Arhive oznaka: Indie Pop

Balthazar: indie estetika i pop ambijent, plutanje i vožnja. Od Foster the People preko Jungle do The National.

Jednostavni pristup često je najučinkovitiji. Jednako kao i prihvaćanje neizbježnog. Poput činjenice da je ljude teško ili nemoguće mijenjati.

 

cover_1539688286256562

 

‘Postoje trenuci kada želiš promijeniti svoje loše navike, ali ti to nekako ne ide’, reći će Jinte Deprez ko-frontmen i gitarist grupe Balthazar u razgovoru povodom izlaska albuma ‘Fever’ i dodati: ‘Na kraju shvatiš da se ne želiš mijenjati.’ Ta promjena može doći s godinama, ali i biti željena u različitim životnim trenucima. Ljubavne veze ili profesionalnih stremeljenja, svejedno.

U slučaju kvarteta belgijskoga benda ambijentalnih zvukova i indie pristupa glazbenoj estetici, promjene su se proteklih godina ponajvećma događale u postavi grupe. Kod zvuka, pak, dileme nema. Radi se o albumu kakvoga ćemo, prvenstveno, tražiti i pronalaziti u tradiciji elektroničkih pop manira Staroga kontinenta, ali i mjestimičnih odsjaja radova kakve nam, primjerice, donose Foster the People, Django Django, Intergalactic Lovers, Jungle ili The National. Pa i manchesterski bendovi devedesetih.

Ambijentalno, prije svega. A onda i ukupnim pristupom.

Ploča ‘Fever’ grupe Balthazar prvi je njihov rad nakon četiri godine stanke i doima se sjajnom glazbenom zabavom za pješačenja po gradu. S mislima o pozornici glazbenoga festivala na kojoj ćete njihov nastup odgledati uživo.

Kada je, pak, o vizualima riječ, naslovna pjesma albuma dočarat će vam vintage ljepotu tumaranja daljinama u vlastitom automobilu. Bez obzira na to koliko se ovaj približio dobu oldtimera. Ili upravo zato.

Jer iskustvo sa sobom donosi sigurnost.

Onakvu, recimo, kakvu možemo osjećati istražujući koliko različitih glazbenih impresija pronalazimo u četrdesetak minuta glazbenog krajolika sastava Balthazar. Je li to plesna glazba ili indie pop s nadomjestkom funka? Koliko je ovdje začina R’B-ja, a koliko tropicane? Koju priču prvu prihvatiti – onu naglašenog basa ili gudača sintetskih manira? Recenzenti će istaknuti kako se radi o moodu koji vas ostavlja da plutate i dodati kako se radi o najzrelijem albumu u njihovoj karijeri.

‘Život valja ispuniti opuštanim trenucima, a ne misterijima’, istanut će ovih dana članovi grupe Balthazar u nastojanju da opišu činjenicu kako isuviše ozbiljno shvaćanje samoga sebe može dovesti do pretencioznosti.

Tako valja shvatiti i fotografiju afričkih divljih pasa, preuzetu iz magazina National Geographic i postavljenu za naslovnicu albuma ‘Fever’. ‘Ne radi se o simbolici ili metaforici koja odzvanja iz unutarnjih emocija pjesama već o činjenici kako se našla u pravo vrijeme – na pravome mjestu’, istaknut će članovi grupe. Objavljena je na sedmoj stranici svjetskoga magazina u trenutku dok se novi broj motao po mjestu na kojemu su Balthazar održavali sessione.

A, ukupno gledajući, tako i jest svakoga dana.

Jednostavni pristup često je najučinkovitiji. Jednako kao i prihvaćanje neizbježnog. Poput činjenice da je ljude teško ili nemoguće mijenjati. Ma koliko kodeks pristupa ljubavnom partneru sugerirao suprotno. Nakane promjene partnera i njegovih navika često –  reći će psiholozi, kolumnistice i vaši frendovi – dovode do zabuna, vječnoga čekanja i gomile izgubljenoga vremena.

Jer, ljudi se teško mijenjaju.

Možda zato što ne žele.

A možda i stoga što je najteže raditi na samome sebi.

(Goran Komerički)

Oglasi

James Blake: Romantika umjesto tuge

Ljubav od njezina početka: s prvim upoznavanjima i danima veze, tada kada je sve čarobno. S porukom kako sretna ljubav djeluje na jačanje vašega samopouzdanja.

 

james blake - assume form

 

Otvorite li svoje srce zvuku koji dopire s albuma ‘Assume Form’ britanskoga kantautora s kalifornijskom adresom, tada ćete povremeno imati osjećaj kako se nalazite u vilinskome svijetu u kojemu su ljudske priče sazdane od ljepota ljubavi i čarolije zaljubljenosti.

