‘Klubovi u velikim europskim gradovima zatvaraju se kao posljedica vladavine Festivala i to zabrinjava scenu elektroničke plesne glazbe’, rekao je DJ Max u programu HR2. I to je samo jedan od problema kojime se ove godine bavio International Music Summit.

 

International Music Summit bavio se izazovima povezanima sa scenom elektroničke plesne glazbe. Foto: International Music Summit Official 

 

International Music Summit je – kao dio Music Summit Weeka – osnovao Pete Tong, disc jockey s BBC-jeva Radija 1 i voditelj radijskih emisija poput Essential Mix i Essential Selection. Kongres se ove godine održao po dvanaesti puta i u periodu od 22. do 24. svibnja govorio o temama poput utjecaja streaminga na razvoj plesne glazbene scene, važnosti zdravoga života i ekoloških navika unutar DJ kulture, utjecaja društvenih mreža, snalaženja u velikom broju podataka koji koordiniraju glazbeno poslovanje i , primjerice, smjerovima u kojima će se kretati clubbing.

Konferencija pripada trolistu ključnih događaja na kojima se razgovara o podlovnim temama – tu su još Amsterdam Dance Event i Miami Winter Conference – i počela je 2008. godine kao skup devedeset ljudi. Ove godine se na International Music Summitu skupilo oko dvije tisuće sudionika.

Razgovarajući u eteru Drugog programa, DJ Max je podvukao kako službeni dio sezone počinje s International Music Summitom premda ljudi na Ibizu dolaze tijekom cijele sezone. Na Ibizi je ovih dana bilo dosta ljudi iz poslovnog svijeta, ali i ljudi koji su se došli provoditi.

Apsolutno. Krajem travnja i početkom svibnja počinje ona glavna turistička sezona na Ibizi. Do kraja svibnja otvorili su se svi klubovi i rezident partyji, tjedni događaji po kojima je Ibiza poznata. Odupire se velikim festivalima.

Trend zatvaranja klubova u velikim gradovima

I to je važno za znati u doba kada je svjetska glazbena industrija postiže rekordne rezultate zahvaljujući streamanju pjesama i, između ostaloga, koncertnim turnejama. Stvari na elektroničkoj plesnoj sceni, međutim, umnogome počivaju na međuodnosu festivala i klubova.

Posebnost International Music Summita je što nije kongres na kojemu samo možemo vidjeti smjernice glazbene industrije već jeto  mjesto na kojemu se iskreno progovara o raznim problemima unutar industrije. A danas se klupska kultura suočava s novim izazovima. Na kongresu smo mogli čuti kako su manji gradovi u Europi ostali bez klubova. Trend zatvranja klubova – pa čak i onih najpoznatijih – počeo se prelijevati u velike gradove pa su se oni počeli gasiti i, primjerice, u Lonodnu.’

O cijeloj priči već se tijekom godine razgovaralo u eteru Drugog programa. Veliki svjetski glazbeni festivali donose taj utjecaj na clubbing. Zašto je tome tako?

S jedne strane, radi se o financijskom aspektu. Obzirom da masovni festivali od 100 i više tisuća posjetitelja mogu ponuditi vodećim disc jockeyjima velike honorare dok si  klubovi te DJ-je više ne mogu priuštiti. A publika bi uvijek u svom mjestu ili gradu htjela vidjeti jednako kvalitetne i jednako razvikane zvijezde. Kako je to nemoguće, ona sve manje odlazi u klubove. Zbog toga su mnogi od njih počeli zatvarati vrata. To je nešto što se događa zadnjih deset godina, ali sada je dobro načelo i značajne centre poput Londona, Pariza ili Berlina. Berlin se brani na način da je masovno potaknuo razvoj lokalne scene im na neki način, se odrekao velikih svjetskih imena. Tako da je pred nama jedan izazovan period i vidjet ćemo kako ćemo se svi zajedno moći obraniti i, na neki način, opet usmjeriti sve prema glazbi. Jer, glazba je osnova svega toga i ljudi se žele i vole zabavljati uz dobru i kvalitetnu klupsku glazbu.’

