Arhive oznaka: HDU

‘Vrijeme je za digital’: Aplikacija za pregled glazbenog poslovanja

Domaća glazbena industrija, s početkom 2020. godine, dobiva alat koji su u svijetu do sada razvili još samo Sony Music i Universal Music.

 

Vrijeme je za Digital Logo
Tehnologije značajno mijenjaju mnoge industrije. Glazbena industrija je tek jedna od njih. A u njoj smo, dakle, sa svijetom usklađeni više negoli mislimo. Foto: Logotip aplikacije ‘Vrijeme je za digital’

 

’Aplikacija ‘Vrijeme je za digital’ pokazuje kako tehnologije značajno – a usudila bih se reći i dramatično – mijenjaju pojedine industrije’, izjavila je direktrica Hrvatske udruge poslodavaca Jasminka Martinović nakon nedavnog predstavljanja alata koji će unaprijediti model poslovanja u domaćoj glazbenoj industriji. Nastavi čitati ‘Vrijeme je za digital’: Aplikacija za pregled glazbenog poslovanja

Calvin Harris i Jax Jones dominiraju domaćim eterom. Za Billie Eilish nema mjesta.

Calvin Harris i Rag’n’Bone Man predvode Službenu radijsku listu deveti tjedan zaredom. U proteklih 50 tjedana mjerenja popularnosti, Calvin Harris se na prvome mjestu našao čak 36 puta.

 

Calvin Harris Instagram 2019 March

Calvin Harris jednostavno vlada domaćim radijskim eterom. Foto: Instagram profil Calvin Harris

 

Kada je u pitanju škotski DJ i producent, vrijedi reći kako pjesmi ‘Giant’ nedostaje svega jedan tjedan boravka na vrhu pa da izjednači uspjeh suradnje sa Samom Smithom. Singl ‘Promises’ boravio je na prvome mjestu deset tjedana. Jednako tako, novu rekapitulaciju vladanja Calvina Harrisa stranom rotacijom radijskoga etera imat ćemo prilike pomnije analizirati početkom svibnja. Tada će se obilježiti godinu dana od kada je ‘One Kiss’ – suradnja u kojoj sudjeluje Dua Lipa –  zasjela na tron liste ARC 100. U proteklih 50 tjedana mjerenja popularnosti, Calvin Harris se na prvome mjestu našao čak 36 puta. Sva tri singla i dalje se nalaze unutar Top 40 – ‘Promises’ je na broju 16, a ‘One Kiss’ na 36. mjestu. Vrijedi vidjeti hoće li se verzija pjesme ‘I’m Not Alone 2019’ također naći na listama prioritetnog emitiranja u Hrvatskoj.

 

Poznata imena na Službenoj radijskoj listi

Standardnu statičnost radijskoga etera u Hrvatskoj i dalje prepoznajemo prema broju noviteta. Na listi ARC 100 ovoga tjedna ih je svega četiri, a sva četiri izvode ili supotpisuju starosjedioci radijskoga emitiranja – Jax Jones, Emeli Sande, P!nk i Selena Gomez. Ova posljednja kao sustanar singla ‘Anxiety’ iza kojega autorski stoji Julia Michaels. Zanimljivo je kako je pjesmi s EP-ja ‘Inner Monologue Part 1’ trebalo tri mjeseca da dospije među najemitiranije – izdanje je objavljeno 24. siječnja – ali je to u skladu s manjim uspjehom pjesme na svjetskim listama mjerenja. Pjesma ‘Anxiety’ se smjestila na 98. mjestu ovotjednog mjerenja i dobrodošao je primjer za detaljniju analizu koja bi nam objasnila zašto pojedine – tematski, glazbeno i aranžmanski – sasvim radiofonične pjesme, pa i supertraženih izvođača, slabije prolaze na top-listama.