A kada shvatite kako se u tome svijetu, sasvim lijepo snalaze Metro Boomin, Travis Scott, Rosalia, Moses Sumney i Andre 3000 – sve redom gosti Jamesa Blakea na njegovoj petoj studijskoj kolekciji – tada ćete se upitati kamo svijet to ide.

I podsjetiti se one: ‘Život je lijep’.

Posebno kada vas ljubav vodi i kada zaljubljenost s početka veze vaše misli čini šarenima poput balona s kraja filmaske priče o povratku Mary Poppins. Je li usporedba između fantazije optimizma spojiva s naslijeđem ‘tužnoga dečka’ koje je prišiveno stidljivom glazbeniku tijekom godina njegove karijere? Uvjeravamo vas da jest.

 

 

‘Smatram kako je izraz ‘tužni dječak’ uvijek bio nezdrav i problematičan kada bi se koristio za opisivanje muškaraca koji otvoreno govore o svojim osjećajima’, ispisao je na Twitteru James Blake podsjećajući nas sve koliko je stidljiovosti bilo u njemu u trenucima kada se, krajem nultih, pojavljivao na glazbenoj sceni.

Sada se, pak, sve promijenilo.

Priče o utjecaju ruskog filmskog i kazališnog redatelja, pisca, dramatičara i filmskog teoretičara Andrea Tarkovskog na njegovo stvaralaštvo i strukturu pjesama, sada su zamijenile rečenice o otvorenosti. Umjesto skrivanja iza metafora i metafizike kojom se odijevao, James Blake će danas jasnije izraziti sebe i otvorenije govoriti o buci misli koja ga je ometala u svakodnevnoj komunikaciji. Uz dodatak kako je za to – osim sunčane Kalifornije – zaslužna njegova djevojka Jameela Jamil.

Kako to najbolje opisati?

Možda najbolje na način na koji to čini Entertainment Weekly: ‘Na svom novom albumu ‘Assume Form’, James Blake napušta prodoran očaj – premda ne i svoju emocionalnu ranjivost – i odabire romantiku umjesto tuge…’

 

 

Album ‘Assume Form’ opisuje se kao ploča pop i elctropop glazbe s elementima hip hopa. Na njoj James Blake kombinira svoj poznati falseto s dubljim tonovima i efektom zborskoga pjevanja jedne osobe. I to je izričaj u kojemu se odlično snalazi od samoga početka karijere tijekom koje je, između ostaloga, surađivao s Beyonce, JAY Z-jem, Kendrickom Lamarom i Brianom Enom.

No, ovaj je album – ističe britanski magazin Dazed – otvoreno romantičan. I tematizira ljubav od samoga početka: s prvim upoznavanjima i danima veze, kada je sve čarobno poput vilinskoga krajolika s početka današnje priče. Uz jasnu poruku kako sretna ljubav sjajno djeluje na jačanje vašega samopouzdanja.

‘Na ovome albumu govorim o tome kako se sada osjećam’, istaknuo je James Blake u razgovoru za Dazed i dodao: ‘Nastavit ću pisati o tome kako se osjećam. Ili ponekad neću govoriti o tome kako se osjećam, ali ću jako dobro izabrati kada činiti i kad neću. Bez osjećaja da sam muškarac koji to ne bi trebao raditi.’

Da, to je ta snaga ljubavi i čarolija zaljubljenosti.

 

(Goran Komerički)

 

Maggie Rogers je naša životna trenerica

Možda vas trenuci potpunog uranjanja u uživanje u popularnoj glazbenoj umjetnosti potaknu na vlastitih petnaest minuta koji mijenjaju život.

 

maggie rogers heard it in a past life

Maggie Rogers sasvim sigurno nije bila svjesna na koji način petnaest minuta može izvrnuti život naglavačke i usmjeriti ga iznenađujućim putevima. A za tu mogućnost dovoljno je bilo vlastiti talent povezati a Pharrellom Williamsom i mogućnostima interneta.

‘Nikada nisam imala prilike predstaviti sebe’, istaknut će kantautorica iz Marylanda u razgovoru s Mattom Wilkinsonom u programu globalnog radija Beats 1, ‘internet je to učinio umjesto mene.’ Novobjavljeni album ‘Heard It in a Past Life’ omoćio je Maggie ispraviti slijed stvari vlastitog predstavljanja.

‘Sada sam konačno u prilici to učiniti i jako sam uzbudjena’, istaknula je.

Pjesma ‘Alaska’ zaslužna je za cijelu priču nakon koje – s početkom ove godine – Vulture redakcijskom opremom razgovora s kantautoricom ukazuje na bitnu promjenu. Naslov ‘Wait, Is Maggie Rogers a Pop Star Now?’ kočoperi se ponad fotografije Maggie Rogers, djevojke koja je kanda bila predodređena da bude upravo to.

