čije stihove pamtite, čije glasove volite i čije pjesme su vam prevažne. I to bez obzira zovu li se oni Mia Dimšić, Oliver Dragojević, Billie Eilish ili Gibonni. ‘Svaki dolazak digitalnog streaming servisa na naše tržište je razlog za slavlje’, istaknut će direktor diskografske kuće Dallas Records Dario Draštata.

Slušanje glazbe u svijetu odavno je online

S razlogom. Jer, danas raspolažemo podacima kako je svako novo otkrivanje privlačnosti streaming servisa – tih modernih glazbenih samoposluga – u svim teritorijima svijeta doveo do uzleta glazbenog poslovanja.

Ono je kompletnoj privredi omogućio dodatno prepoznavanje značaja glazbe i glazbenih sadržaja u svakodnevnom životu. I, samim time, doveo do rasta prihoda sudionika glazbene scene među kojima ti naši dragi ljudi poput Darka Rundeka, Due Lipe, Severine, grupe KUKU$ ili Taylor Swift čine njezin najvažniji dio.

 

Svijet glazbene industrije doživio je veliki uzlet zahvaljujući novom načinu uživanja u glazbi. Foto: Info grafika Hrvatska diskografska udruga

 

No, da bi se cijela ta priča dogodila, važan je i kvalitetan zakonski okvir. I zato je donošenje novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima vrlo važan trenutak koji bi nam mogao omogućiti dodatni razvoj digitalnog tržišta u Hrvatskoj. ‘Cijeli svijet se odavno prebacio online i ovaj zakon je ključan u održavanju budućnosti kreativnih medija’, ističe Branimir Mihaljević s etikete Karpo Media.

Zakonski okvir važan je za kreativce i nakladnike

‘Donošenje Zakona o autorskom pravu važno je zbog reguliranja prava u digitalnom svijetu. Kod nas su svi postojeći izvori u analognom svijetu, a digitalno tržište još je neriješeno’, reći će glasnogovornik HDS-ZAMP-a Milan Majerović-Stilinović i pojasniti: ‘Radi se monetizaciji usluga koje, primjerice, nude Google ili Facebook. A oni su,  stvarajući ih, kreirali nova pravila i o njima sami odlučivali. Dakle, omogućili su različite vrste usluga i modela korištenja glazbe, ali su načine zarađivanja od te glazbe i dijeljenje novca za taj sadržaj ostavili u svojoj domeni. Sami odlučuju kako će raspodijeliti naknade, jer jedino oni imaju uvid u količinu njezina korištenja na svojim platformama. Putem ovoga zakona se želi implementirati njihova veća odgovornost i transparentnost prema glazbenicima. I to na način da njima ili društvima koja ih štite šalju ozbiljne i transparentne podatke o, primjerice, korištenju glazbenih djela.’

Što to znači? Da bi dio prihoda YouTubea došao do onih koji su podosta zaslužni za ostvarivanje tog istog dohotka – kreativaca i njihovih nakladnika, dakle – važan je taj zakonski okvir. A taj prihod kreće se u impresivnim iznosima. Digital Music News prenosi kako se prihod Googleove video platforme na kvartalnoj razini povećao za 33 posto i iznosi više od četiri milijarde dolara. I to samo u prva tri mjeseca ove godine. Koliko od toga imaju domaći autori, izvođači i diskografi? Uglavnom vrlo malo. Pa i onda kada se doista sjajno snalaze na digitalnim platformama.

 

‘Od zakona očekujem pravedan okvir za funkcioniranje digitalnog tržišta, koji će biti transparentan za sve sudionike ovog procesa, posebno za izvođače’, reći će Branko Komljenović. Foto: Marko Šolić

 

U poslovnom rječniku za ovakvu situaciju upotrebljava se termin ‘vrijednosni jaz’. Hrvatska diskografska udruga i ZAPRAF se, kao predstavnici domaće diskografske industrije, zalažu za ‘efikasno rješavanje problema vrijednosnog jaza’. O čemu se radi?

‘Radi se o vrijednosti odnosno prihodima koje neke digitalne platforme (kao što su YouTube ili Facebook) ostvaruju na temelju glazbenog sadržaja bez da su nositelji autorskog i srodnih prava primjereno nagrađeni za svoj rad i ulaganja’, stoji u obrazloženju HDU-a.

Severina kao primjer uspjeha u digitalnom svijetu

Prema informacijama iz agregatora glazbenog streaminga, primjerice, Severina se smatra izrazito uspješnim izvođačem u svjetskim razmjerima. Njezine brojke dostižu stotine milijuna streamanja na različitim platformama. Takva traženost mogla bi – u uvjetima pravedne raspodjele naknada za korištenje pjesama – rezultirati značajnim poticanjem kreativnog i poslovnog razvoja. Kako umjetnice same ili njezina diskografa, tako i kompletne glazbene industrije. Pa i svih autora i izvođača na sceni.