 

Jax Jones je prijatelj domaćeg radijskog etera

Jax Jones, čini se, s takvim problemima se u Hrvatskoj ne susreće. Jer, njegovi singlovi redovno ulaze u prioritetne liste emitiranja i – dugo traju.  Suradnja s Inom Wroldsen je, primjerice, još uvijek među deset najemitiranijih Airplay Radio Charta, premda je objavljena još 1. prosinca 2017. godine. Pjesma ‘Breathe’ je ubilježila 70. tjedan boravka na listi ARC 100. Podsjetimo kako je gornji prag boravka singlova na Službenoj radijskoj listi 80 tjedana od datuma objavljivanja singla. To je i razlog zašto ovoga tjedna među najemitiranijima ne susrećemo superuspješni ‘Perfect’ Eda Sheerana premda još uvijek ima zamjetni broj emitiranja u domaćem radijskom eteru.

U slučaju Jaxa Jonesa, vrijedi primijetiti kako ‘All Day and Night’ – najviši novi ulaz liste Hot 100 – donosi zvuk koji je daleko od tipično radijskoga. U samom opisu njihova zajedničkog projekta, naime, Jax Jones i Martin Solveig su naglasili kako su snimili kombinaciju ‘klupski-fokusirane pop glazbe i pop orijentirane klupske glazbe’. Aktualni singl smjestio se na 53. mjestu ovotjednog Airplay Radio Charta. Najveći skok na listi ARC 100 ostvarili su Imagine Dragons. Njihov singl ‘Bad Liar’ poskočio je za 46 mjesta i smjestio se na broju 32 Službene radijske liste.

 

Ženski izvođači ‘da’…

Među prvih deset smjestilo se osam singlova u kojemu jedan od glavnih vokala pripada ženskim izvođačima. Taj podatak zanimljiv je s pozicije prepoznavanja popularnosti samih projekata odnosno prihvatljivosti izričaja za radijsko emitiranje, ali i sa sociološkog stanovišta u kojemu možemo promatrati razvoj ravnopravnosti različitih društvenih grupa u popularnoj kulturi. Pa i u samoj glazbenoj industriji, o čemu se puno govorilo za svečanosti dodjele nagrada Grammy.

Najveći uspon među prvih četrdeset je, u skladu s time, ostvarila Mabel sa svojom pjesmom ‘Don’t Call Me Up’ – skok od 20 pozicija doveo je britansku izvođačicu na deveto mjesto. Ako će vas stvar podsjetiti na mnoge hit-singlove koje su posljednjih godina izvodili Anne-Marie, Ed Sheeran, Jonas Blue ili Marshmello, vrijedi primijetiti kako je koautor pjesme producentski mag Steve Mac. Britanski kantautor je sudjelovao u 30 pjesama s broja 1 britanske liste singlova među kojima se nalazi i ‘Shape of You’, svesvjetski uspjeh Eda Sheerana.

 

 

…ali Billie Eilish ‘ne’

Ipak, premda ženske autoristice ili pjevačice sudjeluju u 58 posto singlova s aktualne liste ARC 100, za Billie Eilish i dalje među njima nema mjesta. Najveća svjetska glazbena senzacija, idol generacije Z i najpopularnija glazbenica trenutka izaziva pozornost gdje god se pojavi, ali hrvatski radijski eter je zaobilazi. Vrijedi podsjetiti kako se ovoga trenutka smjestila s dva singla u Top 10 britanskoga charta, da je prva na hrvatskom Deezeru i kako ima tri singla među 20 u Austriji prema listi koju je objavio javni radijski kanal OE3. Tome valja pridodati i podatak kako se njezina pjesma ‘Bad Guy’ – prva na domaćem streaming servisu – nalazi na A listi prioritetnog emitiranja BBC-jeva Radija 1.

 

 

Airplay Radio Chart je nastao na temelju zbroja emitiranja stranih pjesama u programima radijskih stanica širom Hrvatske prema podacima servisa 1Played. Aktualno izdanje liste ARC 100 objavljeno je s datumom od 15. travnja. Radijsku prezentaciju liste možete slušati u emisiji ARC Top 40 u programu HR2. Radijski show dostupan je i na radijskome podcastu putem Slušaonice Hrvatskoga radija.

