Domaća glazbena industrija, s početkom 2020. godine, dobiva alat koji su u svijetu do sada razvili još samo Sony Music i Universal Music.

 

Tehnologije značajno mijenjaju mnoge industrije. Glazbena industrija je tek jedna od njih. A u njoj smo, dakle, sa svijetom usklađeni više negoli mislimo. Foto: Logotip aplikacije ‘Vrijeme je za digital’

 

’Aplikacija ‘Vrijeme je za digital’ pokazuje kako tehnologije značajno – a usudila bih se reći i dramatično – mijenjaju pojedine industrije’, izjavila je direktrica Hrvatske udruge poslodavaca Jasminka Martinović nakon nedavnog predstavljanja alata koji će unaprijediti model poslovanja u domaćoj glazbenoj industriji.

Kao novo digitalno rješenje, aplikacija Hrvatske diskografske udruge će omogućiti praćenje načina korištenja glazbe i uživanja u glazbenim djelima na nizu digitalnih i tradicionalnih platformi širom svijeta. A potom će – putem personaliziranih sučelja – glazbenicima, autorima, diskografima, producentima i ostalim ljudima uključenima u glazbeni biznis, sve brojke i sva područja korištenja umjetničkog u vrlo kratkom roku pretvarati u financijski izvještaj.

 

Aplikacija ‘Vrijeme je za digital’ omogućit će ažurirani pregled poslovanja jednim dodirom. Baš onako kako danas pristupamo glazbi. Foto: Screenshot Video ‘Vrijeme je za digital’

 

Drugim riječima, podaci poput onih o emitiranjima na radiju, pretraživanju i slušanju na streaming servisima, prodaji albuma u digitalnom i fizičkom formatu, bit će obrađivani na dnevnoj razini i dani na uvid sudionicima glazbene industrije. Ili – kako kazuje promotivni slogan aplikacije ‘Vrijeme je za digital’ – ona jednim dodirom donosi kompletne informacije na jedno mjesto. U trenutku.

Zašto je to važno?

Rast prihoda od globalnog streaminga

Iz niza razloga. A ponajprije stoga što je glazbeno poslovanje jedno od onih koje u svjetskim razmjerima postiže izniman uspon. Svjetska diskografska federacija IFPI u godišnjem izvještaju, objavljenom početkom travnja, navodi kako je globalno glazbeno poslovanje ostvarilo rast u iznosu od 9.7 posto na godišnjoj razini, a Nielsen prenosi kako je rast glazbenog streaminga donio porast od 8.9 milijardi dolara.

 

Rast globalne glazbene industrije uvjetovan je iznimnim rastom stremanja glazbe. Podaci se, navodi Nielsen Music Connect, kreću na godišnjoj razini od oko četiri bilijuna streamova. Foto: Screenshot IFPI Global Music Report 2019

 

Taj i takav razvoj donio je sjajnu perspektivu, ali je i povećao utjecaj glazbe u našoj svakodnevici. Toliko da je – kako je nedavno prezentirala potpredsjednica Nielesen Music Global Helena Kosinski – u stilu života Indije uživanje u glazbi važnije od sportskih aktivnosti, gledanja filmova i kuhanja. Jeste li razmišljali o tome kako bi bilo kada bi slušanje glazbe u nas bilo važnije od praćenja uspjeha nogometne reprezentacije?

Pa, možda to i jest tako. Samo što to ne znamo, jer nam u Hrvatskoj nedostaje jedno sveobuhvatno terensko istraživanje. Ono koje će biti korisno i marketinškim agencijama i kompanijama širokog spektra proizvoda i usluga i medijskim kompanijama i agencijama za odnose s javnošću i mnogima u kulturnim i kreativnim industrijama.

Slušanje glazbe veće je no ikada

I, kad smo već kod toga, znate li kako kreativne i kulturne industrije bilježe rast na razini čitave Europske unije, a u Republici Hrvatskoj sudjeluju s četiri posto u ukupnom BDP-u? Diskografi u Hrvatskoj objavljuju u prosjeku 400 albuma godišnje, a u novu glazbu ulože više od 20 milijuna kuna.

 

Domaća glazbena industrija dio je kreativnih i kulturnih industrija koje sudjeluju sa sve većim postotkom u hrvatskom BDP-u. Foto: Screenshot Video ‘Vrijeme je za digital’

 

Glazba se, dakle, sluša više negoli ikada ranije – tri sata dnevno. U prosjeku, to znači kako se svatko od nas odluči za slušanje 52 pjesme svakoga dana.  Glazba se sluša na radiju i putem pametnih telefona, na kompjutoru, laptopu i tabletu. U njoj se uživa na Hi-Fi uređajima, bluetooth zvučnicima, pametnim zvučnicima, slušalicama naših mp3 playjera i pametnim satovima. Posjećuju se koncerti i održavaju natjecanja u karaokama. Sluša se na kavi u kafiću i za vrijeme izlaska u klubu. Glazbu nalazimo je na Facebooku i Twitteru, TikToku i Instagramu. Pretražujemo je na Googleu i gledamo na YouTubeu. Linkamo je u e-mailu i porukama na Messengeru. Glazba se prodaje na vinilnoj ploči, kaseti, u obliku CD-ja, mp3-ja za download, ringtonea i sluša na streaming servisu.

