Dolazak servisa Apple Music bio je glavni povod razgovora s čelnim čovjekom Runde. U njemu se našlo mjesta za  radijske stanice, YouTube, sektor live nastupa i vidljivost domaće glazbe na streaming servisima.

 

‘Stvaranje uvjeta i lobiranje za dolazak svjetskih streaming servisa jedan je od najvažnijih ciljeva Runde’, ističe Dario Draštata. Foto: Official Press

 

‘Svaki dolazak digitalnog streaming servisa na naše tržište je razlog za slavlje’, reći će danas Dario Draštata i  pojasniti: ‘Do sada smo bili u mnogočemu u lošijoj poziciji na tom polju i zbog toga se kod nas nije formiralo relevantno digitalno tržište. Premda je, osim Deezera, prisutno još nekoliko usluga za streamanje glazbe, one su gotovo neprimjetne. Nisu ništa napravile da bi se brendirale na tržištu ili na bilo koji način oglasile svoje postojanje.’

Čelni čovjek Runde siguran je kako je dolazak servisa Apple Music velika stvar. Taj dolazak je posve u skladu sa željama koje regionalno udruženej diskografa ima: poboljšanje uvjeta i načina na koji će poslovanje glazbene industrije u regiji biti uspješnije i na što bolji način povezano sa svijetom i svjetskim glazbenim trendovima.

‘Sigurno je da je dolazak jednog od najvećih stream servisa kao što je Apple Music velika stvar. Svakako će pomoći svima nama koji se bavimo glazbom da konačno počnemo još kvalitetnije funkcionirati i u digitalnom svijetu. To će nam olakšati i posao kod promoviranja digitalnih glazbenih usluga i u konačnici, nadam se, povećati broj njihovih korisnika u Hrvatskoj i regiji.’

 

Apple Music se može koristiti na različitim platformama. Foto: Screenshot Apple web

 

Pitanje povećanja broja korisnika vrlo je važno već i zbog načina na koji danas slušamo glazbu, mogućnosti da je otkrijemo i pronađemo što poželimo. Ali i zbog uvjeta u kojima stvaraju naši glazbenici i naši diskografi, jednako kao i svi sudionici poslovanja u industriji zabave. I zato ja startna ponuda servisa Apple Music zanimljiva. Ona omogućava da omogući probni period od šest mjeseci za neometano korištenje servisa. Je li to velika prilika za industriju da pokrene monetizaciju glazbe na način na koji se to dogodilo u svijetu?

Smatram da je to odličan potez. Nema bolje reklame i načina da se privuče što veći broj korisnika na novi servis. Nadam se da će nakon konsolidacije na našem tržištu, Apple pokrenuti i kampanju kojom će doprijeti do što većeg broja ljudi. Siguran sam također da će većina onih koji uslugu isprobaju u besplatnom probnom periodu ostati i dalje njezinim korisnicima.

Vjerujem da će dolazak Apple Musica ubrzati i dugonajavljivani dolazak Spotifya, pa i Tidala i drugih vodećih svjetskih digitalnih servisa. Svakako će to utjecati na jačanje domaće izdavačke industrije. Ali i povećati prihode našim izvođačima i autorima – što je u konačnici i najvažnije – a nama izdavačima omogućiti dodatna sredstva za nastavak investiranja u izvođače i izdanja.

Je li ulazak servisa Apple Music u Hrvatsku prilika za razvoj i zato što postoji velik broj izrazitih fanova Appleova ekosustava?

Sigurno je da je kod Appleovih korisnika dolazak servisa dočekan s oduševljenjem. I sam sam Apple fan i ovo je ono što mi je cijelo vrijeme falilo na svim mojim Apple uređajima. Naravno da je velika prisutnost Appleovih uređaja i dodatni razlog zbog čega će servis Apple Music, vjerujem, brzo doći do velikog broja potencijalnih korisnika.

Domaćim izvođačima streaming servisi omogućuju bolju vidljivost, veći doseg njihove glazbe i dodatnu monetizaciju njihova rada. Foto: Screenshot Apple Music

 

Kako bi pojava servisa Apple Music mogla utjecati na vidljivost radova domaćih autora i izvođača? Prepoznaju li izvođači prednosti i nove prilike koje servisi nude?  Za njhovu vidljivost i za njihove prihode.

Kao što sam već spomenuo ovo je prilika za sve nas u glazbenom poslu da se još kvalitetnije uključimo u digitalni svijet uživanja u glazbi. Mnogi izvođači već sada se dobro snalaze u ovom svijetu, pogotovo oni mlađi i pogotovo onih žanrova koji se teško mogu čuti na mainstream radijima ili pronaći u drugim medijima. Ovo je prilika za njih da se još više nametnu mlađoj populaciji koja je glavna ciljna skupina streaming servisa. Ali i za one starije da pokušaju još kvalitetnije plasirati svoju glazbu i u ovom mediju.

Može li eventualni rast prihoda od streamanja glazbe nadoknaditi dio gubitka koji je industriji u Hrvatskoj nanio zastoj koncertne djelatnosti zbog svjetske zdravstvene krize? Je li to, s druge strane, i velika prilika za senzibiliziranje javnosti na novi pristup uživanju u glazbi?

Na žalost, ne može. Zaustavljanje live sektora je problem koji ćemo dugo rješavati i koji će se slijedećih nekoliko godina negativno odraziti na glazbenu industriju. Za početak, mi ni sada ne znamo u kojem obimu i pod kojim epidemiološkim i drugim posebnim uvjetima biti moguće pokrenuti koncerte, festivale, velike događaje u arenama i sportskim dvoranama, kao i sve druge vrste evenata.