Listu prvih čertdeset možete pronaći na stranici top-lista.hr Hrvatske diskografske udruge, a preslušati je putem playliste ARC Top 40 koja se nalazi na profilu Airplay Radio Charta na servisu Deezer.

(Goran Komerički)

 

 

Milenijalci i Generacija Z: Važnije je raspoloženje od glazbenog žanra.

Najvažnija razlika koja će nove generacije dijeliti od starih, čulo se na panelu ‘Playlista naših mladih: Koga slušaju Milenijalci – Štulića ili Cecu?’, jest taj da nestaju razlike među žanrovima. Uživanje u glazbi prepoznaje osjećaj prema pjesmi, a ne prema ladici u koju je svrstana.

 

Billie Eilish Glow in the Dark Bundle

Znate li kako heroina Generacije Z svoj novi album objavljuje i u formatima vinila i kasete? Foto: Službena internetska stranica Billie Eilish

 

Stvari su ovako postavljene. Želite li što prije preslušati novi album Billie Eilish, čekat ćete da otkuca ponoć i sekundu nakon toga pronaći kompletan projekt na zaslonu kompjutora ili, još bolje, pametnoga telefona. U trenutku izlaska albuma ‘When We Fall Asleep, Where Do We Go?’, nalazit ćete se gdje bilo i požudno slušati pjesme na streaming servisu. Vaša aplikacija za Deezer, Spotify, Google Play ili Apple Music je vaš dućan, a Billie je heroina kojoj se divite. Tako to jednostavno funkcionira – udobno i u skladu s prednostima novoga doba.  

Nekada je bilo drugačije – ploče Johnnyja Štulića, sastava ET, Tonyja Cetinskog ili grupe U2 čekale su se u ponoć ispred omiljenog dućana s pločama, kasetama i CD-jima. Uz malo sreće, dečki iz ET-ja bi se došetali do točno određene prodavaonice i potpisivali album u trenutku kad se pojavio. Ova druženja, dakako, nisu nestala: Taylor Swift, Pravila igre, Ariana Grande ili Ogenj i danas će se naći s ljudima koji ih vole u nekom od shopova ili store-ova. U Miamiju, Splitu, Osijeku, Londonu ili Zagrebu, svejedno. I družiti se, snimati selfieje i ponešto izvesti uživo. Ali, pristup čekanju glazbe i slušanju onoga što volimo – promijenio se. I ta promjena je, ako ćemo pravo, dobrodošla. A ona najviše zahvaća ljude koji se slabo sjećaju života bez interneta ili ne poznaju život bez Instagrama. Milenijalce ili pripadnike Generacije Z.

 

The New York Times će Generaciju Z opisati progresivnijom od mnogih u modernoj povijesti. Foto: Twitter profil The New York Times Styles

 

Glazba se danas sluša bilo kad i bilo gdje. I sluša se – sve više. Na svjetskoj razini to iznosi dva i pol sata, a u Americi četiri i pol sata dnevno. Najčešće u automobilu, ali učestalo i za šetnje ulicama ili rada za kompjutorom. Navike ljudi su takve da u svijetu 86 posto ljudi, navodi IFPI, sluša glazbu putem streaminga – u trenutku kada želi i što želi. Najzastupljenija platforma je YouTube, ali u kategoriji mlade publike – one u dobi između 16 i 24 godine – u glazbi se najviše uživa putem pretplate na odabrani streaming servis. Ipak, nova glazba se najčešće otkriva – putem radijskih programa. U svijetu. Je li tako i u Hrvatskoj? Prošlogodišnje Istraživanje HDU-a o navikama slušanja glazbe potvrdilo je da je i kod nas slično.

Istraživanje o glazbenim preferencijama Generacije Z koje je prošle godine provela kalifornijska medijska kompanija Sweety High – a prenio Forbes – govori kako mladi ljudi rođeni nakon 1996. godine najvažnijim izborom za otkrivanje i slušanje glazbe smatraju streaming servis Spotify. Na drugome mjestu za uživanje u glazbi nalazi se – radio. Zanimljivo je, ističe poslovni magazin, kako je u ovoj dobnoj skupini YouTube pao tek na četvrto mjesto, a prije njega smjestilo se i slušanje glazbe na formatu CD (!) albuma.

