‘Čak i u današnjem svijetu digitalnih komunikacija, radio doseže više ljudi negoli bilo koja druga medijska platforma’, poručio je glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres povodom Svjetskoga dana radija.

foto: UNESCO

Hoćete li se iznenaditi podatkom kako je AM/FM radio medijska platforma s najvećim dosegom u svijetu medija? Aktualni podaci agencije Nielsen pokazuju kako je radio na području Sjedinjenih Država sa svojih 93 posto dostupnosti nadmašio televiziju za punih pet posto. I još! Radio je jači i od Googlea. Brojke pokazuju kako američki građani u većem broju slušaju radio negoli što posjećuju tražilice ili društvene mreže.

Doseg radija veći je od dosega internetskih tražilica i društvenih mreža. Izvor: The 2018 Audio Today Report istraživačke agencije Nielsen.

Je li se tome za čuditi? Nimalo. Jer, način života 21. stoljeća i radio vole se javno. Životne navike, tempo svakodnevice i prenosivost digitalne tehnologije doveli su do toga da su audio sadržaji potpuno zavladali hijerarhijom sadržaja. Slušanje glazbe u izrazitom je porastu (samo u Americi glazba se sluša 32 sata dnevno što je porast od sedam sati u dvije godine), a podaci – kako oni iz ‘360 Report Highlights’ agencije Nielsen za američko, tako i HDU-a o ‘Navikama slušanja glazbe’ za Hrvatsku – govore kako ljudi novu glazbu traže prvenstveno na radiju. A radijsku stanicu će 70 posto slušatelja odabrati na temelju odabira glazbe.

Istovremeno, radio i dalje dominira automobilom, ali se sluša i na pametnom telefonu, tabletu, stolnom kompjutoru – uživo ili u obliku podcasta, putem zaslona na IPTV platformama i pomoću radijskih aplikacija.

Radijska platforma stabilna je u svim dobnim skupinama. Izvor: The 2018 Audio Today Report istraživačke agencije Nielsen.

Radijski podcasti su još jedna velika priča. Susan Marjatti, izvršna direktorica Radija Canada u izjavi za HR2 objasnila je kako su u samo jednoj godini s njihove platforme za podcaste – u državi koja ima 40 milijuna ljudi – oni downloadani preko 100 milijuna puta. Istovremeno, Briatnska medijska kompanija Global Media Entertainment – vlasnik stanica Capital Radio, Classic FM, LBC i Heart – je početkom prošle godine objavila porast godišnjeg prihoda od marketinga za dvanaest milijuna funti. I zato riječ radio danas poprima novo značenje. Jer, radio jest sasvim vintage, ali i ‘slijedeća velika stvar’ u svijetu medija. To je još 2006. godine u Zagrebu najavio Philip Kotler i tome danas u svijetu zorno svjedočimo.

Radijska industrija u Hrvatskoj se, međutim, suočava s posve drugačijim izazovima. Ona se bavi osnovnim radijskim receptima i ponavlja desetljećima staru mantru: ‘Radio će opstati’. Premda se čini suprotno, formatiranih stanica – uglavnom rađenih po recepturi sredine prošloga desetljeća – razmjerno je malo i sliče kao jaje jajetu. S druge strane, privatni sektor, primjerice, ne prepoznaje model news/talk ili sportskog radija kao poticajne programske forme. Multimedijalne platforme za plasman radijskih sadržaja slabo se razvijaju, a prihodi od marketinga ne rastu sukladno snazi dosega i prisutnosti radijskih sadržaja. ‘Osobni’ PR radijske medijske platforme nalazimo u tragovima, a senzibiliziranje poslovnih subjekata za prepoznavanjem prednosti radija maleno je. Uz to, kod nas ne postoje slojevite metode istraživanja programa i slušanosti radijskih stanica, prijeko potrebnih uspješnom poslovanju. Tome možemo pridodati zastarjeli software koji se upotrebljava na većini radijskih stanica i izgubljeni entuzijazam, toliko potreban za razvoj kreativnosti i poslovne uspješnosti radijskih projekata.

Od mnoštva radijskih formata, domaća radijska industrija preoznaje tek koji.  Izvor: The 2018 Audio Today Report istraživačke agencije Nielsen.

Zanimljivo je kako američko istraživanje agencije Nielsen (za Hrvatsku takva vrsta istraživanja nije objavljena) pokazuje kako Milenijalci slušaju AM/FM radio otprilike u istom omjeru kao i ukupno stanovništvo dok je televizija zabilježila pad od frapantnih deset posto. U toj kategoriji publike, pametni telefon je druga platforma po snazi dosega (radio je prvi). Postoci su 92 posto za radio, 90 za smartphone, a 78 za televiziju. I to su podaci koji zorno pokazuju kako se radijska industrija sadržajem i pristupom prilagodila novim zahtjevima digitalnoga doba.

Kod generacije Z postoje novi izazovi koji se usmjeravaju i prema pronalaženju optimalnih načina distribucije radijskih sadržaja i njihove dostupnosti na različitim platformama. Ali, stvari su jednostavne. Glazba je – govore istraživanja – za uspjeh komercijalnog radija najvažnije sredstvo. S druge strane, prepoznavanje duha vremena leži u kreaciji atraktivnih sadržaja, komunikacije i radijskih personalityja bliskih generaciji Z. Hoće li oni biti radijski influenceri ili vrhunski DJ-ji tek je pitanje poslovnog modela.

Prema istraživanju, tinejdžeri u Americi radijske programe slušaju više od prosjeka. Izvor: The 2018 Audio Today Report istraživačke agencije Nielsen.

Hrvatska u tome smislu iznimno zaostaje, jer se stav kako je ‘radio pregazilo vrijeme’ ukorijenio toliko duboko da u moru od 150 radijskih stanica u zemlji, radijske formate za populaciju mlađu od 25 godina možemo prebrojati na prste jedne ruke. Ako i toliko. I to je, svakako, jedno od tržišta na kojemu se mogu pronaći nove mogućnosti i novi izazovi. A borba za naklonost slušatelja?

Lewis Carnie, glavni urednik najslušanije europske radijske stanice BBC-jeva Radija 2, u programu HR2 je sasvim lijepo to objasnio rečenicom kako je ‘glazba vrlo važna, ali nije najvažnija’. I dodao: ‘Za nas su najvažniji ljudi koji prezentiraju. Slavni prezenteri dovode publiku.’ Jedan od recepata, dakako, glasi: jasno odabrana ciljana publika, kontinuitet glazbene slike, svakodnevna pojavnost atraktivnih prezentera i aktivnost radija koji će biti svugdje gdje se nalaze njegovi slušatelji. I koji će za njih organizirati događaje: u eteru, virtualnom svijetu i na javnom prostoru.

Dakle? Na Svjetski dan radija podsjećamo se njegove snage i činjnice kako je radio, istaknut će Antonio Guterres, ‘osobna, interaktivna platforma na kojoj ljudi mogu prenijeti svoje poglede, brige i pritužbe’. Uz dodatak: ‘Radio može stvoriti zajednicu.’ A to i jest ono posebno u svijetu brzoga tempa i raspršenih komunikacija.

(Goran Komerički)