Je li bilo mogućih pogleda na rješenje te situacije?

Pa ponuđeno je nekoliko mogućih rješenja no teško je doći do generalnog zaključka, jer je izrazito velika razlika već između geografskih područja unutar velikih zemalja, a kamoli ne među zemljama. Jedna situacija se događa u Frankfurtu, druga u Muenchenu, treća u u Berlinu, četvrta u Parizu, a peta u Amsterdamu. Slični su, ali i bitno različiti problemi.

 

U gradovima Europe sve se više zatvaraju klubovi koji su bili oazama plesne glazbene scene, rečeno je na konferenciji održanoj na Ibizi. Foto: International Music Summit Official 

 

Problemi s mentalnim zdravljem

Calvin Harris je nedavno ustvrdio kako će jako malo nastupati uživo i prepustit će se studijskim užicima stvaranja glazbe. No, bit će ove godine na Ibizi. Imat će svoju rezidenciju. A ako Calvin Harris odluči manje nastupati u klubovima, za to svakako ima i razloga. Koliko je ova odluka Calvina Harrisa u skladu s pričama o problemima na sceni elektroničke glazbe?

Potpuno u skaldu. No, problem sa zatvaranjem klubova nije jedini. Jedan od problema je i mentalno zdravlje glazbenih umjetnika, disc jockeyja, producenata. Evidentno je da se mnogo toga negativnog događa zbog raznih pritisaka. Svjetske turneje iziskuju mnogo toga, pa i to da si u jednome danu u dva različita grada u svijetu. Mnogi to ne mogu podnijeti pa potežu za kemijskim sredstvima i idu dublje u ponor.

O tome je na Summitu, recimo, govorio Luciano.

Da. Luciano se ove godine vraća na Ibizu i to na velika vrata. Prije dvije godine se predozirao i skoro je otišao. Na IMS-u je ustvrdio: ‘Tada sam odlučio da ću ili živjeti, posvetiti se glazbi, nuditi ljudima glazbu i uživati u glazbi ili me nema.’ Neki puta takve drastične situacije dovedu do  odluka koje su pozitivne. S druge strane, na žalost, postoje ljudi poput Aviciija koji vrlo rano završe svoj put. Zato se o tome ove godine dosta govorilo. i razmišljalo kako ljude na sceni informirati o svim mogućnostima i posljedicama različitog pristupa karijeri na klupskoj glazbenoj sceni. Atraktivnost noćnog života je jedna strana medalje, a ona druga strana medalje je da tijelo fizički treba podnijeti. Iznesen je podatak kako 76 posto umjetnika u svijetu ima probleme s mentalnim zdravljem. Došlo se do zaključka da i kao glazbenik, DJ ili producent trebate živjeti zdravim, sportskim životom ukoliko želite opstati na sceni i ukoliko se želi profesionalno baviti glazbom.

To je vrlo visok postotak.

Jest. Alarmantno je. Ali zato je tu moć International Music Summita koji te neke negativne stvari pravovremeno stavi na površinu. Okej, možemo reći kako je možda trebalo ranije o tome govoriti. O tome se govori dugo, ali ne na ovako javnom mjestu. I to je snaga i prednost jednog ovakvog summita.

 

Koliko napora može podnijeti ljudsko tijelo pri susretu sa zahtjevima intenzivnog tempa noćnih nastupa i dnevnoga skladanja? Rješenje je u usvajanju zdravih životnih navika. Foto: International Music Summit Official

 

Zdrave navike i ekološka osviještenost

Moderni način života u kojemu društvene mreže i iskustvo noćnog života, između ostaloga, dovode do različitih vrsta bijegova. Ta tjeskoba je izrazito velika kod mnogih ljudi u svakodnevici, a onda možete zamisliti kako je ljudima koji iz noći u noć trebaju održati svoju kreativnost i nastupati pred više stotina tisuća ljudi.