Ipak, radijske stanice namijenjene Generaciji Z našoj zemlji nedostaju. Oni i Milenijalci će zato glazbene heroje prvenstveno potražiti na drugim adresama. Na digitalnim platformama i glazbenim festivalima, u kafićima ili klupskim prostorima, svejedno. No, kao i sve ranije generacije, i mladi ljudi novoga doba na svoj će način pristupati glazbi i različito je tretirati. Kojem će se žanru najčešće prikloniti, ovisi o nizu faktora. No, sudeći po nedavnu istraživanju koje je proveo The New York Times, Generacija Z ima drugačiju vrstu svjesnosti, interesa, samostalnosti i odnosa prema seksualnom identitetu u odnosu na ranije generacije. A u skladu s time idu i preferencije prema stvaranju i slušanju glazbe različitih žanrova. U rasponu od Vojka V i Mimi Mercedez preko Mije Dimšić i Domenice do Jelene Karleuše i Seke Aleksić. Uzori su različiti – zovu li se oni Silente, Dua Lipa, Lay Z, Petar Grašo ili Billie Eilish, zapravo je svejedno. Glazba je globalnija kao nikada do sada, rečeno je na konferenciji IFPI-ja ovoga tjedna. Ali je i lokalna scena sve utjecajnija.

 

Danas je moguće pratiti rezultate popularnosti na dnevnoj razini. Ali, pogledajte koliko je glazbnih žanrova smješteno u Top 5 najstreamanijih pjesama. Foto: Instagram profil Victoria Monet

 

Forbes prenosi kako 97 posto ljudi iz Generacije Z na dnevnoj bazi sluša glazbu pet različitih žanrova. Stoga je i slušanje folk glazbe u Hrvatskoj daleko manje kontroverzni odabir no što je to bilo ranije, istaknuto je na zagrebačkom panelu u organizaciji Hrvatske diskografske udruge. Pri tome je, ističe američko istraživanje, pripadnicima najmlađe generacije glazba važna ili vrlo važna u životu i sluša se ponajviše na temelju raspoloženja. Dakle, na način da najbolje ilustrira trenutni mood.

I to je značajno za znati. Jer, svako doba ima svoje trendove i svoje pristupe. I načine na koji ti trendovi i ti pristupi utječu na glazbenu kulturu mladih. Na nama je da ih prepoznamo.

Na panelu ‘Playlista naših mladih: Koga poznaju Milenijalci – Štulića ili Cecu?’ sudjelovali su rock kritičar Hrvoje Horvat, kreativna direktorica diskografske kuće Croatia Records Nikolina Mazalin, urednica portala SoundReport Maja Trstenjak, član sastava Pravila igre Goran Belošević i novinarka s radija Laganinini FM Ivona Lenard. Pred potpuno ispunjenom dvoranom Muller zagrebačkog kina Europa, panel je vodila Adela Juhas iz Hrvatske diskografske udruge.

(Goran Komerički)

 

 

Slušaš narodnjake? Ne! Ovo su novi Clean Bandit.

Britanski trio prolazi daleko bolje u hrvatskom radijskom eteru doli u britanskom, njemačkom ili američkom. Dakle, na onima na koja će se pozivati ljudi koji aktivno prate liste popularnosti.

 

Clean Bandit Twitter 2019 January

Članovi grupe Clean Bandit ostvarili su najveći skok na listi ARC 100 ovoga tjedna. Njihova suradnja s Ellie Goulding dospjela je na 40. mjesto. Foto: Twitter profil Clean Bandit

 

‘Kaj? Slušaš Extra FM?’, upitala me frendica ulazeći u auto.

Pogledao sam je značajno. I krišom zamijetio radijsku frekvenciju na auto-radio prijemniku. Uz svo profesionalno poštovanje radijskim kolegama i opći naklon ljudskoj znatiželji, osobne preference ipak su miljama udaljene od sličnoga zvuka.