I to usprkos tome što je njezina majka malenu Maggie hranila neo-soul umjetnicama kao što su Erykah Badu i Lauryn Hill. I premda je, slušajući djela Gustava Holsta i Antonija Vivaldija, u svojoj sedmoj godini naučila svirati harfu.

Za svojega srednjoškolskog obrazovanja Maggie Rogers je svojim interesima dodala  klavir, gitaru i skladanje pjesama, a potom je pokazala interes za bendžo i folk glazbu. Kroz svoje godine, reći će magazinu Vogue, inspirirala se stvaralaštvom Carrie Brownstein, Patti Smith, Kim Gordon i Bjork. Danas je, ističe Consequence of Sound, ‘tu da ostane’.

‘Ljudi konstantno misle da sam dijete cvijeća koje dolazi iz sedamdesetih’, govori Maggie Rogers, ‘možda je to zato što ne mogu naći stilista.’ Takva je, dakle, situacija s današnjim pop zvijezdama. Ili se radi o stvarnom životu?

Kantautorica se često šalila mogućnošću da bude luckastom pop zvijezdom, a kad je njezina popularnost dosegla nedosanjane razmjere, uhvatila ju je bojazan od svega što joj se dogodilo. ‘Pitala sam se tko sam ja nakon svih tih promjena koje su mi se dogodile u životu’, izjavila je u radijski mikrofon dodajući kako je ‘iskrenost najvažnija’. I zato je njezina kolekcija, kolekcija pjesama koje dolaze iz nje same.

New Musical Express će album opisati kao dokaz kako je Maggie ‘zaljubljena u umjetnost, prirodu i život sam po sebi’. Vulture će dodati kako se radi o albumu koji govori o nastajanju albuma, a Consequence of Sound istaknuti dvojnost koja spaja rasplesanu energiju brzih pjesama s emocijama njezinih balada.

‘Glazba, na mnogo načina, odražava meditativnu kvalitetu koju dobivam od pješačenja i plesa’, govori američka kantautorica i dodaje: ‘Kada o njima razmišljate, čini vam se kako su to dvije suprotne suprotne stvari. S pješačenjem ste sami, a ples uključuje glasnu glazbu i grupe ljudi. Moja iskustva s njima oboje u posljednje tri godine pretvorila su ih, međutim, u stvar mentalnog zdravlja i proces utemeljenja. Razmišljam o njima na isti način.’

Album ‘Heard It in a Past Life’ ‘traži od slušatelja da se suoči s dubokim osobnim emocijama’, napisat će folk blog ‘Ear to the Ground of Music’. A to nam se čini vrlo važnim pri susretu s glazbom koja sve više postaje terapeutskim mjestom i emotivnim utočištem modernog čovjeka sa Zapada. Kada se izgubite u svijetu koji vam servira vaša osobna glazbena kolekcija ili playlista na streaming servisu, stvari odmah možete promatrati drugim očima. Pa makar bili miljama udaljeni od sinestezista koji će, poput Maggie Rogers, percipirati boje kao odgovor na slušanje glazbe. I koji će rock zvijezdama smatrati Johnnyja Deppa, The Strokese i Baracka Obamu.

Možda vas takvi trenuci potpunog uranjanja u uživanje u popularnoj glazbenoj umjetnosti potaknu na vlastitih petnaest minuta koji mijenjaju život.

Jer, točno toliko je bilo potrebno našoj junakinji da napiše pjesmu ‘Alaska’ koju je,  pred očima iznenađenog Pharrella Williamsa, izvela na Sveučilištu New York. Snimka te izvedbe i Pharrellove reakcije postala je viralnim hitom, a Maggie Rogers, dakle, pop zvijezdom i našom životnom trenericom.

(Goran Komerički)

A Great Big World – Is There Anybody Out There?

A Great Big World Is There Anybody Out There‘Jedna od najtužnijih pjesama koju sam ikada čula’, izjava je koja stoji u tjednom odbrojavanju radijske platfome iHeartRadio nakon spomena pjesme ‘Say Something’. Christina Aguilera i duo A Great Big World snimili su zajedničku izvedbu nakon što su je uživo izveli u televizijskom showu  ‘The Voice’.  Pjesma je po izlasku zauzela je vodeće mjesto digitalne top liste magazina Billboard i prodala se u gotovo 200 tisuća primjeraka u tjednu izlaska.

Tema se nalazi na njihovom debitantskom albumu ‘Is There Anybody Outhere?’ u obje verzije – sa i bez Christine. Svojom jednostavnom, ali snažnom melodijom osvojili su eter, a singl prije njega bila je pjesma ‘This Is the New Year’. 

Nastavi čitati A Great Big World – Is There Anybody Out There?