Severina bi bila nešto poput Dinama u okruženju razvoja hrvatskog nogometa. Njezino skupljanje honoriranih bodova donijelo bi bodove cijelom okruženju. A ono nije malo.

 

Javno savjetovanje o Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima otvoreno je do 17. svibnja 2020. godine, a uključiti se u nju moguće je putem e-Savjetovanja. Foto: HDU Press

 

Organizacija za kolektivnu zaštitu prava proizvođača fonograma (ZAPRAF) na teritoriju Republike Hrvatske štiti više od 7.7 milijuna snimaka, od čega više od 150 tisuća domaćih snimaka hrvatskih proizvođača fonograma. A na njima su sudjelovali brojni hrvatski autori i glazbenici. Glazba je, jednako tako, važan dio hrvatskog kulturnog identiteta.

Priča oko donošenja propisa koje će regulirati odnose u sustavu zaštite intelektualnog vlasništva imala je vrlo buran uvod, a nastavila se prošlogodišnjom Direktivom o autorskom i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu Europske Unije. Nakon nje, države članice imaju rok od dvije godine da je implementiraju u nacionalna zakonodavstva.

 

Maja Vidmar-Klarić i Želimir Babogredac podvući će kako je glazba važan dio hrvatskog kulturnog identiteta. Foto: Samir Cerić Kovačević

 

‘Vjerujem da će i hrvatski zakonodavac slijediti duh Direktive i podržati daljnji razvoj glazbene industrije na našim prostorima’, izjavio je direktor diskografske kuće Croatia Records Želimir Babogredac. Čelni čovjek Dancing Beara Silvije Varga istaknuo je kako očekuje ‘da nova zakonska regulativa da dodatan vjetar u leđa glazbenoj industriji u Hrvatskoj te da se u skladu s europskim standardima propišu nove obveze za internetske gigante’.

‘Tada ćemo svi’, dodaje Danko Stefanović, direktor RTL Musica, ‘lakše funkcionirati i stvarati zdrave temelje budućnosti u svim segmentima glazbenog poslovanja’. Branko Komljenović, direktor Menarta, poseban naglasak stavit će upravo na kreativce: ‘Od zakona očekujem pravedan okvir za funkcioniranje digitalnog tržišta, koji će biti transparentan za sve sudionike ovog procesa, posebno za izvođače.’

Streaming servisi: glazba je svuda oko nas

‘Kao autor, izvođač i diskograf očekujem da svi stvaratelji glazbe budu pravedno plaćeni za svoj rad’, reći će Miroslav Rus i podvući: ‘Glazba je svuda oko nas.’ A to ‘svuda oko nas’ vraća nas na važnost koju glazbeni sadržaji imaju u našim životima, koliko utječu na naše emocije i svakodnevna raspoloženja. A veže nas i na priču o dolasku servisa Apple Music u Hrvatsku.

Dakle, što sve to znači za jedan od najvećih glazbenih dućana s početka teksta? Pravednije uvjete poslovanja u donosu na druge, manje regulirane gigante.

Maja Vidmar-Klarić, direktorica ZAPRAF-a, podvući će kako je ‘izrazito važno da zakoni uhvate korak s tehnologijom koja se izrazito brzo razvija i da velike internetske platforme poput YouTubea izjednači s drugim digitalnim glazbenim servisima kao što su Spotify, Deezer i Apple Music’.

Milan Majerović-Stilinović pojašnjava kako poslovanje servisa kao što su Apple Music ili Deezer funkcionira tako da ‘oni zatraže licencu da posluju na nekom tržištu i tada se dobivaju transparentni podaci o slušanju pojedinih djela na tom tržištu. U ovom slučaju, hrvatskom’.

 

‘Donošenje Zakona o autorskom pravu važno je zbog reguliranja prava u digitalnom svijetu’, ističe Milan Majerović- Stilinović. Foto: Izvan fokusa

 

‘Krajnje je vrijeme da se jasno kaže velikim internetskim platformama da to što rade nije pošteno i da treba pravednije raspodijeliti dio kolača upravo onima koji su i zaslužni za sadržaje koji te iste platforme drže na životu’, istaknut će Stipe Mađor Božinović. A trubač sastava Kawasaki 3p, Hladno pivo i Gatuzo je glas autora i izvođača. Jednako koliko i diskografa, kao predstavnik vlastite etikete Mast Produkcija.

Javno savjetovanje o Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima otvoreno je do 17. svibnja 2020. godine, a svoj doprinos javnoj raspravi moguće je dati na stranici Središnjeg državnog portala ‘e-Savjetovanja’.

Goran Komerički