‘Ovo su novi Clean Banidt.’

‘Ha?!’

‘Aha!’

U slijedećih pola sata bilo mi je teže razjasniti kako britanski bend i lokalno glazbeno naslijeđe imaju malo veze jedno s drugim. I da je radijska frekvencija upravo ona koja je bila. A još više da stvar pjeva ona tamo pjevačica koja je imala svoju pjesmu u filmu ’50 nijansi sive’, američkom blockbusteru erotičnoga predznaka. Jer, singl ‘Mama’ kanda je nastao ovdje negdje, a Ellie Goulding mora da je izašla iz lokalnoga kluba iz predgrađa po izboru.

 

 

E sad, stvar je zanimljiva na puno razina. Recimo: odakle britanskom bendu poriv raditi upravo takve pjesme? Ili: kojoj vrsti svjetske publike je ona namijenjena? Možda se radi o notornoj činjenici kako Grace, Jack i Luke – sve redom članovi aktualne postave plesnog pop sastava Clean Bandit – smatraju da je to simpatično i ispunjava njihove misli o idealnoj podlozi dobroga klupskoga provoda. No, da li i radijskoga? I – radi li se o izoliranom izletu koji potvrđuje pravilo? Na ovo posljednje, odmahnut ćete rukom nakon slušanja albuma ‘What Is Love?’. Jer, ploča trija iz Cambridgea puna je takvih ritmova.

Zašto je to važno?

Jer je pjesma ‘Mama’ ostvarila najveći skok na ovotjednoj listi ARC 100 i smjestila se među 40 najemitiranijih stvari domaćega radijskoga etera. Taman da potakne pitanje o listama prioritetnoga emitiranja pjesama u programima stanica koje ne bi željele poistovjetiti se s ‘muzikom na uvce’. I zato što skok od 36 mjesta u četvrtom tjednu boravka na listi najemitiranijih – posebicu u miljeu koje od stotina tjedno atraktivnih aktualnih pjesama, bira njih vrlo malo – zaista jest respektabilan rezultat. Posebice, kada isti bend sa singlom sličnoga senzibiliteta – u 43. tjednu boravka među najtraženijima – također ostvari pomak prema vrhu. A Demi Lovato u singlu ‘Solo’ zvuči na sličnoj razini glazbenoga mentaliteta. Okej, stvar ‘Solo’ ima pola milijarde pregleda na YouTubeu i to je podatak kojega valja respektirati.

 

 

S druge strane, singl ‘Mama’ grupe Clean Bandit je – usporedbe radi – svoje najviše plasmane odradio na 98. mjestu britanske liste singlova, 97. mjestu irske top-liste i 76. mjestu rumunjskog charta. Lista Hot 100 nije ga upoznala, tek američko mjerenje klupskih hitova – Hot Dance/Electronic Songs magazina Billboard ima je na 19. mjestu. Za Njemačku ili Austriju nema podataka, jednako kao ni za ostale zemlje bliskoga srednjoeuropskog susjedstva. Pa, dakle, kojoj vrsti publike se – putem njezina zvuka – usmjeravaju radijske stanice koje ga u našoj zemlji toliko intenzivno emitiraju? I – nakon svega – koji je ključ toga odabira? Posebice kada usporedite listu radijskoga emitiranja s listom glazbenoga streaminga na jedinom relevantnom servisu u našoj zemlji – francuskom Deezeru.

Jer, naime, još čekamo Spotify i Apple Music.

Na novoj listi Top Croatia streaming servisa Deezer – aktualni datum je 2. travnja – grupe Clean Bandit nema ni sa jednim singlom među 100 najstreamanijih. Ali se zato do 14. mjesta poredalo 10 pjesama Billie Eilish s njezine ploče ‘When We Fall Asleep, Where Do We Go?’. Je li to neobično? Kada znate kako je američka kantautorica heroina cijele jedne generacije, tada je sasvim jasno da i hrvatska publika traži sličan senzibilitet. Ali, vidite, na Službenoj radijskoj listi zalud ćete je tražiti. Jer je domaći radijski eter zaobilazi u širokom luku. Toliko širokom da niti jedne pjesme Billie Eilish nema među sto najemitiranijih. No, to je stara novost. Sličnu naviku, naime, domaće radijske stanice primijenile su i u slučaju Drakea. A kanadski reper je – po podacima Svjetske diskografske udruge – postao globalno najuspješnijim izvođačem u prošloj godini.