Ukoliko bi jedno od rješenja bilo promoviranje zdravog načina života sa strane sudionika elektroničke i plesne glazbene scene, to bi moglo dobesti do razvoja niza kvaliteta i kod ljudi koji vole tu glazbu.

Apsolutno. I ona ekološka komponenta je važna. Konkretno, na Ibizi nema više plastičnih slamki, za vrijeme International Music Summita organiziralo se čišćenje plaža od plastike. Dakle, na neki način, snaga klupske scene nas može odvesti na pravi ili na krivi put. Evidentno je da svi žele onaj pravi put. Na kraju krajeva, za Ibizu svi govore da je matični brod klupske scene svijeta. Odnosno da je vrh piramide. I ono što se napravi na Ibizi utječe na cijeli klupski svijet. Iz tog razloga i ja iz ljeta u ljeto želim biti dijelom te pozitivne klupske priče.

 

DJ Max je bio jedan od sudionika International Music Summita u vrijeme kojega se pojavio njegov remiks na maksi singlu pjesme ‘You Got What I Need’. Foto: DJ Max

 

Važno je u svom stilu zabavljati publiku

DJ Max je u vrijeme Summita postao bogatijim za jedno službeno izdanje. Točnije, njegov remiks se našao na maxi singlu ‘You Got What I Need’. Radi se o singlu koji potpisuju Rod Carillo i Terry B! i donosi verzije DJ-ja kao što su Ralphi Rosario i Dany Kohiba Koliko to može značiti za daljnju glazbenu karijeru?

Potrebno je biti prisutan na raznim stranama glazbenog svijeta. Nekad se od disc jockeyja očekivalo doslovce odabrati dobru glazbu i zabavljati ljude. To je ona osnova koja je i dan danas izrazito bitna. Mnogi mladi ljudi to zaborave. Dakle, to je jedna zabavna glazbena industrija gdje prvenstveno treba zabaviti ljude – pa i njih nekoliko stotina tisuća – a ne samo prezentirati svoj stil. Važnije je u svom stilu zabavljati publiku.

Danas je drugačije.

Danas se od DJ-ja zahtijeva, rekao bih, i previše. DJ danas treba biti i skladatelj i producent. A ako je još i pjevač, super. Neki puta se previše toga očekuje od DJ-ja. Vezano uz to, na International Music Summitu bilo je govora o tzv. ghost productionu. Dakle, o produkciji iz sjene gdje DJ-ji dobivaju ili kupuju gotova izdanja i onda ih samo – pod svojim imenom –  plasiraju diskografskim kućama. Dakle, sve je to dio glazbene industrije. Što se mene tiče, drago mi je da su moj glazbeni stil prepoznali ljudi koji su mi dali mogućnost da napravim remiks pjesama poznatih ljudi.

No, za uspjeh na svjetskoj glazbenoj sceni važno je biti na mjestu događaja. A ne sjediti u svom gradu i pisati mailove. Je li tako?

Apsolutno. Premda smo povezaniji nego ikada, budući da možemo komunicirati različitim aplikacijama i putem interneta, važno je za znati da je onaj osobni kontakt jedini pravi. A sve ostalo je zahtjevnije. Zbog zagušenja etera i velike količine e-mailova i spamova. Čovjek na neki način otupi i u nekom trenutku ne vidi dobru informaciju. Ali zato postoje ti događaji gdje se onda okupe ljudi, porazgovaraju o bitnim stvarima i dogovaraju poslove uživo. Kada ostvarite takve kontakte, oni su osobni i komunikacija se može nastaviti drugim putem. Ali jedan na jedan je ključ.

Treba ulagati u putovanja i odlaske na tamjesta. Kontakti unutar industrije su iznimno važni.

Konferencija ima sve više. Ljudi su shvatili da se treba sve više razgovarati i družiti. Mi smo tu, međutim, malo zakinuti zbog cijena avio prijevoza. Primjerice, let iz Zagreba za Ibizu krajem svibnja je bio pet puta skuplji negoli let iz Venecije.