Svijet ne očekuje da će to biti prije iduće godine. Mi se i dalje nadamo da će se u nekom manjem opsegu barem lokalni događaji moći održavati. No, ovo je segment koji zahtjeva posebne mjere i posebnu pažnju svih nadležnih institucija. Kako u Hrvatskoj, tako i u ostalim zemljama regije.

Svakako je ovo već sada, preko noći, rezultiralo novim načinom uživanja u live nastupima kroz niz online streamanih koncerata. Ta nova grana live industrije će, vjerujem, zaživjeti pa ćemo možda uskoro vidjeti i prve stream koncerte za koje ćemo platiti ulaznicu da bi ih gledali. Za razliku od ovih koji su sada svi besplatni.

No, to neće nadoknaditi gubitke sektora, niti može nadomjestiti prave koncerte. Niti kao doživljaj, a ni kao ekvivalent u smislu zarade.

 

Na servisu Apple Music moguće je gledati video sadržaje. Foto: Screenshot Apple Music

 

Može li i koliko dolazak servisa Apple Music utjecati na prepoznatljivost važnosti glazbe u svakodnevnim životima? Može li pokrenuti oblike mainstream medijskih, marketinških i drugih oblika komunikacija na intenzivnije vezanje privrede uz glazbene sadržaje i keativne industrije općenito?

Sigurno je da korištenje streaming servisa povećava i sekundarno korištenje glazbe kroz sinhronizacije u marketniškim, filmskim ili televizijskim produkcijama. To je prilika za dodatni prihod glazbenoj industriji i prilika za još bolje povezivanje s drugim kreativnim industrijama. U situacijama izolacije su upravo glazba i drugi kreativni sadržaji još više dobili još na značenju. Svjetski video servisi poput Netflixa i HBO-a bilježe rekordne brojke i prihode, a slično je i s glazbenim servisima.

Vide li diskografske kuće u Hrvatskoj novu priliku na digitalnom streaming tržištu? Očekuje li se lokaliziranje servisa Apple Music za Hrvatsku i regiju?

Kroz Hrvatsku diskografsku udrugu i ZAPRAF već je pokrenut kanal s playlistama na Deezeru. Kroz Rundu uskoro pokrećemo sličnu stvar i na regionalnom nivou. Pristupit ćemo svakome od dostupnih servisa, pa tako i Apple Musicu, da bi se ostvarila što bolja suradnja i što kvalitetnija prisutnost domaće glazbe na svim mogućim platformama pojedinog servisa.

 

Playlista novo Hrvatske diskografske udruge na Deezeru donosi pregled najnovijih pjesama s domaće glazbene scene, a ažurira se svakoga petka. Foto: Screenshot Deezer

 

Kako Runda gleda na konačni dolazak servisa Apple Music u zemlje cijele regije?

Stvaranje uvjeta i lobiranje za dolazak svjetskih streaming servisa jedan je od najvažnijih ciljeva Runde. Smatram da smo kroz brojne akcije koje smo od osnivanja pokrenuli – ali i kroz prisutnost na nizu konferencija, festivala i panela u cijeloj Europi, pa i šire, kao i stalne kontakte sa ljudima iz servisa poput Spotifya – na dobrom putu da u tome u potpunosti uspijemo. Smatram da smo pristupom i nametanjem regije kao relevantnog tržišta i tržišta koje je u digitalnom smislu još neiskorišteno otvorili put i dolasku Apple Musica, a uskoro i drugih velikih igrača na svjetskoj digitalnoj sceni.

Kolika je prednost slušanja glazbe putem Apple Musica u odnosu na slušanje glazbe na YouTubeu? Privatno i poslovno?

Osobno minimalno koristim YouTube, Prije svega zbog previše nereleavntnog, neglazbenog sadržaja. Zatim zbog loše kvalitete dobrog dijela glazbenog sadržaja, a zatim i dostupnosti svega što me zanima. Stoga preferiram stream servise poput Apple Musica ili Deezera privatno i poslovno.

Može li pojava popularizacija streaming servisa kao što je Apple Music dokinuti piratiziranje pjesama putem servisa za pretvaranje YouTube videa u mp3 audio? 

Da, svakako će to umanjiti piratizaciju. To jednostavno oduzima previše vremena u kojemu ne dolazite do kvalitetnih snimaka. Provodite previše vremena da dođete do nećega što vam je na bilo kojem stream servisu udaljeno samo jedan ili dva klika. I, kada gledamo ukupni mjesečni budžet, pretplata na streaming servis košta zanemarivo malo, a na raspolaganju su vam milijuni snimaka. Slično se dogodilo s video sadržajima širenjem Netflixa i HBO-a.

 

Radio Beats 1 nudi atraktivan live program 24 sata dnevno, a prisutnost streaming servisa utječe i na zastupljenost pjesama u programima radijskih stanica. Foto: Screenshot Apple Music

 

Možemo li se pozabaviti pitanje načina na koji će priča s uspjehom streaming servisa u našoj zemlji utjecati na navike poslovanja radijskih stanica i njihova odnosa prema novoj glazbi?

Kada gledamo svjetsku praksu, definitivno je kako popularnost na streaming servisima utječe na pozicioniranje u eteru radio stanica. Čini mi se da kod nas još nije preuzet taj pristup, no popularizacija korištenja streaming servisa i što šira prisutnost, donijet će i tu promjene. Neće se moći dogoditi da radijska stanica koja drži do sebe, ne emitira singl nekoga tko je najslušaniji tjednima na Deezeru ili Apple Musicu. Naravno, sve to u okvirima programske orjentacije pojedinog radija. No, utjecaj je neminovan.

Goran Komerički