Globalno streamanje pjesama u bilijunima

Podaci Svjetske diskografske federacije govore kako 89 posto ljudi glazbu sluša putem streaming servisa. Na YouTube-u glazbu sluša gotovo četiri petine čovječanstva spojenoga na Internet. Više od polovice ljudi na svijetu su music loveri ili strastveno slušaju glazbu. I još! Nilesen Music Connect je obavijestio kako je globalno slušanje glazbe putem audio i video streaming servisa u trećem tromjesečju ove godine dosegao brojku od 1,3 bilijuna slušanja pjesama. Na godišnjoj razini to će ove godine biti četiri bilijuna. Ako se pomalo gubite u toj veličini, vrijedi reći kako se radi o brojci s dvanaest nula iza sebe.

I, kad smo već kod silnih nula i podataka koji poslovanje znače, Billboard prenosi kako je brojka streamanih pjesama u Sjedinjenim Državama ove godine već prešla tu magičnu brojku od jednog bilijuna. Glasilo donosi izračun kako to znači da je svaki američki građanin ove godine odslušao prosječno 3030 pjesama. Tri tisuće i trideset! Poigramo li se brojkom od 10 pjesama po albumu, značilo bi kako je svaki čovjek na najznajčajnijem svjetskom tržištu od siječnja naovamo odslušao 300 albuma. Taj tempo će nas, do kraja godine, dovesti do brojke od jednoga albuma po glavi stanovnika – dnevno.

 

Globalno streamanje glazbe poraslo je za 54 posto u odnosu na prošlu godinu, navodi izvještaj Svjetske diskografske federacije. Foto: Screenshot IFPI Global Music Report 2019

 

A glazbeni albumi, kad ih se već spominje, su umjetnički format u kojemu se danas uživa više negoli ikada. I to je potpuno suprotno fatalističkom razmišljanju kako albume u izrazito brzom načinu života digitalnoga doba – sukladno parcijalizaciji naše pažnje –  ‘više nitko ne sluša’. Polugodišnji izvještaj o trendovima u glazbenoj industriji koje je Nielsen Music objavio krajem lipnja govori kako se ukupna potražnja za albumima – koja uključuje audio/video streaming i prodaju – povećala za 15.7 posto.

No, to je samo dio globalne priče.

Prvo glazba, a potom sve ostalo

Jeste li znali kako je najnovije američko istraživanje pokazalo kako bi – kada bi morali birati – ljudi radije izabrali pretplatu na glazbene streaming servise poput Spotifyja ili servisa Apple Music negoli pretplatu na bilo koji drugi oblik zabavnog sadržaja, uključujući Netflix ili Amazonov Prime? Možda vam se to, na prvi pogled i iz hrvatskog mainstream kuta, čini neobičnim no razloga svakako ima poprilično.

 

Servisi za slušanje glazbe omogućili su nam da glazbi pristupamo jednostavno i udobno. I donijele nam najveći mogući izbor glazbenih radova. Foto: Screenshot Video ‘Vrijeme je za digital’

 

Već i stoga što je audio super prenosiv. Jer direktnu vezu s desetinama milijuna pjesama, stotinama tisuća podcasta i desetinama tisuća radijskih stanica nosimo u džepu. Sve te veze, naime, nalaze se u aplikacijama našega mobitela i sve ih možemo aktivirati kada nas je volja, a onda i – uživati u njima.

Cijela ta važnost glazbe i audio sadržaja prelijeva se na mnoge strane.

Radio ima najveći doseg, prihodi podcasta u porastu

Prema ovogodišnjem izvještaju američke agencije Nielsen, radio je medijska platforma s najvećim dosegom u svijetu medija. I ne samo to. Godišnji izvještaj ‘Nielsen Audio’ pokazao je kako je njegov utjecaj veći i od internetskih tražilica poput Googlea. U Hrvtaskoj, pak, radio je i dalje najvažniji izvor za otkrivanje nove glazbe, pokazalo je istraživanje Hrvatske diskografske udruge.