 

U vrijeme društvenih mreža važno je prepoznati hinjenu od stvarne popularnosti. Foto: International Music Summit Official

 

Donosi li Instagram stvarnu sliku popularnosti?

International Music Summit se bavio digitalnim platformama. Streaming servisima, recimo. Ili važnošću društvenih mreža i servisa poput TikToka, Instagrama ili Twittera. To su izrazito važni dijelovi kotačića za postizanje vidljivosti na svjetskoj glazbenoj sceni.

To su sada alati koje ne možemo izbjeći. Oni imaju pozitivne, ali i negativne strane. Ono što je spomenuto jest da se određeni headlineri ili DJ-ji koji imaju izrazito velik broj followera tretiraju ili rangiraju isključivo tim brojkama. To može dovesti do problema jer su mnogi od njih, zapravo, loši DJ-ji. A to se onda osjeti na pozornici. Publika to osjeti i bude nezadovoljna. Jer, postoje različiti načine na kojima se može doći do followera. Neki puta je to manje fer alatima i tada ne govorimo o stvarnoj slici koja pokazuje kvalitetu određenog umjetnika, DJ-ja ili producenta. S druge strane, to jest mjerilo popularnosti, a popularni DJ-ji prodaju karte. Na koncertima, festivalima ili u klubovima. Tada, međutim, zna dogoditi da čovjek u klubu ostane zakinut za kvalitetnom glazbom i dobrim provodom.

Calvin Harris je vrlo rijetko na društvenim mrežama.

Dovoljno je velik da si može priuštiti osobni otpor prema negativnim stvarima koje one možda donose sa sobom. S druge strane, teško se probiti u glazbenoj industriji bez sljedbenika, jer se mnogi agenti vode upravo time.

Traže li se rješenja za negativni efekt društvenih mreža?

Govornici su bili suzdržani. Nitko nije ponudio ništa konkretno. Naime, nije to jednostavno jer glavna publika pripada generaciji koja drži kratku koncentraciju na  svaki pojedini sadržaj. Trebalo bi brzo razmišljati i djelovati u pravom smjeru. Jerako popularni DJ-ji u klubovima nisu dobri, ljudi to negativno poprate i ima utjecaj na kompletnu scenu. U Manchesteru danaas nema nijednog kluba.

 

International Music Summit uvod je u vikend otvorenja ljetne klupske sezone na Ibizi. Foto: International Music Summit Official

 

Industrija je nemilosrdna

A kako je na Ibizi?

Ibiza ove godine slavi 50 godina clubbinga. I obojena je u različitim glazbenim žanrovima. Nema puno velikih klubova, ali je svaki dan novi party. Ponekad se odmiče jedan dio klasične elektronike u korist malo urbanog dijela, ali ne previše. House i techno su glavni pravci i sa svim svojim podpravcima i varijacijama su i dalje glavne smjernice. Od funky housea i vokalnog housea preko tech housea do tvrdog techna, sve možete naći na Ibizi. Ali je sve jača hip hop scena i R&B glazba.

Latino zvuk?

Postoji ta jedna fuzija rapa i latina koju će na Ibizi nazvati latino rapom. U Privilegeu –  najvećem klubu na Ibizi i  klubu koji je svojedobno bio u Guinessovoj knjizi rekorda kao najveći svjetski klub – će jedna večer biti napravljena kao latino urban.

International Music Summit je uvod u službeni vikend otvorenja ljetne sezone na Ibizi. Što zaključiti?

Industrija je nemilosrdna. Treba se vratiti umjetnosti i glazbi, a kojim alatima to ćemo vidjeti.

Drugi izbor se emitira u programu HR2 u subotnjem terminu od 20 do 23 sata.  Radijski podcast tjednog glazbenog magazina možete poslušati u Slušaonici Hrvatskoga radija.

 

Goran Komerički