Trebamo li se onda, polazeći samo od načina slaganja aktualne glazbene slike, iznenaditi nad zahtjevnom situacijom u kojoj se nalazi domaći radijski prostor? Pa ako i zaboravimo na sve ostale izazove s kojima se suočava i načine na koji se s njima nosi, činjenica da se na ovako jednostavnom primjeru prepoznaju razlike između ponude i potražnje, sluti kako je zaključak daleko od inspirativnog.

 

 

Inspirativnosti na stranu, Calvin Harris i Rag’n’Bone Man i dalje imaju najemitiraniji strani singl domaćega radijskoga terea. Njihova ‘Giant’ sedmi tjedan predvodi Službenu radijsku listu, a na listi ARC 100 nalaze se svega tri noviteta. Ava Max, Ariana Grande i Sigrid uspjele su se emitirati dovoljno da postanu dijelom statične elite. Radi se o tri posto ukupne slike. Je li netko ono njurgao kako redoslijed emitiranja na radijima prepoznaje na kilometar?

Airplay Radio Chart je nastao na temelju zbroja emitiranja stranih pjesama u programima radijskih stanica širom Hrvatske prema podacima servisa 1Played. Aktualno izdanje liste ARC 100 objavljeno je s datumom od 1. travnja. Radijsku prezentaciju liste možete slušati u emisiji ARC Top 40 u programu HR2. Radijski show dostupan je i na radijskome podcastu putem Slušaonice Hrvatskoga radija. Listu prvih čertdeset možete pronaći na stranici top-lista.hr Hrvatske diskografske udruge.

(Goran Komerički)

 

 

Streamanje glazbe omogućilo novi rast glazbene industrije

Američka glazbena industrija ostvarila je rast od 11,9 posto u odnosu na prošlu godinu, objavio je Billboard. Rast prihoda zahvaljuje se digitalnom streamingu. Podaci pokazuju kako je porast prihoda digitalnih platformi dvoznamenkast treću godinu zaredom.

 

U.S. Music Industry 01

Glazbena indusrija u Sjedinjenim Državama ostvaruje iznimne rezultate. Glazba je redovni suputnik naše svakodnevice. (screenshot: RIAA 2018 Yera-End Music Industry Revenue Report)

 

Podaci američke diskografske industrije koje je u četvrtak objavila Recording Industry Association of America (RIAA) govore o skoku na 9,846 milijardi dolara u 2018. godini u odnosu na 8,797 miljiardi dolara godinu dana ranije. Billboard navodi sintagmu ‘eksplozivni rast streaminga’ kako bi osnažio podatke koji govore o trećoj godini zaredom u kojoj platforme za streamanje glazbe rastu u dvoznamenkastim brojkama. Što se tiče prošle godine, radi se o porastu od 30,1 posto i iznosi 7,37 milijardi dolara. I to samo u jednoj godini. S dodatkom kako se stopa rasta povećala, jer je, primjerice, u protekle dvije godine rast straminga iznosio 15,5 odnosno 11,4 posto. Tome valja pridodati i kako je porastao broj pretplatnika servisa kao što su Spotify i Apple Music. I to za 42, 4 posto u odnosu na 2017. godinu.