 

Svijet audio sadržaja sve je važniji u globalnom poslovanju industrije zabave. A u svijetu medijskih platformi, radio na području Sjedinjenih Država ima najveći doseg, ističe izvještaj agencije Nielsen. Screenshot: Audio Today 2019

 

Američka analitičarka Sara Fischer je – u svojemu tjednom  izvještaju o medijskim trendovima na Axiosu – prenijela podatak kako je prihod od podcasta u Sjedinjenim Državama porastao za 102 posto i  gotovo četiri puta više od porasta na internetskim platformama. Istovremeno je odbor za dodjelu Pulitzerove nagrade odlučio kako će se slijedeće godine dodjeljivati priznanje za audio reporting.

Deset milijardi podataka dnevno

Dakle? Glazbena industrija živi u doba najvećih prihoda ikada i rekordnom zanimanju za glazbu. Dvije trećine streamane glazbe pripada aktualnim pjesmama, objavljenim u razdoblju od 2017. do 2019. godine, a trećina izdanjima iz kataloga. Dnevno se, putem agencije Nielsen, procesuira 10 milijardi podataka, a najveći zamah cijeloj ovoj priči dali su streaming servisi kao najudobniji oblik uživanja u glazbi.

 

Na internetu boravi 4,3 milijarde ljudi, a prosjek boravka je šest sati dnevno. Jeste li razmišljali što se u jednoj minuti zbiva na internetu? Foto: Twitter profil Visual Capitalist

 

Do glazbe koju želimo slušati, sa servisima poput Spotifyja, Dezera ili Apple Musica, dolazimo u svako doba dana i noći. Jednim klikom i u trenutku u kojemu to želimo. U bilo kojem trenutku možemo doći do bilo kojeg albuma The Rolling Stonesa ili Mije Dimšić.  Bilo koju pjesmu grupe Elemental ili Lane Del Rey možete pronaći kad vas volja i slušati gdje i kako god želite. U dva u noći ili u tri poslije podne, svejedno. Nije li to fascinantno?

I zbog svega toga je – za kompletan stil života u Hrvatskoj i prepoznavanje atraktivnosti i važnosti glazbe – super važan podatak kako bi streaming servis Spotify početkom slijedeće godine trebao doći u Hrvatsku.

 

Dolazak Spotifyja u Hrvatsku mogao bi potaknuti dodatni razvoj glazbenog poslovanja i redefiniranje ulaganja u glazbenu industriju. Foto: Screenshot Video ‘Vrijeme je za digital’

 

Za  kontekst cijele ove priče korisno je za znati kako je u Hrvatskoj 75 posto ljudi na internetu, 68 posto koristi pametni telefon, a dva milijuna je na društvenim mrežama. I kako  95 posto ljudi u našoj zemlji svakodnevno sluša glazbu. Gotovo polovica ljudi, glazbu sluša putem pametnih telefona. Isto toliko ljudi posjećuje nekoliko koncerata godišnje.

Hrvatski diskografi objavljuju 400 albuma godišnje

Hrvatski radijski eter ima na raspolaganju milijun i pol minuta tjedno u kojemu može emitirati pola milijuna pjesama trajanja tri minute. Hrvatska objavljuje 400 albuma godišnje. To znači kako svakoga dana domaći glazbenici kreiraju 11 snimaka za svoju publiku, medije i kompletan javni prostor.

Vrijeme je za digitalno, dakle.

A u tom digitalnom svijetu ispunjenom glazbom će svi ti kreativni i poslovni ljudi imati svoju aplikaciju koja će im omogućiti bolju sliku njihove kreativne i financijske vrijednosti. ‘Riječ je o jednom transparentnom načinu prikaza svega što se događa na hrvatskoj glazbenoj sceni’, objasnio je predsjednik uprave Croatia Recordsa i predsjednik HDU-a Želimir Babogredac. Direktor Poslovne spajalice i autor aplikacije ‘Vrijeme je za digital’ Robert Nadžaković objasnio je kako će ‘aplikacija biti online 24 sata dnevno, pa će svi podaci biti dostupni u bilo kojem trenutku.

 

Sudionici predstavljanja aplikacije ‘Vrijeme je za digital’ istaknuli su važnost brzog pristupa podacima i sveobuhvatnost novog poslovnog alata. Foto: Samir Cerić Kovačević

 

I to je ta stvar koju valja podvući. Kako domaća glazbena industrija, s početkom 2020. godine, dobiva alat koji su u svijetu do sada razvili još samo Sony Music i Universal Music. A to je moguće i stoga što su domaći diskografi digitalizirali cjelokupni svoj repertoar i omogućili da svi raspoloživi podaci o emitiranju, slušanju i korištenju glazbe budu dostupni na jednom mjestu.

 

 

Jer, tehnologije značajno mijenjaju mnoge industrije. I stavljaju ih u kontekst ponašanja novoga doba. Glazbena industrija je tek jedna od njih. A u njoj smo, dakle, sa svijetom usklađeni više negoli mislimo.

Goran Komerički