 

U.S. Music Industry 02.png

Streamanje glazbe najvažnija je navika svakodnevnog uživanja u glazbi. (screenshot: RIAA 2018 Yera-End Music Industry Revenue Report)

 

Unutar streaminga, poslovni modeli slušanja sadržaja na zahtjev dominirali su prihodima sa 6,163 milijarde dolara dok su programirani straming poput radijskoga i satelitski radijski prijenosi donijeli 934 milijjuna dolara. Ti iznosi uključuju i prihode koje je osigurala kolektivna neprofitna organizacija SoundExchange zadužena za prikupljanje prihoda od diskografskih prava, jednako kao i izravna plaćanja servisima kao što je Pandora Radio. Istovremeno, rast prihoda praćenja oglasa na zahtjev – poslovnih modela kakve njeguju YouTube i djelomično Spotify – povećao se na 759,5 milijuna dolara. Međutim, od takvog načina poslovanja, koji čini trećinu ukupne usluge streamanja u Americi, industrija ima svega osam posto ukupnog prihoda.

Most popular music streaming services in teh United States

Najpopularniji streaming servisi na tržištu Sjedinjenih Država – Apple Music i Spotify – još nisu došli u Hrvatsku. (screenshot: statista.com)

 

Izvještaj koji je RIAA objavila, jednako tako, pokazuje pad digitalnog downloada i prodaje  fizičkih formata kao što su CD i vinilna ploča. Fizičko posjedovanje glazbe sve manje je privlačno, važnije je imati mogućnost uživanja u pjesmama ili albumima bez potrebe da ih posjedujete. Digitalni download pjesama i digitalni download albuma pali su za oko 27,8 posto kod pjesama i 25,2 posto kod albuma. Pao je i prihod od prodaje ringtonova, nekadašnjih perjanica digitalnog downloada. Cijene pjesama i albuma u digitalnom downloadu ostale su na sličnim razinama od oko 1,23 dolara po pjesmi odnosno deset dolara po albumu.

Istovremeno jaku godinu je imala prodaja prava za korištenje glazbe u audio-vizualnim djelima i marketingu kao što su korištenje glazbe za filmove, televizijske emisije, video igre ili marketinške kampanje. Porast tog dijela prihoda ostvaren je na razini od 23 posto.

 

U.S. Music Industry 03

Pretplata na streaming servise donosi najveći prihod unutar kanala za streamanje glazbe. (screenshot: RIAA 2018 Yera-End Music Industry Revenue Report)

 

Najveći gubitnik u poslovanju glazbene industrije svakako je format CD-a. Ukupna prodaja na područuju Sjedinjenih Država iznosila je 52 milijuna jedinica što je za 40,7 posto manje od 87,7 milijuna u prošloj godini. U međuvremenu je ‘omiljeni format zaljubljenika indie glazbe’, kako će format vinilne ploče titulirati Billboard, ostvario rast od 7,2 posto i dosegao brojku od 16,7 milijuna primjeraka. U prihodima taj porast iznosi 7,9 posto jer – unatoč padu prodaje – cijene CD-a i vinila rastu.

Kada se svi ovi podaci uzmu u obzir, tada dolazimo do toga da – u ukupnim prihodima od snimljene glazbe u Sjedinjenim Državama – 85,4 posto prihoda dolazi od digitalnog poslovanja. Fizički formati čine 11,7 posto, a prodaja glazbe za korištenje svega 2,9 posto.

 

HDU Istraživanje navike slušanja glazbe 02

Maleni broj ispitanika Istraživanja o navikama slušanja glazbe u Hrvatskoj opredijelilo se za najjednostavniju metodu uživanja u glazbi. (screenshot: HDU Istraživanje o navikama slušanja glazbe 2018.)

 

Kada je o Hrvatskoj riječ, udio prihoda od streamanja glazbe u ukupnom poslovanju domaće glazbene industrije daleko su manji. Prošlogodišnje Istraživanje o navikama slušanja glazbe, koje je naručila Hrvatska diskografska udruga (HDU), pokazalo je kako svega 16 posto ljudi u našoj zemlji sluša glazbu putem streaming servisa.

Hrvatska ima mogućnost streamanja glazbe putem dva streaming servisa – Deezera i Google Playja. Najveći svjetski igrači – kao što su Spotify i Apple Music – još nisu dostupni u našoj zemlji. A samim time niti privlačnost korištenja digitalnih kolekcija, personaliziranih playlista i radijskih podcasta u glazbenom mainstreamu.